Nismo jedini koji se ne znamo postaviti prema svojoj fašističkoj prošlosti; evo u Španjolskoj se svađaju oko Francovih ostataka
Izglasan je prijedlog o ekshumiranju posmrtnih ostataka diktatora, mnogi se protive
Španjolski parlament u četvrtak je sa 198 glasova za, jednim protiv te 140 suzdržanih, izglasao prijedlog o ekshumiranju posmrtnih ostataka fašističkog diktatora Francisca Franca iz zajedničke gobnice u Dolini palih nedaleko Madrida. Taj neobvezujući prijedlog dala je na glasovanje Socijalistička stranka (PSOE) koja smatra da spomenik u Valle de los Caidos poštuje pobjednike španjolskog građanskog rata, a ne njegove žrtve.
U Mauzoleju ugrađenom u granitnim stijenama Sierra de Guadarram, koji je dovršen tek 1958., nakon punih 18 godina gradnje, uz El Caudilloa, nalaze se i posmrtni ostaci 33.000 poginulih u Španjolskom građanskom ratu i to s obje zaračene strane. U krvavom ratu koji je trajao od 1936. do 1939., poginulo je između 500.000 i milijun ljudi: tadašnja vlada poduprta raznim ljevičarskim skupinama sukobila se s desničarskim nacionalističkim pobunjenicima koje je predvodio general Franco.
Pitanje oko kojeg su još uvijek duboko podijeljeni
Nakon najnovijeg izjašnjavanja u parlamentu, pokazalo se da odnos prema generalisimu Francu i dalje ostaje pitanje oko kojeg je Španjolska još uvijek duboko podijeljena. Za neke je on bio dobar vođa i utemeljitelj ekonomski jake i prosperitetne Španjolske, a drugi ga pamte kao fašističkog diktatora koji je terorizirao, hapsio i pogubljivao svoje političke protivnike.
Za Građanskog rata Franco je kao zagovornik fašizma, od samog početka primao izdašnu vojnu pomoć fašističke Italije i njemačkog Trećeg Reicha. Istodobno, zapadne sile uvele su embargo na izvoz oružja i nisu se miješale u sukob bojeći se da bi to moglo izazvati novi svjetski rat. Stoga je nadmoćna Francova vojska, nakon četiri godine krvavih sukoba, uspjela pobijediti.
Dolina palih trebala je biti mjesto za sve
Na otvaranju spomenika 1958., general Franco, koji uveo vojnu diktaturu 1939. i uz pomoć nje vladao sve do 1975., kazao je kako je taj monument simbol pomirenja između sukobljenih strana iz Građanskog rata. Vlada socijalističke partije Španjolske tridesetak godina kasnije također se zalagala da bi Dolina palih trebala biti mjesto za sve, ne samo za jednu stranu, jer je to u duhu španjolske tranzicije u demokraciju.
Smatrali su da to treba postati prostor kulture pomirenja i kolektivnog demokratskog sjećanja. Stoga su tražili da se i sa žrtvama građanskog rata i diktature postupa s punim poštovanjem i dostojanstvom te da zbog toga Francovi posmrtni ostaci moraju biti premješteni na neko drugo mjesto. Dio javnosti doživljava spomenik visok 150 metara, na kojemu je golemi križ, ali i orao koji je bio simbol frankizma, kao slavljenje Francove pobjede nad ljevičarskom republikom.
Više od 100.000 neidentificiranih žrtava
Glasovanjem u parlamentu podržan je također prijedlog o uklanjanju javnih simbola Francovog režima, uspostavljanju povjerenstva za utvrđivanju istine o Građanskom ratu te odvajanja većih financijskih sredstava za ekshumaciju grobova više od 100.000 neidentificiranih žrtava rata i Francova režima zakopanih diljem zemlje.
Zastupnici vladajuće konzervativne Narodne partije, koji su bili suzdržani na glasovanju, i vlada premijera Mariana Rajoya, predlagali su da se ta točka ne stavi na dnevni red jer nema razloga za ponovno otvaranje rana iz prošlosti. Zastupnica Narodne partije Alicia Sánchez-Camacho kazala je kako “je glasovanje u parlamentu povratak u prošlost gdje će, nažalost, oni koji su poduprli prijedlog socijalista, i ostati. Ako ne živite u sadašnjosti, završite natrag u prošlosti”, zaključila je Sanchez-Camacho.
‘To je fašistički spomenik i trebao bi biti uništen’
Premda ta odluka puna simbolike nema zakonsku snagu, ona je ponovno pokrenula raspravu hoće li kopanje po grobovima opet otvoriti stare rane. Šezdesettrogodišnji Juan Chamorro objasnio je kako se on zalaže da Franco bude prebačen u normalan grob jer su fašisti ubili njegove djedove 1939., a baka mu je provela skoro deset godina u zatvoru jer je podržavala republikansku vladu.
“To je fašistički spomenik koji bi trebao biti uništen”, objasnio je Chamorro. Oko 6.500 tijela ekshumirano je u Španjolskoj od 2000., a Francisco i Chon Vargas Mendieta nadaju se kako će iskopavanja posmrtnih ostataka koje je započelo na groblju u gradu Guadalajari, pomoći da se otkriju ostaci njihova djeda Timoteoa, inače sindikalnog vođe, kojeg su u studenom 1939. ubili Francovi vojnici.
‘Hitler i Mussolini su nestali iz Europe’
Profesor povijesti na madridskom Sveučilištu Complutense Jose Alvarez Junco odbio je ponudu da bude član vladine Komisije. “Mislim da je potpuno nemoguće realizirati to što vlada namjerava sa spomenikom. To je kao kad biste Lenjinov grob pretvarali u mjesto pomirenja. To je Francisco Franco, to je diktatorov grob i izgrađen je pod budnim okom diktatora”.
Slavnog pjesnika Federica Garcia Lorcu fašisti su zajedno s Franciscom Galadijem streljali početkom Građanskog rata. Galadijevo tijelo, baš kao i Lorcino, pokopano je u blizini Granade. No, njihova tijela, otkriva Galadijev unuk, nisu do sad identificirana niti dostojno pokopana što je apsolutno neprihvatljivo.
Objašnjavajući zašto je za ekshumiranje posmrtnih ostataka generala Franca, Galadijev unuk je istakao: “Sramotno je da je spomenik još uvijek tamo: Hitler i Mussolini su nestali iz Europe, ali u Španjolskoj Franco još nije uklonjen. Vrijeme je da se to učini”.