Nikome nije jasno zašto je papa Franjo, iz čista mira, u Čileu odlučio napasti žrtve svećenika pedofila

Kaže da kleveću biskupa Barrosa za kojeg svi tvrde da je znao za zlostavljanja

ZADNJA IZMJENA: sij. 20, 2018
Foto: Profimedia, AKG

Papa Franjo je za posjeta čileanskom gradu Iquiquea u četvrtak posve neočekivano i protivno svom dosadašnjem ponašanju prvi put u javnosti izgubio živce i pretjerano burno reagirao na jedno novinarsko pitanje koje mu je postavljeno neposredno prije početka mise. Papa je, naime, u odgovoru optužio, kako javljaju svjetski mediji, žrtve seksualnog zlostavljanja čileanskog svećenika Fernanda Karadime da izmišljaju i kleveću biskupa Juana Barrosa. “Razgovarati ću kad mi netko donese dokaze protiv biskupa Barrosa. Ali ne postoji niti jedan dokaz. Sve su to klevetanja. Je li to jasno?”, upitao je papa nervoznim i povišenim glasom.

Tako je papa Franjo na neobičan način završio posjet Čileu koji je imao za cilj, zbog brojnih skanadala koje su izazvali svećenici seksualno zlostavljajući djecu i mlade, obnoviti ozbiljno ugroženu reputaciju Katoličke crkve u u toj zemlji i Južnoj Americi. Žrtve svećenika Karadime prijavile su ga crkvenim vlastima još 2002., optužujući ga da ih je seksualno napastovao, no nakon kratke istrage njegovi kolege svećenici sve su te optužbe odbacili. Tek kad su 2010. žrtve o svojim patnjama obavijestile javnost, pokrenute su nova crkvena i civilna istraga. Nakon što je pouzdano utvrđeno da je Fernando Karadima zaista zlostavljao tinejdžere u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, Vatikan ga je 2011. uklonio iz svećeničke službe te ga osudio na “život molitve i pokore”.

Iste godine je i čilenski sud utvrdio da su optužbe protiv svećenika Karadima “istinite, vjerodostojne i pouzdane” te da “dokaza ne nedostaje”. No, Karadima nije osuđen jer je nastupila zastara. Nakon toga tadašnji nadbiskup Santiaga ispričao se žrtvama jer im na početku skandala nije vjerovao. Odmah po izricanju sudskog i crkvenog pravorijeka, žrtve zlostavljanja optužile su biskupa Juana Barrosa, koji je bio nadređen Karadimi, da je svo vrijeme znao za zlostavljanja, ali da je do posljednjeg trenutka branio svećenika pedofila.

Demonstracije na inauguraciji Barrosa

I kad se činilo da je slučaj završen, 2015., papa Franjo otvorio je stare rane odlukom da imenuje Juana Barrosa za biskupa južne čileanske biskupije Osorno. To je izazvalo otvorenu pobunu vjernika, došlo je i do demonstracija na njegovoj inauguraciji. Unatoč svemu, pa i činjenici da biskup Barroso ne može valjano obavljati svoju dužnost jer ga brojni vjernici i svećenici ne prepoznaju kao svog biskupa, papa Franjo nije povukao svoju odluku. Umjesto toga, uslijedio je njegov istup izjavom “Sve su to klevetanja. Je li to jasno? “.

Novinska agencija Associated Press izvijestila je prošlog tjedna kako je Vatikan 2014., zbog neviđenog skandala koji je duboko uznemirio katoličku zajednicu u Čileu, pozvao biskupa Barrosa i još dvojicu Karadimovih kolega da podnosu ostavke. Umjesto ostavke, 31. siječnja 2015. papa Franjo imenovao je Barrosa biskupom u Osornu. Nedugo nakon toga, sredinom 2015., dakle nekoliko mjeseci nakon imenovanja Barrosa osorskim biskupom, jedan turist snimio je papu Franju kako je skupini južnoameričkih vjernika govorio da građani Osorna demonstriraju jer su “glupi”. “Vjerska zajednica u Osornu pati jer je glupa: političari im pune glavu, pa sude biskupu bez ikakav dokaza”. Stoga ne čudi što je za sadašnjeg posjeta Čileu upravo skupina vjernika iz Osornoga i Santiaga bila najglasnija na demonstracijama protiv pape Franje.

