Nekad je nužno odabrati stranu

New York Times piše kako Trump živi u alternativnoj stvarnosti u kojoj recesija još uvijek traje. Realnost ga demantira

Njegova katastrofična vizija ekonomije ne odgovara stvarnosti

Republican presidential candidate Donald Trump  is seen during an interview in the spin room following the Republican Presidential Debate hosted by Fox Business and The Wall Street Journal November 10, 2015 in Milwaukee, Wisconsin.     AFP PHOTO / JOSHUA LOTT / AFP PHOTO / Joshua LOTT
FOTO: AFP/AFP

Prenosimo urednički komentar NYT-a o Trumpovoj paralelnoj ekonomskoj realnosti u kojoj on stanje američke ekonomije doživljava kao katastrofalno.


Slušati Donalda Trumpa kako opisuje američko gospodarstvo jest slušati o stravičnoj alternativnoj stvarnosti u kojoj je recesija koja je počela 2007. još uvijek tu. Istina je prilično drugačija. Oporavak koji je započeo sredinom 2009., iako ne savršen, stabilno je stvarao radna mjesta i podizao plaće.

Više od 15.2 milijuna novih radnih mjesta je stvoreno od početka 2010. godine. Stopa nezaposlenosti od 4.9 posto je upola manja od one kolika je bila u recesijskoj 2009. godini. U petak, u svom redovnom mjesečnom izvješću, američko Ministarstvo rada priopćilo je kako su plaće narasle 2.8 posto na 25.92 dolara u listopadu u odnosu na godinu ranije, što je najveći takav porast od 2008. godine.

Manje ljudi živi u siromaštvu

Dodamo li tome nedavni izvještaj američkih vlasti koji pokazuje smanjenje broja ljudi koji žive u siromaštvu i postotka ljudi bez zdravstvenog osiguranja, jasno je da je, prema gotovo svakoj ekonomskoj mjeri, zemlja u boljem stanju nego što je bila prije nekoliko godina.

Gospodin Trump odbija priznate te istine zato što vjeruje kako je njegova najbolja šansa za ulazak u Bijelu kuću inzistirati na tome da gospodarstvo stoji užasno loše i da samo on to može popraviti. Kada se podaci ne slažu s njegovom vizijom, on ih naziva lažnim brojevima.

Trumpove teorije zavjera

Iz njegove kampanje u petak se moglo čuti kako je izvještaj o radnim mjestima “katastrofalan”. Nije čudo kako je 370 ekonomista, uključujući i osam nobelovaca, potpisalo pismo u kojem osuđuju Trumpa za “magijsko razmišljanje i teorije zavjere” oko mogućih opcija oporavka ekonomije.

Nema sumnje da gospodarski oporavak nije jednako osjetio svaki Amerikanac. Otprilike četvrtina nezaposlenih, ili oko dva milijuna ljudi, bez posla je 27 tjedana ili više. Oko 81 posto ljudi između 25 i 54 godina radi ili traži posao što je povećanje u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje manje nego rane 2007. godine, kada je ta brojka iznosila 83 posto.

Stopa siromaštva pala je na 13.5 posto prošle godine s 14.8 posto, ali je i dalje veća nego što je bila kasnih 1990-ih i ranih 2000-ih. Za mnoge zdravstveno je osiguranje i dalje preskupo.

Što slijedi?

Sljedeći predsjednik i Kongres moraju se usredotočiti na one koji nisu osjetili oporavak. Hillary Clinton bi povećala ulaganja u investicije i infrastrukturu, pomogla smanjiti teret studentskih kredita i proširila dostupnost zdravstvene zaštite. Glavna ideja Trumpove politike je smanjiti poreze za bogate, repriza ekonomskog trika koji je dosljedno propadao.

Njegovi planovi da nametne velike carine na uvoz pokrenut će trgovinski rat, što bi dovelo do velikih gubitaka radnih mjesta, a njegovi pozivi na ukidanje Affordable Care Acta mogli bi bez zdravstvene zaštite ostaviti 20 milijuna ljudi.

Bolja politika može učiniti ekonomiju jačom. Clinton je ima. Trump nema.