Nova studija o državnoj korupciji otkriva koliko ona ubija poduzetnike
Ekonomisti su pročiavali Španjolsku, koja je u sličnoj situaciji kao mi
U nedavno objavljenom znanstvenom radu, kojeg je obradio i novi broj The Economista, istražena je veza između španjolskog “kroni kapitalizma” i korupcije s poteškoćama koja je Španjolska imala u oporavku iz ove krize.
Unatoč tome što je španjolsko gospodarstvo od 1995 do 2007. raslo po stopi od 3.5 posto godišnje (EU projek je bio 2.2 posto), produktivnost je bila u padu, za 0.7 posto godišnje, dok je istovremeno produktivnost na razini EU rasla za 0.4 posto.
To je zainteresiralo ekonomiste, a zaključi studije indikativni su i za nas:
- u sektorima u kojima je država najviše involvirana, korupcija je najveća
- banke su sklonije kreditiranju firmi koje imaju ugovore s državom
- zbog svega toga produktivne firme rastu sporije nego loše firme
- ukupna produktivnost ekonomije pada, čak i kad BDP raste
- glavne vrijednosti postaju poznanstvo i veze, a ne inovativnost i rad
Uspijevaju oni koji imaju veze i poznanstva
Znanstvenici su zaključili kako produktivnost nije padala zbog presporog tehnološkog napretka, nego zato što su kapital i radna snaga bili usmjereni na kriva mjesta unutar gospodarstva. Pojednostavljeno, oni koji su imali bolja poznanstva i veze, lakše su dobivali i poslove s državom.
Banke su pak, bile sklonije posuđivanju tvrtkama s javnim poslovima, pa se tako stvorio zatvoreni krug u kojem su u uspijevali samo oni bliski vlasti. Savjetnik španjolske liberalne stranke Ciudadanos, Luis Garicano rekao kako je to pokazatelj da gospodarstvo ovisi o kontaktima i povezanosti, te korupciji.
Lošije tvrtke rastu brže nego dobre
One tvrtke koje su uspješno pregovarale s državnom administracijom, bilo da je to plod sreće, znanja ili poznanstava ostvarivale su i najbolje rezultate, dobivale najviše poslova i kredita.
Važni znanstveni rad, kojeg je objavilo više znanstvenika na čelu s Manuelom Garciom Santanom s Universite Libre de Bruxelles, također donosi zanimljiv pogled na uzroke pada produktivnosti. Nije to samo, kako se do sada najčešće smatralo i za Španjolsku i za Hrvatsku, propast građevine i povezanih industrija. Produktivnost je padala ravnomjernije nego što se misli u svim sektorima, a ne samo u građevinarstvu.
“Otkrili smo da loše (manje produktivne) tvrtke rastu brže nego one dobre”, rekao je jedan od koautura studije Enrique Moral-Benito. Pad produktivnosti bio je veći kada je vlada bila značajno uključena u poslovanje tvrtke na temelju ugovora, licenci ili propisa.
Uhićenje bivšeg ministra financija i čelnika MMF-a
Korupcija i usluge koje se temelje na političkim poznanstvima i vezama, jedan su od glavnih razloga omraženosti dvije najveće stranke koje vode Španjolsku posljednje 32 godine.
Nepovjerenje u političke stranke i sistem doseglo je kritičnu točku nakon uhićenja Rodriga Rata, bivšeg ministra financija Narodne stranke (koja je i trenutno na vlasti) i čelnika MMF-a. Sumnjiči ga se da si je protupravno priskrbio novac zloupotrebljavajući zakon o poreznoj amnestiji. Policija je već pretražila njegov ured i dom.
Razočarenje i bijes zbog korupcije
Rato je ranije doživljavan kao jedan od arhitekata španjolskog ekonomskog čuda, radnih 2000-ih. Danas je to čudo, tek mutno i daleko sjećanje. Nezaposlenost u Španjolskoj iznosi zabrinjavajućih 23 posto, a MMF procjenjuje kako će se španjolska ekonomija na razinu od prije krize vratiti tek 2017. godine.
Upravo je razočaranje i bijes zbog korupcije, piše Economist o ovoj studiji, razlog zbog kojeg će španjolski premijer Mariano Rajoy i njegova Narodna stranka vjerojatno proći prilično loše na predstojećim lokalnim izborima 24. svibnja. Unatoč tome što su otvorili pola milijuna radnih mjesta, a previđeni rast gospodarstva iznosi 2.9 posto ove godine, Narodna stranka, kao i oporbena Španjolska socijalistička radnička stranka, stoje loše prema anketama. Tim strankama popularnost pada, a raste antisistemskoj stranci Podemos i liberalnoj stranci Ciudadanos.
Sličnosti s Hrvatskom
Zatvoreni koruptivni krug, omražene stranke čiji su kadrovi proželi cijeli javni sektor i pad produktivnosti zbog velike uloge države nije samo španjolski problem. Velik broj tih problema muči i ostale države Europe, uključujući i Hrvatsku.
Istraživanje je ustanovilo kako u takvim okolnostima nove i manje tvrtke prolaze znatno lošije od onih dugovječnijih koje već imaju uhodane poslove s državom. Takvim načinom poslovanja i modelom ponašanja stvara se zatvoreni krug iz kojeg se, na štetu građana i države, prilično teško i sporo izlazi. Prijatelji na visokim pozicijama važniji su tako, od inovativnosti i poslovne sposobnosti.