Nekad je nužno odabrati stranu

Njemačka ima novi plan za Balkan; skužili su da se Rusija i Turska petljaju pa će se snažnije angažirati

Njemački šef diplomacije izložio je agendu 'Berlin plus', izvukli smo bitno

German Chancellor Angela Merkel arrives for an EU leaders summit with Turkey on migrants crisis on March 7, 2016 at the European Council, in Brussels.
European Union leaders will on March 7 back closing down the Balkans route used by most migrants to reach Europe, diplomats said, after at least 25 more people drowned trying to cross the Aegean Sea en route to Greece. The declaration drafted by EU ambassadors on March 6 will be announced at a summit in Brussels on March 7, set to also be attended by Turkish Prime Minister Ahmet Davutoglu.
 / AFP PHOTO / EMMANUEL DUNAND
FOTO: AFP/AFP

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel objavio je novi plan za Zapadni Balkan, nazvan “Berlin plus”. Ta bi agenda od ove regije trebala napraviti ekonomski atraktivan prostor, a njemački šef diplomacije najavio je napore, među kojima i financijska sredstva, koja će ubrzati put zemalja u hrvatskom susjedstvu prema EU. Plan je izložio 31. svibnja u Berlinu na konferenciji Aspen Instituta o Zapadnom Balkanu.

“Današnja konferencija je rezultat odličnih odnosa između Češke Republike i Njemačke, zemalja koje su prošle kroz ratnu prošlost, ali i pomirenje i danas uživaju blisku vezu, ne samo svojih vlada, nego i između svog stanovništva. Ovo bi mogao biti dobar primjer za zemlje Zapadnog Balkana”, počeo je svoj govor Gabriel na konferenciji koju su zajednički organizirali Njemačka i češko veleposlantvo.

Gabriel je kazao kako se činilo da su etničke i nacionalne tenzije na Balkanu davno prošle, ali su sada u porastu. Kao glavne razloge takvog razvoja događaja naveo je sporo usvajanje reformi, korupciju, ekonomsku stagnaciju i političku nestabilnost. “Primjetno je i da se strahovi i neriješene traume koriste da odvuku pažnju od stvarnih problema zemlje”, kazao je Gabriel govoreći u češkom veleposlanstvu u Berlinu. Izvukli smo ključne stvari novog njemačkog plana za Balkan.

1. Što predlaže Njemačka?

Prema planu ‘Berlin plus’ Njemačka predlaže snažniju podršku EU kako bi se na Balkanu izgradio atraktivniji ekonomski prostor. Konkretno, njemački je ministar vanjskih poslova predložio osnivanje fonda koji bi financirao infrastrukturalne projekte, a rekao je i kako bi države članice i EU, kao i EFTA i Europski ekonomski prostor mogli pridonijeti fondu kao donatori. Spomenuo je važnost učešća zemalja regije u EU programima, jačanje regionalne suradnje, podršku ekonomskoj stabilnosti cjelokupne regije, infastrukturalne projekte kao što je autoput između Srbije, Kosova i Albanije te IT standardizaciju u regiji. Gabrijel je pozdravio napore povjerenika Hahna koji, kako je rekao, aktivno radi na stvaranju aktivnog zajedničkog područja u regiji. “EU pristup za šest država Zapadnog Balkana – to je naš cilj! To je najbolji put da se regija stabilizira”, kazao je njemački šef diplomacije.

2. Zabrinuti su zbog utjecaja drugih sila

Izrazio je zabrinutost što i zemlje izvan regije pokušavaju utjecati na događaje na Balkanu. “Zabrinut sam da zemlje izvan regije pokušavaju ponovno uspostaviti sfere utjecaja kroz staro geopolitičko razmišljanje. Zbog toga, oni huškaju susjede jedne na druge – i ujedno protiv Europske unije. Ne pomaže niti činjenica da je EU preokupljena vlastitim problemima i daje utisak da je Zapadni Balkan ne zanima. Nešto se mora učiniti, jer događanja na Balkanu imaju direktan utjecaj na Srednju Europu.” U svom govoru spomenuo je Rusiju, kazavši kako “ne smiju dopustiti da lokalno stanovništvo u Srbiji misli da je Rusija najveći financijski donator države” i da ljudi nisu svjesni što EU radi.

3. Koje su to konkretno zemlje?

Europski dužnosnici i ranije su upozoravali na miješanje vanjskih čimbenika, misleći pritom nešto manje na Tursku čiji je utjecaj pristutan u BiH i više na Rusiju. Ovih su dana objavljeni dokumenti makedonskih tajnih službi prema kojima su ruski špijuni i diplomati cijelo desetljeće pokušavali širiti propagandu i provocirati nerede u Makedoniji kao dio šire regionalne akcije koja je za cilj imala spriječiti balkanske zemlje da s pridruže NATO-u. Nakon ulaska Crne Gore u NATO Moskva nije skrivala nezadovoljstvo kazavši kako “u svjetlu neprijateljskoj smjera koji su izabrale crnogorske vlasti ruska strana zadržava pravo za poduzimanje odmazde na recipočnoj bazi”.

4. Koji su problemi na Balkanu?

Makedonska ustavna kriza, gdje je predsjednik odbijao dati mandat lideru ljevice je riješena, lider SDSM-a Zoran Zaev postao je novi premijer. No, situacija u zemlji i dalje može je iznimno napeta. BiH opterećena lošim odnosima dva entiteta, Federacije i Republike Srpske, iznimno sporo napreduje prema EU, a situacija u zemlji ostaje prilično složena. Kosovo želi formirati vojsku, a Srbija se tome oštro protivi. Crna Gora je ušla u NATO, na što je Rusija žestoko reagirala, a Podgorica optužuje ruske špijune za pokušaj državnog udara. Izborom Donalda Trumpa koji zasad ne pokazuje veliko zanimanje za Balkan stvorila se politička praznina koju su spremno dočekale ostale svjetske sile, prije svega dvije spomenute.

5. Što to znači za Hrvatsku?

Hrvatska vanjska politika godinama se, više ili manje aktivno zalaže za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU. Hrvatskoj bi, generalno gledano, članstvo susjednih zemalja moglo ići u prilog. Hrvatska je, kao vanjska granica EU, izložena potencijalnim nestabilnostima u tim zemljama. Posebno bi to bilo izraženo ako bi se utjecaj Moskve ili Ankare u susjednim zemljama povećao, pa bi se tako Hrvatska našla na granici geopolitičke bojišnice – između interesa EU, odnosno Zapada te Rusije ili Turske s druge strane.