Nekad je nužno odabrati stranu

Ne sjećate se što se točno događalo svih ovih godina oko arbitraže? Izvukli smo osam ključnih momenata

Od sporazuma Račan-Drnovšek iz 2001. do današnje odluke

FOTO: screenshot

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je danas da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale, pripada Sloveniji. Odlučeno je i da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu (junction) svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora. Odluka arbitražnog suda tako je u skladu s onom kakva se nagađala nakon što je Večernji list objavio transkript razgovora slovenskog arbitra Jerneja Skoleca i slovenske predstavnice pred sudom Simone Drenik, koji je kompromitirao proces. Iz teksta se moglo iščitati da će najmanje dvije trećine Piranskog zaljeva pripasti Sloveniji. Upravo je ta audiosnimka rezultirala povlačenjem Hrvatske iz arbitražnog postupka. Izvukli smo par najvažnijih stvari koje su se od 2001. događale oko ovog graničnog spora.

1. Sporazum Račan-Drnovšek iz 2001.

Ovaj granični spor pokušali su sporazumom, koji je parafiran 20. srpnja 2001., riješiti tadašnji hrvatski premijer Ivica Račan i njegov slovenski kolega Janez Drnovšek. To je bio vjerojatno najznačajniji dosadašnji pokušaj rješenja tog problema. Prema sporazumu Račan Drnovšek, 80 posto Piranskog zaljeva pripalo bi Sloveniji, čime bi ona dobila pristup međunarodnim vodama, a Hrvatska bi zadržala morsku granicu s Italijom. Slovenija je, u slučajnu Piranskog zaljeva, danas dobila više nego je tim sporazumom propisano,

2. Hrvatski parlament odbio Sporazum

Račan podršku za sporazum s Drnovšekom nije uspio osigurati od tadašnjih koalicijskih parnera, a nisu ga htjeli prihvatiti ni neki istaknutiji članovi SDP-a. Hrvatski parlament Sporazum je odbio, a potpis opunomoćenice hrvatske vlade Olge Kresović-Rogulja je proglašen parafom bez pravnog značenja. Slovenska je pak strana smatrala paraf kao puno prihvaćanje sporazuma. Smatrali su ga dokumentom kojim je riješeno granično pitanje s Hrvatskom.

3. Slovenija i Hrvatska 2005. utemeljile komisiju

Nakon toga, u Piranskom je zaljevu došlo do niza incidenata, a među ostalim, slovenska je policija hrvatskim ribarima branila aktivnost u dijelu koji je prema Sporazumu pripadao Sloveniji. Slovenija i Hrvatska kasnije su se na međuvladinom sastanku, 10. lipnja 2005., obvezale da će prestati s provokacijama, a tada je utemeljena i komisija čiji je cilj bio pripremiti pravne temelje za arbitražu.

4. Dogovor Sanadera i Janše iz 2007.

Dva mjeseca kasnije, 6. kolovoza 2007., slovenski premijer Janez Janša i tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader na marginama Strateškog foruma na Bledu dogovorili su da će ovaj granični spor riješiti na nekom međunarodnom sudu.

5. Sporazum na kraju potpisali Kosor i Pahor

Sporazum o arbitraži potpisan je tek dvije godine kasnije, kad ni Sanader ni Janša više nisu bili na vlasti. Sanader je tada tvrdio da odlazi s mjesta premijera upravo zbog arbitraže, odnosno zato što nije htio trgovati hrvatskim teritorijem dok je Slovenija Hrvatskoj blokirala ulaz u Europsku uniju. Arbitražni sporazum tako su potpisali Jadranka Kosor i Borut Pahor. Tada je prihvaćen i slovenski uvjet da se raspravlja o cijeloj granici, a ne samo onoj na moru. Sporazum Kosor i Pahora prekinuo je slovensku blokadu pregovora za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.

6. Večernji list objavio kompromitirajuću audisnimku

Dok se čekala odluka Arbitražnog suda o graničnom sporu, Večernji list u srpnju 2015. godine objavio je snimku razgovora slovenskog arbitra Jerneja Skoleca i slovenske predstavnice pred sudom Simone Drenik na kojoj su se mogli čuti njihovi dogovori o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. Iz transkripta se, među ostalim, moglo iščitati da je već dogovoreno kako će najmanje dvije trećine Piranskog zaljeva pripasti Sloveniji.

7. Sabor 2015. odlučio o povlačenju iz arbitraže

Hrvatski sabor je malo nakon objave spornih snimki, krajem srpnja 2015., donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora. Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili. Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove “teške povrede”.

8. Sloveniji većina zaljeva i pristup otvorenom moru

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je danas da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale, pripada Sloveniji. Također, odlučeno je da Slovenija dobije doticaj svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora. Predsjednik arbitražnog suda Gilbert Guillame rekao je da će slovenski koridor do otvorenog mora – kroz hrvatske teritorijalne vode – biti širok 2,5 nautičke milje.