Nisu svi oduševljeni ulaskom Ukrajine u NATO. Kolumnist FP-a: 'Mislim da bi to bio pogrešan potez, a ovo je mojih pet razloga'
Ne slažu se baš svi da Ukrajinu po kratkom postupku treba pridružiti NATO-u
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prije nekoliko je dana pozvao ukrajinske zapadne partnere da pronađu političku volju kako bi Kijevu osigurali potrebne vojne zalihe ili će se svijet suočiti s “jednom od besramnijih stranica povijesti”.
Zelenski je poslao apel u vrijeme kad je američki paket vojne i druge pomoći blokiran zbog nesloge u Kongresu. Problemi u SAD-u najbolje prikazuju neodlučnost zapadnih saveznika kada je slanje pomoći Ukrajini u pitanju.
Neposredno nakon što je Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, cijeli je zapadni svijet gotovo pa bez zadrške stao na stranu žrtve, no čini se da je iscrpljujući rat nakon dvije godine iscrpio i apsolutnu podršku koju je Kijev imao na Zapadu.
Loš potez koji će produljiti rat
Iz tog su se razloga u javnosti ponovno pojavili apeli utjecajnih stručnjaka da se Ukrajinu čim prije primi u NATO savez. Tako bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen i nekadašnji američki veleposlanik pri NATO-u Ivo Daalder ističu kako bi se tim korakom uvjerilo Rusiju da agresijom ne može blokirati pristup Ukrajine tom savezu, a čime bi se i Kijevu pružila odgovarajuća sigurnost kada se rat napokon okonča.
No, ne slažu se svi da Ukrajinu po kratkom postupku treba pridružiti NATO-u. Stephen M. Walt, kolumnist uglednog Foreign Policyja (FP) i profesor međunarodnih odnosa na istraživačkom institutu Belfer Center, tako piše da bi uvođenje Ukrajine u NATO savez u ovom trenutku bio loš potez koji bi mogao produljiti rat i gurnuti Kijev u još lošiji položaj.
Walt dodaje kako njegovo uvjerenje počiva na više pretpostavki. Jedna od njih jest da Ukrajina ne može preokrenuti stanje na bojištu i vratiti okupirani teritorij sve dok ne dobije bolje naoružanje i ne reorganizira svoje trupe nakon prošlogodišnjih neuspjeha. Osim toga, kolumnist FP-a podsjeća da Ukrajini nedostaje ljudstva te da će vrlo teško razbiti čvrste ruske utvrde.
Ponavljanje istih grešaka
Dodaje i kako su ukrajinski saveznici na Zapadu bili u krivu prošlog proljeća kada su pretjerano optimistično prognozirali uspjeh nadolazeće protuofenzive, a istu grešku ponavljaju i danas sugerirajući kako još uvijek ima puno načina da Ukrajina preokrene tijek rata.
“Volio bih da je drugačije, ali politike trebamo temeljiti na svijetu kakav jest, a ne onakvom kakvom bismo željeli da bude”, prilično otrežnjujuće poručuje Walt u svojoj kolumni.
Druga pretpostavka ovog stručnjaka kaže kako ruskim liderima sudbina Ukrajine više znači nego onima na Zapadu. Naravno, nije im stalo kao Ukrajincima, ali ruski vođe u Ukrajini vide vitalan interes za razliku od zapadnih lidera i stanovništva država članica NATO-a.
Pet razloga zašto ne primiti Ukrajinu
“Putin i njegovi poslušnici bili su spremni poslati tisuće vojnika da se bore i umru u Ukrajini. S druge strane, nijedna NATO članica nije spremna dignuti ulog toliko visoko. Kad francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog tjedna nije isključio slanje vojnika u Ukrajinu, odmah su ga ukorili brojni lideri zapadnih zemalja, pa i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg“, piše Walt dodajući kako ne govori da NATO ne zanima sudbina Ukrajine, već da je Rusija zainteresiranija.
