Nekad je nužno odabrati stranu

Novi indeks društvenog napretka: Hrvatska je poprilično grozna u obrazovanju i toleranciji

Prema Indeksu društvenog napretka, Hrvatska se nalazi na 37. mjestu

20.04.2015., Zagreb - U povodu provodjenja programa 72 sata Zoran Milanovic i Sinisa Varga posjetili su Kliniku za tumore KBC Sestre milosrdnice u Ilici 197. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/Pixsell

Prema nedavno objavljenom Indeksu društvenog napretka (Social Progress Index, SPI) za 2015. godinu Hrvatska se nalazi na 37. mjestu od ukupno 133 zemlje.

Indeks društvenog napretka je vrijednost kojom se mjeri napredak kroz ispunjenje osnovnih ljudskih potreba (umjesto tradicionalnih pokazatelja ekonomskog rasta). SPI mjeri veliki broj kategorija unutar tri velika područja: osnovne ljudske potrebe (Basic Human Needs), osnove boljitka (Foundations of Wellbeing) te mogućnosti (Opportunity).

Na vrhu ljestvice očekivano se nalaze skandinavske zemlje Norveška i Švedska, a slijede ih Švicarska, Island i Novi Zeland. Na začelju su Afganistan, Čad i Srednjoafrička Republika.

Hrvatska zauzima 37. mjesto

Velika prednost SPI-ja, koji se mjeri od 2013. godine u odnosu na druge pokazatelje je i ta što omogućuje usporedbu zemalja po sličnom BDP-u po glavi stanovnika vrlo jednostavno i iz čega se jasno može vidjeti kako zemlje sa sličnim BDP-om mogu imati vrlo različite razine društvenog napretka.

Indeks društvenog napretka za Hrvatsku po područjima
Indeks društvenog napretka za Hrvatsku po područjima socialprogressimperative.org

Što se Hrvatske tiče, sveukupni Indeks društvenog napretka je 73.30 (od 100) i zauzimamo 37. mjesto na ljestvici. Indeks temeljnih ljudskih potreba je 87.49, što nas stavlja na 32. mjesto. U polju Mogućnosti smo najlošiji, indeks iznosi 56.32 i Hrvatska se nalazi na 52. mjestu, dok po osnovama boljitka zauzimamo 32. mjesto s indeksom 76.09.

Najbolji smo u području osnovnih ljudskih potreba

Ukratko, Hrvatska u području osnovnih ljudskih potreba najbolje stoji u polju prehrane i osnovne medicinske skrbi, a mogli bismo dosta toga popraviti u području osiguravanja adekvatnih skloništa.

17.03.2014., Sibenik - Sibenska trznica prepuna je sparoga koje su zbog svoga bogatog nutritivnog sastava izuzetno cijenjene i preporucuju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika, posebice kod odredjenih bolesti i stanja. Sparoge su jedna od nutritivno najuravnotezenijih vrsta povrca. One su niskokaloricne, bogate vitamina, mineralima i vlaknima sto ih cini idealnom namirnicom za sve koji se zele zdravo hraniti.  Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Što se tiče prehrane, Hrvatska stoji jako dobro PIXSELL//PIXSELL

Po pitanju boljitka, najbolji smo u pristupu osnovnom znanju, ali ne baš izvrsni u polju zdravlja. U području mogućnosti, Hrvatska je najjača u polju osobnih prava, a najviše bi trebala raditi na poboljšanje u polju tolerancije i uključivosti.

Usporedba zemalja sa sličnim BDP-om

SPI nudi pregled područja u kojima je pojedina država relativno jaka ili relativno slaba u odnosu na druge države sa sličnim BDP-om. S Hrvatskom (čiji BDP iznosi 20,873 dolara po stanovniku) se u kategoriji nalaze Azerbajdžan, Bjelorusija, Čile, Kazahstan, Latvija, Libanon, Malezija, Mauricijus, Panama, Poljska, Rumunjska, Turska, Urugvaj i Venezuela.

