Hrvatska vjerojatno nikad neće – barem samostalno – organizirati Olimpijske igre. Država je jednostavno premala za svjetski događaj takvih razmjera. Kako stvari stoje Hrvatska, odnosno Split, neće organizirati ni slično, ali daleko manje glamurozno kontinentalno natjecanje, Europske igre 2027. godine, za što je imala vrlo solidne izglede. Država je, kako izgleda, jednostavno premala da bi se europski događaj takvih razmjera mogao organizirati u gradu u kojem na vlasti nije vladajuća stranka u državi.
Sport, ekonomija, politika
Za početak valja svakako napomenuti kako se ne radi o mega popularnom natjecanju koje je samo po sebi slastan marketinški mamac svakom organizatoru. Europske igre se mogu, štoviše, nazvati i opskurnima po količini medijske pažnje koje su uspjele generirati u svoja tri dosadašnja izdanja. No, nema sumnje da se radi o masovnom sportskom događaju, koji nije lišen ni ozbiljnije natjecateljske težine – ako u ničem drugom onda u tome što će neka natjecanja te 2027. godine biti izlučna za Olimpijske igre koje će se održati 2028. u Los Angelesu.
No, bit ove priče nije sportska, pa po svemu sudeći ni ekonomska. Radi se o politici.
Đogašev program
Ideja o organiziranju Europskih igara u Splitu 2027. godine, koju je razradio Splitski klub olimpijaca, u širu političku javnost se probila u vrijeme lanjske kampanje za izvanredne lokalne izbore u najvećem gradu Dalmacije. HDZ-ov kandidat Zoran Đogaš je Europske igre imao kao jednu od glavnih odrednica svog programa, štoviše, tvrdio je da bi, da je on bio gradonačelnik splitska kandidatura “već bila riješena i mi bismo se već sad pripremali za organizaciju Europskih igara 2027.”, istaknuo je Đogaš, ističući pomoć Sabora i Vlade koju očekuje u tom procesu. Dakako, kad pobijedi na izborima. Pobijedio je, međutim, Ivica Puljak.
Europske igre u Splitu su, međutim, kao ideja krenule u realizaciju. Kako je kasnije pričao predsjednik Hrvatskog kluba olimpijaca, Željko Jerkov, premijer Andrej Plenković mu je u kolovozu prošle godine, na otvaranju Europskog prvenstva u vaterpolu, kazao da Gradskom vijeću poruči da Split ima podršku Vlade. Sredinom rujna, splitsko gradsko vijeće, inače podijeljeno i oko toga vidi li se kroz prozor sunčan ili kišni dan, gotovo je jednoglasno podržalo organizaciju (jedan glas protiv) organizaciju igara.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Analiza&odluka
U travnju ove godine je, pak, ideju o organizaciji Europskih igara 2027. u Splitu jednoglasno podržalo i Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora, a predsjednik HOO-a Zlatko Mateša je ustvrdio da je “Split napravio sve što treba za organizaciju Igara”. Mateša je najavio da će ugledna revizorska tvrtka PricewaterhouseCoopers procijeniti troškove organizacije i da je onda odluka na – Vladi.
Ekonomski elaborat PwC-a je nedvosmisleno pokazao da se priča – isplati. Po njihovoj analizi, organizator bi trebao završiti u plusu od preko 26 milijuna eura. U srpnju, dok su još trajale ovogodišnje Europske igre u Poljskoj, Andrej Plenković je najavio da će se nakon završetka Igara u Krakowu napraviti analiza i donijeti odluka. “Naravno da financijski aspekt nije nevažan jer su troškovi projicirani tako da je potreban angažman svih i zato ćemo napraviti analizu te nakon toga donijeti odluku”.
