Novi obrat u čudnom procesu kojim se HAZU 20 godina bori za vrijednu ostavštinu slikara Roberta Auera
Pravo na 41 umjetninu i dom cijenjenog umjetnika polaže i jedna obitelj
Sudski spor oko dijela ostavštine važnog slikara hrvatske moderne, Roberta Auera, iznimno je kontroverzan i dug – traje više od 20 godina. Prije nekoliko dana sud je poništio dio Ugovora o darovanju kojim je Auerova snaha, sada već pokojna Matilda Auer, ostavila svoju imovinu Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
U pitanju je komforan stan na Rokovom perivoju 1, starom, elitnom zagrebačkom kvartu, gdje je umjetnik za života boravio. U njemu je trebala biti uređena spomen-zbirka Roberta Auera i njegovog sina Ive Auera, također slikara, za kojeg je Matilda Auer bila udana. Spor se vodi i zbog 41 slike slavnog umjetnika, što su tim istim Ugovorom darovane HAZU-u. Sada je međutim u galeriji izložena tek jedna.
Brojne isprepletene interese, ali i niz propusta, zbog kojih je većina slika iz Auerovog doma nestala, sud već godinama pokušava rasplesti. Nedavno donesena presuda prema kojoj Ugovor više ne vrijedi za darovanje Auerovih nekretnina HAZU-u, no ostao je valjan za darovane slike, izazvala je nove kontroverze i sasvim izvjestan nastavak procesa.
Talentirani slikar iz imućne obitelji
Auer, koji je 1873. rođen u Zagrebu, školovao se na umjetničkoj obrtnoj školi u Beču. Među osnivačima je Društva hrvatskih umjetnika, a tijekom 1895., svom poznatijem suvremeniku Vlahi Bukovcu, pomagao je u slikanju Hrvatskog preporoda na zastoru Hrvatskog narodnog kazališta.
Petra Senjanović i Irena Kraševac, kustosice koje su u rujnu 2010. napravile njegovu veliku retrospektivu u Klovićevim dvorima, svojedobno su izjavljivale kako je po svom opusu i kvaliteti tik do Bukovca. Njegov opus obilježen je mahom studijama ženskog akta, portretima, te figuralnim kompozicijama i dekorativnim panoima.
Auer je, realno, bio i erotoman. S obzirom na zatvorenu sredinu u kojoj je stvarao, ne zna se puno o ljepoticama koje je slikao. Poznati su samo fragmenti, poput činjenice da mu je pozirala Miss Europe 1927. Štefica Vidačković. Pozirala mu je i supruga, slikarica Leopoldina Auer-Schmidt, s kojom je vodio privatnu školu i bio učitelj na Obrtnoj školi te profesor na Akademiji u Zagrebu. Njegova iznimno imućna obitelj izgradila je nekoliko vila na Rokovom perivoju i u Nazorovoj ulici.
HAZU je snahi trebao plaćati apanažu
Robert Auer umro je 8. ožujka 1952. u Zagrebu, a borba za njegovo nasljedstvo traje i danas. Nasljednica Roberta Auera, njegova snaha Matilda Auer, još 26. srpnja 1991. godine sklopila je s HAZU-om Ugovor o darovanju u slučaju smrti. Prema tom ugovoru, u zamjenu za Auerov stan u nekadašnjoj obiteljskoj vili na Rokovom perivoju 1, i zbirku umjetnina, HAZU je Matildi Auer trebao plaćati 1500 tadašnjih DEM mjesečno te joj osigurati svu potrebnu pomoć.
Ona je pak do smrti vodila brigu o umjetninama. Slike i nekretnina trebale su pripasti HAZU-u nakon njezine smrti, a u međuvremenu je tamo trebala biti uređena i spomen zbirka. Uređenje te zbirke povjereno je Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije, a trebao je biti imenovan i jedan kustos za rad na zbirci, izdavanje kataloga zbirke i njezino čuvanje.
