Novi predsjednik Crne Gore u prvom obraćanju naciji: 'Rekli smo zbogom posljednjem diktatoru u Europi'

Jakov Milatović pobijedio je nedjelju na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori osvojivši 60 posto glasova, dok je njegov protukandidat i dosadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osvojio 40 posto, objavio je CEMI, na temelju 100 posto prebrojanih glasova. Izlaznost na izborima bila je oko 70 posto od ukupno upisanih oko 550 tisuća birača.

U prvom obraćanju nakon pobjede, Milatović je rekao da će biti predsjednik svih stanovnika Crne Gore i da je ovo noć “koju smo čekali više od 30 godina”. “Neka nam je sa srećom ova pobjeda svih nas. Neka nam je sa srećom pobjeda pomirene Crne Gore”, istaknuo je Milatović, dodavši da će u narednih pet godina uvesti Crnu Goru u Europsku uniju.

“Također nikada više iz Crne Gore neće ići trzavice prema bilo kojoj zemlji zapadnog Balkana i našim susjedima. Želimo zajedništvo, slogu i napredak na europskom zapadnom Balkanu”, rekao je Milatović. “Rekli smo zbogom posljednjem diktatoru u Europi”, istaknuo je također Milatović.

‘Crna Gora je izabrala. Ja taj izbor poštujem’

Milo Đukanović je u obraćanju čestitao Milatoviću na pobjedi te je rekao da mu želi da bude uspješan predsjednik, “jer ako on bude uspješan predsjednik to znači da će Crna Gora biti uspješna država.” “Završeni su izbori. Crna Gora je izabrala. Ja taj izbor poštujem. Čestitam Jakovu Milatoviću”, kazao je dosadašnji predsjednik, zahvalivši građanima koji su “masovnim sudjelovanjem na izborima doprinijeli da imamo još jedan demokratski i vjerodostojan izborni proces, koji doprinosi međunarodnom ugledu Crne Gore.”

Zahvalio se svim građanima koji su mu dali povjerenje, iako ovaj puta njihovi glasovi nisu bili dovoljni za većinu. “Ponosan sam na ogromnu podršku u sredinama u kojima većinu čine pripadnici manjinskih naroda”, istaknuo je Đukanović.

Njegov odgovor na pitanja novinara prekinula je pjesma njegovih pristaša koji su pjevali himnu Crne Gore. Đukanović je kazao i da je “jako važno da Crna Gora napravi sljedeći izbor na parlamentarnim izborima. Sve što se događa ovih dana potvrđuje da Crna Gora nema vladu, da ima zalutale institucije, koje ni danas nisu bile na razini zadatka”. Naglasio je da je jako važno da Crna Gora 11. lipnja dobije vladu koja će ju odgovorno voditi prema europskom cilju.

Ekonomist koji je studirao na Oxfordu

Nekoliko dana uoči prvog kruga predsjedničkih izbora Milo Đukanović raspustio je crnogorski parlament i zakazao izvanredne parlamentarne izbore za 11. lipnja. Tijekom izbornog dana zabilježene su manje nepravilnosti koje nisu mogle utjecati na rezultat glasanja, priopćile su nevladine organizacije koje su pratile proces.

Jakov Milatović crnogorski je ekonomist, bivši ministar gospodarskog razvoja u prvoj vladi nastaloj nakon parlamentarnih izbora održanih u kolovozu 2020., na kojima je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) prvi puta nakon tri desetljeća izgubila većinu u parlamentu.

Izbornu strategiju Milatović je temeljio na gospodarskoj retorici te odluci vlade u kojoj je bio ministar da minimalnu plaću u Crnoj Gori podigne sa 220 na 450 eura. Osnovni studij iz područja ekonomije novi je crnogorski predsjednik završio na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Crne Gore.

Bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom

Proveo je jednu akademsku godinu na Državnom sveučilištu Ilinoisa kao američki stipendist, jedan semestar na Sveučilištu za gospodarstvo i poslovanje u Beču kao stipendist austrijske vlade, te jednu akademsku godinu na Sveučilištu La Sapienza u Rimu kao stipendist EU-a.

Milatović je magistrirao na Sveučilištu Oxford. Govori engleski, talijanski i španjolski. Jakov Milatović je treći predsjednik Crne Gore od obnove njene neovisnosti 2006. Prije njega tu funkciju u dva mandata obnašao je Filip Vujanović i u jednom Milo Đukanović, obojica članovi Demokratske partije socijalista.

Inauguracija Jakova Milatovića, čije pristaše u većini crnogorskih općina slave sa zastavama Crne Gore i Srbije, može se očekivati sredinom svibnja. Upravo su Milatovićevi kritičari ranije upozoravali na njegovu bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je imala ključnu ulogu u formiranju vlade u kojoj je on bio ministar.