Preskupo je, drugovi
No, priča je tu odjednom – stala. Tri puna mjeseca nakon Plenkovićeve izjave Vlada nije objavljivala nikakvu odluku, a za igre 2027. su se pojavili i drugi kandidati, dok je Split pao u drugi plan i u ovom trenutku je, čini se, otpisan. Telegram je, s obzirom na premijerovu izjavu iz srpnja, pitao za analizu koju je Plenković spominjao i odluku Vlade o “zelenom” ili “crvenom svjetlu” za Igre.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Odgovor smo dobili, ali se u njemu ne spominje odluka Vlade, niti neka posebna Vladina analiza. Banski dvori su se, naime, pozvali na PwC-ovu analizu projekta napravljenu još u travnju. Način na koji su to napravili, međutim, sugerira da Vlada ni ne pada na pamet dati Splitu zeleno svjetlo jer je stvar – preskupa.
Anatomija minusa
U Vladinom odgovoru kažu su ukupni troškovi organizacije nešto iznad 60 milijuna eura, od čega se, što je zadebljanjem istaknuti dio teksta, 31,5 milijun eura odnosi na prihode iz Državnog proračuna. “Kada govorimo o prihodima, u dostavljenom Elaboratu planirani su izravni prihodi od 26,1 milijun eura, od čega se procjenjuje da bi 77% posto bilo ostvareno putem sponzorstava, dok su neizravni prihodi procijenjeni na 21,7 milijuna eura, a odnose se na povećanje ukupne potrošnje”, kaže se u odgovoru koji je Telegram dobio iz Ministarstva turizma i sporta.
Računica je jasna – iako se ona izričito ne spominje u odgovoru Vlade – predviđeni troškovi organizacije su cca 60 milijuna, a prihodi oko 48 milijuna. Dakle, za 12 milijuna manji. U minusu smo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vlada “zaboravila” 38,9 milijuna eura
Kako je, međutim, moguće da elaborat PwC-a predviđa 26 milijuna eura plusa za organizatora, a Vladino tumačenje istog dokumenta govori o tome da će organizator završiti u minusu od 12 milijuna eura?! Možda bi to pitanje ostalo bez odgovora da Telegram nije dobio uvid i u prezentaciju samog elaborata. Radi se o tome da su u Vladinoj računici, sigurno sasvim slučajno, jednostavno izostavili cijelu prihodovnu stavku, tešku 38,9 milijuna eura.
PwC, naime, procjenjuje da bi, uz izravne (ulaznice, sponzorstva, marketing…) i neizravne (turizam) prihode organizator zaradio skoro 40 milijuna eura od širih društvenih učinaka organiziranja Europskih igara. U to ulaze razni neizravni ekonomski učinci po gospodarstvo, od bruto dodane vrijednost, novog zapošljavanja, nove vrijednosti stvorene u povezanim sektorima, te socijalni, sportski i okolišni benefiti.
Prva faza Maksimira i Poljuda
Kako je Vlada vrlo ozbiljno shvatila ostale brojke iz analize ugledne revizorske kuće, pitanje je zbog čega je u potpunosti ispustila ovaj važan dio čime se iz odgovora Telegramu dalo zaključiti da se radi o neisplativom ulaganju, u kojem se, pritom, očekuje nesrazmjerno velik doprinos države. Ali, baš se iz ostatka odgovora, u kojem se navodi kako i koliko Vlada inače podupire razvoj sporta u Hrvatskoj, da zaključiti da tih 31,5 milijun eura ne bi trebali biti problematični.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naime, samo za prvu fazu izgradnje Maksimira i obnove Poljuda Vlada je osigurala, kako su se sami pohvalili, 27 milijuna eura. To je skoro cijeli iznos koji se iz državnog proračuna očekivao za sufinanciranje Europskih igara u Splitu.
“Dosad se nije trebalo klanjati premijeru”
Kuloari su, dakako, zahvalniji od službenih odgovora za pokušaj pronicanja u prave razloge defacto “crvenog svjetla” Vlade za splitske igre. Radi se o tome, kako nam je reklo više sugovornika, da su u Vladi očekivali da Puljak nazove Plenkovića i osobno traži od njega da pogura projekt. No, čelniku stranke koji prema superizbornoj godini ide s parolom “Ili HDZ ili Hrvatska” to nije bilo ni na kraj pameti.