HAZU je u roku od dvije godine, prema ugovoru, morao početi i rad na monografiji slikara Roberta i Ive Auera. Ukupna vrijednost ovog dijela ostavštine ugovorom je bila procijenjena na dva milijuna tadašnjih dinara. Međutim, Akademija ništa od toga nije napravila. Tako barem stoji u tužbi na osnovu koje je pokrenut sudski proces.
Prije smrti tražila da se ugovor poništi
Matildi Auer nije plaćana mjesečna apanaža, pa je 1994. godine, svega par mjeseci prije smrti, tražila da se ugovor s HAZU-om poništi. Nedugo nakon podnošenja tužbe je umrla. U tužbi su pravni zastupnici Matilde Auer naveli da Ugovor o darovanju zapravo nije bio valjan, budući da nije imao prihvatljivu formu u skladu s tada važećim zakonima.
Prvu presudu Općinski građanski sud u Zagrebu donio je tek 21. ožujka 2013., a glasila je identično kao ova objavljena prije nekoliko dana. Godinu i pol kasnije, Županijski sud u Zagrebu presudu poništava i vraća cijeli slučaj na ponovno suđenje.
U proces je uključen i izvjesni Ratko Smokrović, svojedobno podstanar Matilde Auer. Predomislivši se, navodno, u posljednji trenutak, nasljednica je svoju imovinu oporukom ostavila njemu. I Ratko Smokrović, koji je, evidentno, imao ključnu ulogu u ovom slučaju, u međuvremenu je umro. Sada su u ovaj sudski proces uključeni njegovi nasljednici.
Podstanar koji tvrdi da je sve ostavila njemu
Tada 50-godišnjak, Smokrović se uselio k nasljednici koja je već bila zagazila u 90-u. Nakon njezine smrti na vratima stana promijenio je bravu. Oporuku kojom je dobio Auerovu ostavštinu nitko osim njegovih nasljednika ne želi priznati, jer ju je, sumnja se, Matilda Auer potpisala kada više nije bila svjesna svojih postupaka.
“Nismo mogli preuzeti umjetnine ni urediti zbirku što se nalazila u stanu Matilde Auer jer je Ratko Smokrović promijenio bravu. Uspjeli smo samo popisati slike. Izmjerili smo ih i obilježili naljepnicama Strossmayerove galerije. To je obavila naša komisija, a cijela arhiva o ovim slikama nalazi se u galeriji”, potvrđuje Borivoj Popovčak, upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora, koji je u vrijeme dok se ovaj slučaj počeo rasplitati bio još kustos pripravnik.
Iako svi naši sugovornici tvrde kako u Auerovom stanu na Rokovom perivoju 1 više nema niti jedne njegove slike, Smokrovićev zastupnik tijekom suđenja je izjavio da se sve nalaze tamo, kao i prvog dana.
Najnovija sudska odluka o Auerovoj ostavštini
Sigurno je jedino da je iz nasljedstva Matilde Auer tek slika njezinog svekra koja nosi naziv ‘Kleopatra’, danas izložena u Strossmayerovoj galeriji. Ta je umjetnina 2010. godine vraćena HAZU-u nakon što je otkrivena na hrvatsko-slovenskoj granici pri pokušaju krijumčarenja izvan zemlje. Vrijednost tog ulja na platnu procijenjena je na 50 tisuća eura.
Općinski građanski sud u Zagrebu zaključio je u najnovijoj presudi kako Ugovor o darovanju i dalje vrijedi za Auerove slike, jer ih je HAZU-u formalno preuzela u trenutku kada su ih njezini kustosi popisali, bez obzira na to što su i dalje ostale visjeti u stanu na Rokovom perivoju.
Dio Ugovora koji se odnosi na stan poništen je, budući da nekretnina nikada nije prešla u vlasništvo HAZU-a, s obzirom da ju je nakon smrti Matilde Auer zaposjeo Smokrović. Njegovi nasljednici i dalje borave u tom stanu, te polažu na njega pravo. I zastupnici zbirke Auer i HAZU-a na takvu odluku suda ulažu žalbe pa se konačni rasplet sudbine ostavštine slavnog slikara još ne nazire.