Kao treću pretpostavku, Walt navodi kako se iza Putinove odluke da pokrene invaziju u veljači 2022. krije i pokušaj da zaustavi približavanje Kijeva Zapadu i eventualno pridruživanje NATO-u.
U svjetlu ove tri pretpostavke, kolumnist FP-a potom navodi i pet razloga zašto Ukrajina ne bi trebala biti primljena u NATO savez.
Ukrajina ne ispunjava uvjete članstva
Ukrajina je, u najboljem slučaju, još uvijek krhka demokracija, piše Walt. Korupcija je sveprisutna, izbori nisu održani od početka rata, a u ukrajinskom društvu i dalje postoje utjecajni elementi čija je posvećenost demokraciji itekako upitna.
Također, Ukrajina nije ispunila Akcijski plan za članstvo. Članice NATO saveza potom su odustale od ispunjavanja tog kriterija pa su Ukrajincima ukinuli jedan od dva koraka koje su trebali ispuniti.
“Spuštanjem standarda za pristup savezu potencijalno se postavlja loš presedan za budućnost”, uvjerava Walt.
Nije jasno hoće li se NATO držati obveza iz članka 5
Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora nije okidač koji obvezuje članice saveza da se uključe u borbu ako je jedna od saveznica napadnuta. Na inzistiranje SAD-a, članak 5 samo obvezuje državu članicu da napad na jednu smatra napadom na sve, a zatim da poduzme “radnje koje smatra potrebnim”.
Unatoč tome, ova se klauzula naširoko tumači kao obveza obrane svake članice koja je napadnuta, a propust da se bilo kojoj državi članici pritekne u pomoć u slučaju ozbiljne invazije doveo bi cijeli savez u pitanje. Stoga bi prije dovođenja bilo kojeg novog člana ostatak saveza trebao dobro razmisliti o svojoj spremnosti da izloži svoje snage riziku ako bude napadnut.
Članstvo u NATO savezu nije magični štit
“Jedan od ključnih argumenata onih koji zagovaraju što brži ulazak Ukrajine u NATO jest da bi se time obeshrabrilo Rusiju za nastavak rata”, piše Walt. Lako je razumjeti zašto Kijev traži dodatnu zaštitu, ali taj argument pretpostavlja da je članstvo u NATO-u magični štit koji će zaustaviti ruske operacije u gotovo svim okolnostima.
Istim argumentima su se članice saveza vodile kod odlučivanja o proširenju saveza na baltičke zemlje. Kolumnist FP-a priznaje da u nekim okolnostima članstvo u NATO-u može obeshrabriti agresora, ali “ako istinski vjerujete u prijetnju da bi nakon Ukrajine Putin mogao napasti Finsku, Estoniju ili neku drugu baltičku zemlju, onda je jasno da članstvo nije magični štit koji vas štiti od napada”.
Članstvo Ukrajine samo će produljiti rat
“Ako sam dobro pretpostavio da je Moskva, između ostalog, napala Ukrajinu i zbog pridruživanja NATO-u, onda bi ulazak zemlje u savez jednostavno prolongirao rat koji ta zemlja u ovom trenutku gubi”, piše Walt.
Ako je to jedan od razloga za lansiranje ‘specijalne operacije’, Putin je sigurno neće okončati dok na bojišnici dobro stoji i dok Ukrajina još uvijek nije postala članica.
Neutralnost možda i nije tako loša
Zbog povijesti rusko-ukrajinskih odnosa čovjek može razumjeti zašto se velik broj Ukrajinaca protivi neutralnosti. Ali, neutralnost nije uvijek loša stvar, piše Walt i podsjeća na Zimski sovjetsko-finski rat i posljedice istog.
Finci su tada namučili moćnu vojsku Sovjetskog saveza, a svoju su kapitulaciju opako naplatili svom agresoru. Zbog herojske borbe tadašnji sovjetski lider Josif Staljin nije Finsku učinio dijelom Sovjetskog saveza niti ju je silio da pristupi Varšavskom paktu. Umjesto toga, Finska je zadržala neutralnost i u narednim desetljećima postala partner i SSSR-a i Zapada.