“Mi smo odradili sve što je trebalo”, kaže nam ovog tjedna splitski gradonačelnik, primjećujući kako dosad procedura “nije uključivala klanjanje premijeru”. “No, ako Hrvatski sabor propiše kako je to nužno, okej, odradit ću i to”, veli Puljak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenkoviću, pak, očito ne pada na pamet da podrži organizaciju Europskih igara u Splitu. Samo, kako dovraga taj znak “stop” za Split objasniti javnosti kad je upravo njegov kandidat za gradonačelnika još lani mahao s organizacijom tih Igara kao jednim od glavnih predizbornih aduta HDZ-a? Očito tako da se pusti da stvar umre “prirodnom smrću”, a ako je već nužno odgovarati medijima, onda i odabirom brojki koje će se – prešutjeti.
Ne treba biti posebno zajedljiv da se zaključi kako bi se, da je Đogaš kojim slučajem lani pobijedio, ovih dana slavila “sinergija grada i države” i objašnjavalo kako su Europske igre velika prilika za promociju Hrvatske. I kako je, uostalom, tih 30 milijuna eura iz državnog proračuna nevelik novac. Pa evo, samo za prvu fazu izgradnje Maksimira (dobro, i obnove Poljuda) Vlada je već osigurala 27 milijuna eura.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nema drugog objašnjenja: Vlada je sabotirala masovni sportski događaj u Splitu samo zato što tamo na vlasti nije HDZ
Europske igre u Splitu od HDZ-ovog aduta odjednom su postale neisplative za HDZ-ovu Vladu
Vlada se u odgovoru Telegramu poziva na brojke iz analize ugledne revizorske kuće po kojima su predviđeni troškovi viši od prihoda za 12 milijuna eura. No, pritom su, sigurno sasvim slučajno, zaboravili cijelu jednu prihodovnu stavku iz analize, tešku 38,9 milijuna eura
Hrvatska vjerojatno nikad neće – barem samostalno – organizirati Olimpijske igre. Država je jednostavno premala za svjetski događaj takvih razmjera. Kako stvari stoje Hrvatska, odnosno Split, neće organizirati ni slično, ali daleko manje glamurozno kontinentalno natjecanje, Europske igre 2027. godine, za što je imala vrlo solidne izglede. Država je, kako izgleda, jednostavno premala da bi se europski događaj takvih razmjera mogao organizirati u gradu u kojem na vlasti nije vladajuća stranka u državi.
Teško je izvući neki drugi zaključak – osim onog da Plenkovićev HDZ ne želi dati zeleno svjetlo za Igre u Puljkovom Splitu – nakon što se pomno prouči kronologija cijelog slučaja. Radi se, ukratko, o političkom kratkom spoju, kojeg potencira državna vlast. A bez novca kojeg bi država uložila u organizaciju – od Igara neće biti ništa.
Sport, ekonomija, politika
Za početak valja svakako napomenuti kako se ne radi o mega popularnom natjecanju koje je samo po sebi slastan marketinški mamac svakom organizatoru. Europske igre se mogu, štoviše, nazvati i opskurnima po količini medijske pažnje koje su uspjele generirati u svoja tri dosadašnja izdanja. No, nema sumnje da se radi o masovnom sportskom događaju, koji nije lišen ni ozbiljnije natjecateljske težine – ako u ničem drugom onda u tome što će neka natjecanja te 2027. godine biti izlučna za Olimpijske igre koje će se održati 2028. u Los Angelesu.
No, bit ove priče nije sportska, pa po svemu sudeći ni ekonomska. Radi se o politici.