‘Zar sam trebao napraviti selfie dok me svećenik matretira?’

Juan Carlos Cruz, jedna od najglasnijih žrtava svećenika Karadima i glasnogovornik skupine katolika iz Osorna, upitao je ovih dana preko Twittera: “Zašto papa Franjo brani biskupa Barrosa i optužuje žrtve zlostavljanja za klevetanje, kad je Vatikan bio toliko uvjeren u njegovu krivnju da ga je 2014. namjeravao ukloniti i poslati u mirovinu?”.Potom je zaključio: “Zar sam mogao napraviti selfie kako me svećenik maltretira ili fotografirati druge kako ih Karadima zlostavlja? No, biskup Juan Barros sve je to znao i nije poduzeo ništa da nas zaštiti. Papa govori o pomirenju, no ništa se nije promijenilo, a njegova molba za oprost je isprazna”.

Naime, papa Franjo je odmah nakon što je sletio u Santiago de Chile zamolio Čileance za oprost zbog “nepopravljive štete” koju su učinili svećenici Katoličke crkve seksualno zlostavljajući djecu. Izjavio je kako se osjeća “dužan izraziti bol i sram za nepopravljivu štetu nanesenu djeci od strane nekih svećenika. Zaključio je kako se “pridružio svojim biskupima u traženju oprosta, u pružanju potpore žrtvama te stvaranju uvjeta da se zlostavljanje ne ponovi”.

Pozvao Barrosa da ga prati u ostatku putovanja

Patricia Navio, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Diego Portales u Santiagu, izjavila je kako je papa Franjo otišao puno dalje od čileanskih biskupa u priznavanju skandala sa seksualnim zlostavljanjem pa su Čileanci tu njegovu gestu pozdravili i iznimno cijenili. “Nažalost, dva dana kasnije papa Franjo se okrene i kaže:” Usput, ne mislim da je Barros kriv. Pokažite mi dokaze “. Navio je kazala kako je skandal sa svećenikom Karadimom radikalno promijenio način na koji su do sada Čileanci gledali na Katoličku crkvu. “U tipičnoj čileanskoj obitelji, roditelji sada moraju dva puta razmisliti hoće li svoju djecu poslati u katoličku školu jer nikad ne znaju što im se može dogoditi”, zaključila je.

I ne samo to. Papa Franjo je za svog puta po Čileu nastavio prkositi svojim buntovnim sljedbenicima: pozvao je biskupa Juana Barrosa da ga prati na svečanostima u Santiagu, Iquiqueu i gradu Temuču. Biskup Barros je na kraju papine posjete kazao novinarima kako mu je Franjo ponudio “riječi podrške i ljubavi”. Po brojnim medijskim izvješćima takvo ponašanje papa Franje izazvalo je ogorčenje kod dijela Čileanaca, dodatno je produbilo podjele u Katoličkoj crkvi u toj zemlji te još više potkopalo nestabilnu vjerodostojnost crkve u Južnoj Americi.

Do izjave pape Franje u četvrtak, mnogi u crkvi i Vatikanu nevoljko su priznavali da žrtve obično govore istinu i da je crkva desetljećima pogrešno pokušavala zaštititi pedofile i seksualne zlostavljače iz svojih redova. German Silva, profesor na Sveučilištu u Santiagu ocijenio je da su Papin komentari bili “golema pogreška” koja će odjeknuti u Čileu i katoličkim svijetom. Jer, kazao je, to odmah otvara pitanje iskrene opredijeljenjosti Katoličke crkve i samog pape Franje da zaštiti žrtve seksualnog zlostavljanja te zaustavi negativne trendove u odnosu na Katoličku crkvu i gubitak njene vjerodostojnosti.

Mladen Pleše
Novinar
367 članaka Više o autoru