Manja zastupljenost političkog terora

U polju temeljnih ljudskih potreba nije istaknuta nijedna stavka prema kojoj je Hrvatska slabija od drugih zemalja sa sličnim BDP-om, a navedeno je da smo u polju osobnih sloboda vrlo dobri u manjoj zastupljenosti političkog terora. Dobro stojimo po pitanju pristupu pitkoj vodi, uhranjenosti, smrti od zaraznih bolesti, smrtnosti dojenčadi i majki pri porodu, itd.

Hrvatska treba raditi na boljem ostvarivanju prava na sklonište
Hrvatska treba raditi na boljem ostvarivanju prava na sklonište mountpleasantgranary.net

Ipak, u polju skloništa, indeks iznosi samo 75.69 i vidljivo je da Hrvatska treba dosta poraditi na dostupnosti pristupačnog stanovanja, pristupu električnoj energiji te kvaliteti opskrbe električnom energijom.

Kaskamo u polju upisa u osnovnu školu

U području boljitka stojimo nešto slabije. Iako je sveukupni indeks pristupa osnovnom znanju visok (95.58), označeno je da u polju upisa u osnovnu školu kaskamo za državama iz naše kategorije, a čitavo polje zdravlja označeno je crvenim.

Po pitanju upisa u osnovnu školu relativno smo slabiji od ostalih
Po pitanju upisa u osnovnu školu relativno smo slabiji od ostalih PIXSELL//PIXSELL

Po gotovo svim stavkama smo relativno slabiji u odnosu na spomenute zemlje, uključujući stopu pretilosti, stopu samoubojstava te smrti koje se mogu pripisati vanjskom onečišćenju zraka.

Najgori smo u području mogućnosti

Možda i očekivano, područje u kojem smo daleko najlošiji je područje mogućnosti, gdje zauzimamo 52. mjesto na ljestvici. Ni u jednoj kategoriji Hrvatska ne stoji bolje od ostalih zemalja, a popriličan je broj onih u kojem smo gori od ostalih zemalja sličnog BDP-a.

S političkim pravima, slobodom govora, udruživanja, kretanja stojimo dobro, ali kad dođe do osobnih sloboda i izbora, stvari su relativno loše. Gori smo u odnosu na ostale zemlje po pitanju slobode na životne izbore, slobode vjeroispovijesti te dostupnosti i zadovoljenja potražnje za kontracepcijom. Zanimljivo, po pitanju korupcije se ne izdvajamo ni po dobrom ni po lošem.

Manje smo tolerantni i isključivi smo

Moramo poraditi na podizanju razine tolerancije i uključivosti
Moramo poraditi na podizanju razine tolerancije i uključivosti PIXSELL//PIXSELL

Indeks tolerancije i uključivosti je dosta loš i iznosi samo 46.33. Što se tiče potkategorija, najgore stojimo po pitanju tolerancije za imigrante te sigurnosnih mreža u zajednici.

U području mogućnosti kaskamo i po pitanju pristupa visokom obrazovanju. Hrvatska je relativno slabija u odnosu na ostale zemlje sa sličnim BDP-om po pitanju nejednakosti u ostvarivanju prava na edukaciju te po rangu sveučilišta na svjetskoj razini.

Uporedba sa susjedima

Usporedba Hrvatske i susjednih zemalja prema SPI-ju
Usporedba Hrvatske i susjednih zemalja prema SPI-ju socialprogressimperative.org

Hrvatska se na stranicama gdje su objavljeni rezultati vrlo lako može usporediti i sa zemljama susjedima, među kojima postoje velike razlike u gotovo svim područjima mjerenja.

Možda je najzanimljiviji podatak da po pitanju tolerancije i uključivosti kaskamo i za Srbijom (47.64) i za Crnom Gorom (51.44) i da je od Hrvatske (46.33) niže rangirana samo Bosna i Hercegovina (39.91).