Đogašev program
Ideja o organiziranju Europskih igara u Splitu 2027. godine, koju je razradio Splitski klub olimpijaca, u širu političku javnost se probila u vrijeme lanjske kampanje za izvanredne lokalne izbore u najvećem gradu Dalmacije. HDZ-ov kandidat Zoran Đogaš je Europske igre imao kao jednu od glavnih odrednica svog programa, štoviše, tvrdio je da bi, da je on bio gradonačelnik splitska kandidatura “već bila riješena i mi bismo se već sad pripremali za organizaciju Europskih igara 2027.”, istaknuo je Đogaš, ističući pomoć Sabora i Vlade koju očekuje u tom procesu. Dakako, kad pobijedi na izborima. Pobijedio je, međutim, Ivica Puljak.
Europske igre u Splitu su, međutim, kao ideja krenule u realizaciju. Kako je kasnije pričao predsjednik Hrvatskog kluba olimpijaca, Željko Jerkov, premijer Andrej Plenković mu je u kolovozu prošle godine, na otvaranju Europskog prvenstva u vaterpolu, kazao da Gradskom vijeću poruči da Split ima podršku Vlade. Sredinom rujna, splitsko gradsko vijeće, inače podijeljeno i oko toga vidi li se kroz prozor sunčan ili kišni dan, gotovo je jednoglasno podržalo organizaciju (jedan glas protiv) organizaciju igara.
Analiza&odluka
U travnju ove godine je, pak, ideju o organizaciji Europskih igara 2027. u Splitu jednoglasno podržalo i Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora, a predsjednik HOO-a Zlatko Mateša je ustvrdio da je “Split napravio sve što treba za organizaciju Igara”. Mateša je najavio da će ugledna revizorska tvrtka PricewaterhouseCoopers procijeniti troškove organizacije i da je onda odluka na – Vladi.
Ekonomski elaborat PwC-a je nedvosmisleno pokazao da se priča – isplati. Po njihovoj analizi, organizator bi trebao završiti u plusu od preko 26 milijuna eura. U srpnju, dok su još trajale ovogodišnje Europske igre u Poljskoj, Andrej Plenković je najavio da će se nakon završetka Igara u Krakowu napraviti analiza i donijeti odluka. “Naravno da financijski aspekt nije nevažan jer su troškovi projicirani tako da je potreban angažman svih i zato ćemo napraviti analizu te nakon toga donijeti odluku”.
Preskupo je, drugovi
No, priča je tu odjednom – stala. Tri puna mjeseca nakon Plenkovićeve izjave Vlada nije objavljivala nikakvu odluku, a za igre 2027. su se pojavili i drugi kandidati, dok je Split pao u drugi plan i u ovom trenutku je, čini se, otpisan. Telegram je, s obzirom na premijerovu izjavu iz srpnja, pitao za analizu koju je Plenković spominjao i odluku Vlade o “zelenom” ili “crvenom svjetlu” za Igre.
Odgovor smo dobili, ali se u njemu ne spominje odluka Vlade, niti neka posebna Vladina analiza. Banski dvori su se, naime, pozvali na PwC-ovu analizu projekta napravljenu još u travnju. Način na koji su to napravili, međutim, sugerira da Vlada ni ne pada na pamet dati Splitu zeleno svjetlo jer je stvar – preskupa.
Anatomija minusa
U Vladinom odgovoru kažu su ukupni troškovi organizacije nešto iznad 60 milijuna eura, od čega se, što je zadebljanjem istaknuti dio teksta, 31,5 milijun eura odnosi na prihode iz Državnog proračuna. “Kada govorimo o prihodima, u dostavljenom Elaboratu planirani su izravni prihodi od 26,1 milijun eura, od čega se procjenjuje da bi 77% posto bilo ostvareno putem sponzorstava, dok su neizravni prihodi procijenjeni na 21,7 milijuna eura, a odnose se na povećanje ukupne potrošnje”, kaže se u odgovoru koji je Telegram dobio iz Ministarstva turizma i sporta.
