Nove poplave u Dicmu. Vatrogasci spašavaju kuće i poslovne objekte, možda će proglasiti elementarnu nepogodu

Na terenu na području Dicma angažirani su vatrogasci iz Sinja, Dicma i Trilja

05.12.2021.,Dicmo- Tijekom veceri situacija na poplavljenim djelovima Dicma je zadovoljavjuca. Drzavna cesta D1 otvorena je za promet , a voda se polako povlaci u korita. Razmjeri steta bit ce bolje vidljivi nakon za mnoge neprospavane noci.
FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Zbog obilnih kišnih padalina u Cetinskoj krajini u četvrtak je poplavljeno više privatnih objekata na području Dicma i područje Radne zone Dicmo gdje su poslovni objekti, pa su na terenu angažirani vatrogasci koji ispumpavaju vodu.

“Tijekom dana mještanima Dicma podijelili smo 100 vreća napunjenih pijeskom kako bi njihovim postavljanjem spriječili prodiranje vode u objekte, a vatrogasci su pumpama na desetak mjesta ispumpavali vodu iz prizemnih dijelova privatnih stambenih objekata,” rekao je za Hinu zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Sinj Stipe Ančić.

Na terenu na području Dicma angažirani su vatrogasci iz Sinja, Dicma i Trilja. Voda je poplavila i dio županijske ceste u naselju Ercegovci pa se promet u tom dijelu preusmjerava na druge pravce ili se odvijao jednim trakom prometnice, kaže Ančić.

Objekti se spašavaju zečjim nasipima

“Voda je poplavila i prizemlje jednog poslovnog objekta u Radnoj zoni te dvorište drugog poslovnog objekta pa su ondje dostavljene vreće s pijeskom radi podizanja tzv. zečjih nasipa koji sprječavaju širenje vode,” dodao je.

Načelnik Općine Dicmo Petar Maretić je izvijestio kako dodatne poteškoće stvaraju vrelišta Majanka i Radna zona koja su se aktivirala te iz njih izbija voda i plavi područje okolo njih.
On je najavio mogućnost da se od Splitsko-dalmatinske županije zatraži proglašenje elementarne prirodne nepogode na području Dicma.

“Mi smo oformili povjerenstvo koji obilazi teren i procjenjuje štetu izazvanu poplavom. Po zakonu je regulirano da se elementarna prirodna nepogoda može proglasiti ako su štete izazvane prirodnim nepogodama veće od 20 posto mjesnog godišnjeg proračuna, a u našem slučaju to znači da ukoliko povjerenstvo procjeni kako su štete veće od pola milijun kuna, mi ćemo zatražiti proglašenje elementarne prirodne nepogode,” rekao je Maretić Hini.