Novi rat EU i Budimpešte: blokirali mu 13 milijardi eura i sve projekte, ali Orban ne popušta. Telegram doznaje detalje
Za Telegram govori Balázs Márton, reporter specijaliziran za EU teme koji piše za nezavisan mađarski portal Telex.hu
Povijesna odluka o zabrani korištenja više od 13 milijardi eura Mađarskoj, zbog zabrinutosti EU oko erozije demokratskih standarda u toj zemlji, pogodila je Viktora Orbana “tamo gdje najviše boli – u obrazovanje”, pisao je početkom veljače ugledni Politico. “Kontrola nad diseminacijom znanja i ideja”, stajalo je u naglasku te analize, “ključna je podloga političkog ekosustava Orbanove Mađarske”.
Zamrzavanje izdašnog europskog novca u praksi znači, za većinu mađarskih sveučilišta pod utjecajem Orbana i njegova Fidesza, da ona ne mogu pristupiti novim EU projektima u narednom razdoblju, uključujući popularni Erasmus+ i istraživačima bitan Horizon Europe. Što se od početka godine kada je došlo do EU blokade sredstava događa sa sveučilištima i visokim obrazovanjem u Mađarskoj, za Telegram komentira Balázs Márton, reporter specijaliziran za EU teme koji piše za nezavisni mađarski portal Telex.hu.
‘Još uvijek bez posljedica za Erasmus’
Uskrata pristupa studentskim i istraživačkim programima financiranim iz EU, govori Márton za Telegram, odnosi se na mađarska sveučilišta koja su pristala da njima upravljaju zaklade u kojima sjede Orbanovi politički istomišljenici. Takvih je sveučilišta dvadeset i jedno, precizira naš sugovornik, i ona ne mogu ulaziti u nove projekte dok je god na snazi odluka EU o blokadi sredstava Mađarskoj. “Studenti tih sveučilišta, međutim, još uvijek ne osjećaju nikakve posljedice”, objašnjava Márton referirajući se na Erasmus programe koji su u tijeku.
Ova sveučilišta i njihovi studenti neće imati pristup tek onim budućima, koji počinju sredinom 2024., i to ako mađarska vlada do ljeta ne ispuni očekivanja Bruxellesa vezana za vladavinu prava i akademske slobode. U slučaju da se to ne dogodi, pojašnjava Márton, Orbanova vlada već je obećala osigurati sredstva za sudjelovanje studenata u Erasmus razmjenama, iako bi, kaže, moglo biti pravnih prepreka. Situacija je, nastavlja, daleko hitnija s programom Horizon, značajnim za istraživače i njihove znanstvene projekte koje financira EU.
Tretman kao da nisu u EU
U ovom programu, sveučilišni istraživači obično se prijavljuju kao dio multinacionalnih konzorcija. “Mađarska sveučilišta ne moraju biti izbačena iz tih grupa, ali tehnički će se na njih gledati kao da je riječ o sudionicima koji su privremeno izvan EU. Sukladno pravilima za takve ne-EU subjekte, sveučilišta mogu organizirati vlastito financiranje, primjerice od svoje vlade”, objašnjava Márton ovu zavrzlamu. Mađarska je već, dodaje, alocirala oko 13 milijuna eura za desetak takvih slučajeva.
“Prema Europskoj komisiji, ta se sveučilišta teoretski mogu iznova prijaviti za EU financiranje projekata nakon što zabrana pristupa EU sredstvima bude ukinuta”, kaže nam novinar Telexa. Blokada pristupa projektima koje financira EU, naglašava, u kontekstu akademske zajednice ne odnosi se samo na Erasmus+ i Horizon projekte, već i na buduće apliciranje za projekte iz programa Kreativna Europa. To, kaže, može biti posebno bolno za sveučilišta orijentirana na umjetnosti.
Manevri sa zakladama koje upravljaju
Zanima nas što je, otkako je zamrznut pristup sredstvima EU, učinila mađarska vlada vezano za utjecaj politike na sveučilišta. Márton kaže kako je vlada u siječnju objavila da ministri moraju izaći iz zaklada koje upravljaju sveučilištima i njihovih nadzornih odbora te da isto očekuju od državnih tajnika i dužnosnika na sličnim pozicijama. “Međutim, Europska komisija očekivala je da će iz zaklada morati otići još širi spektar ljudi povezanih s vladajućom strankom i vladom.
Primjerice, mjesto u jednoj zakladi zauzimao je poduzetnik blizak vladi, a u drugom je sličnom slučaju samo promijenjena titula jednom savjetniku. Dvojbeno je, dakle, hoće li se išta značajno promijeniti”, skeptičan je Márton. Kako dodaje, mandati nadzornih odbora zaklada trebali bi biti ograničeni, iako Mađarska i dalje raspravlja s Komisijom o duljini tih mandata, kao i o “cooldown” razdoblju između odlaska s političke dužnosti i ulaska u odbor koji upravlja sveučilištem.
Htjeli ubaciti EU novac u kontrolirana sveučilišta
Iako je najraniji mogući datum ukidanja zabrane pristupu EU sredstvima ovoga ljeta, Márton kaže kako zapravo ništa nije sigurno. “Ponovno uspostavljanje akademskih sloboda dio je seta od oko 30 međusobno preklapajućih uvjeta koji blokiraju pristup gotovo svim kohezijskim fondovima za razdoblje od 2021. do 2027., kao i mehanizmu za oporavak i otpornost. Komisija ove uvjete tretira kao jedan paket što znači da bi i drugi uvjeti trebali biti ispunjeni kako bi sveučilišta mogla imati neometan pristup EU sredstvima za projekte”, pojašnjava naš sugovornik.
Razgovor s Telegramom zaključuje paradoksalnom crticom. Mađarska vlada, kako nam ilustrira, inicijalno je htjela usmjeriti predviđen EU novac sveučilištima koja su pristala na to da njima upravljaju zaklade u kojima sjede Orbanovi politički istomišljenici. “Ovo ne samo da nije uspjelo, već se na kraju dogodilo upravo suprotno. Uskraćen im je pristup EU financiranim programima, poput Erasmus+ i Horizona, kojima su prethodno mogli pristupati pa je sada vlada prisiljena na promjene”, kaže Márton.
Nije, međutim, siguran hoće li one uistinu biti dubinske. Podsjeća i na žestok narativ Orbanove vlade oko blokade pristupa EU novcu, poput portretiranja Europske komisije kao institucije koja je “protiv mladih u Mađarskoj”. Pritom Orban, dodaje, izbjegava reći da je za zabranu mađarskog pristupa EU sredstvima glasalo 25 od 27 država članica EU.