Računica je jasna – iako se ona izričito ne spominje u odgovoru Vlade – predviđeni troškovi organizacije su cca 60 milijuna, a prihodi oko 48 milijuna. Dakle, za 12 milijuna manji. U minusu smo.
Vlada “zaboravila” 38,9 milijuna eura
Kako je, međutim, moguće da elaborat PwC-a predviđa 26 milijuna eura plusa za organizatora, a Vladino tumačenje istog dokumenta govori o tome da će organizator završiti u minusu od 12 milijuna eura?! Možda bi to pitanje ostalo bez odgovora da Telegram nije dobio uvid i u prezentaciju samog elaborata. Radi se o tome da su u Vladinoj računici, sigurno sasvim slučajno, jednostavno izostavili cijelu prihodovnu stavku, tešku 38,9 milijuna eura.
PwC, naime, procjenjuje da bi, uz izravne (ulaznice, sponzorstva, marketing…) i neizravne (turizam) prihode organizator zaradio skoro 40 milijuna eura od širih društvenih učinaka organiziranja Europskih igara. U to ulaze razni neizravni ekonomski učinci po gospodarstvo, od bruto dodane vrijednost, novog zapošljavanja, nove vrijednosti stvorene u povezanim sektorima, te socijalni, sportski i okolišni benefiti.
Prva faza Maksimira i Poljuda
Kako je Vlada vrlo ozbiljno shvatila ostale brojke iz analize ugledne revizorske kuće, pitanje je zbog čega je u potpunosti ispustila ovaj važan dio čime se iz odgovora Telegramu dalo zaključiti da se radi o neisplativom ulaganju, u kojem se, pritom, očekuje nesrazmjerno velik doprinos države. Ali, baš se iz ostatka odgovora, u kojem se navodi kako i koliko Vlada inače podupire razvoj sporta u Hrvatskoj, da zaključiti da tih 31,5 milijun eura ne bi trebali biti problematični.
Naime, samo za prvu fazu izgradnje Maksimira i obnove Poljuda Vlada je osigurala, kako su se sami pohvalili, 27 milijuna eura. To je skoro cijeli iznos koji se iz državnog proračuna očekivao za sufinanciranje Europskih igara u Splitu.
“Dosad se nije trebalo klanjati premijeru”
Kuloari su, dakako, zahvalniji od službenih odgovora za pokušaj pronicanja u prave razloge defacto “crvenog svjetla” Vlade za splitske igre. Radi se o tome, kako nam je reklo više sugovornika, da su u Vladi očekivali da Puljak nazove Plenkovića i osobno traži od njega da pogura projekt. No, čelniku stranke koji prema superizbornoj godini ide s parolom “Ili HDZ ili Hrvatska” to nije bilo ni na kraj pameti.
“Mi smo odradili sve što je trebalo”, kaže nam ovog tjedna splitski gradonačelnik, primjećujući kako dosad procedura “nije uključivala klanjanje premijeru”. “No, ako Hrvatski sabor propiše kako je to nužno, okej, odradit ću i to”, veli Puljak.
Plenkoviću, pak, očito ne pada na pamet da podrži organizaciju Europskih igara u Splitu. Samo, kako dovraga taj znak “stop” za Split objasniti javnosti kad je upravo njegov kandidat za gradonačelnika još lani mahao s organizacijom tih Igara kao jednim od glavnih predizbornih aduta HDZ-a? Očito tako da se pusti da stvar umre “prirodnom smrću”, a ako je već nužno odgovarati medijima, onda i odabirom brojki koje će se – prešutjeti.
Ne treba biti posebno zajedljiv da se zaključi kako bi se, da je Đogaš kojim slučajem lani pobijedio, ovih dana slavila “sinergija grada i države” i objašnjavalo kako su Europske igre velika prilika za promociju Hrvatske. I kako je, uostalom, tih 30 milijuna eura iz državnog proračuna nevelik novac. Pa evo, samo za prvu fazu izgradnje Maksimira (dobro, i obnove Poljuda) Vlada je već osigurala 27 milijuna eura.