Novi senzacionalan uspjeh ministra Tolušića; EU nalaže da povuče pravila za poticaje koja je pompozno uveo

Tolušić korisnike poticaja prozivao za kriminal

Ministru Tolušiću kažu da nije obrazložio zašto uvjetuje da poljoprivrednici moraju imati tri grla stoke na deset hektara. Od Hrvatske se očekuje da zaštiti financijske interese Europske unije i spriječi rizik od špekulanta, ali samo u skladu sa zakonima EU. Eurobirokrati su svjesni da je područje potpora prilično ranjivo na zloupotrebe, pa je na Hrvatskoj da smanji rizik od mešetarenja zemljom i kontrolira aktivnosti korisnika potpora. Ministarstvo poljoprivrede nam je potvrdilo da će pravilnik izmijeniti. U odredbama za izravne potpore za sljedeću godinu, razmotrit će opcije i uvođenje aktivnosti koje nisu vezane uz proizvodnju.

Proteklih nekoliko mjeseci ministar poljoprivrede Tolušić višekratno je prozivao poljoprivrednike koji pašnjake imaju u zakupu te ostvaruju potpore. Upozoravao je da se tom segmentu poljoprivrede događa najveći kriminal. Tvrdio je da su pojedinci koji na tisućama zakupljenih hektara nemaju stoku dobivali milijunske poticaje te je najavio da će im obustaviti isplatu potpora. Posebno se tada u medijima isticalo ime Claudea Jambrušića za kojeg se pisalo kako je na prevaru dobio milijune kuna. Dopis iz Bruxellesa, inače, stigao je nakon što se ovaj gospodin žalio na odredbe hrvatskog pravilnika.

Bruxelles sada upućuje Hrvatsku da se potpore na krške pašnjake ne smiju uvjetovati minimalnim brojem grla, nego da iz europske blagajne dolazi novac čak i ako se taj teren samo kosi. Unatoč reteriranju koje će ministarstvo poljoprivrede izvesti, u tom resoru i dalje misle da se boljom regulacijom postiže bolji učinak, nego kontrolama na terenu, koje se po pravilima Komisije provode na samo pet posto uzoraka.

Trojica ministara radikalno mijenjala potrebne uvjete

Kronologija slučaja pokazuje da su u mandatima trojice hrvatskih premijera, nekoliko puta radikalno mijenjani uvjeti potrebni za ostvarivanje poticaja. Naime, Europska komisija daje državama članicama obvezu utvrđivanja kriterija koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi se smatralo da održavaju poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu. U mandatu Vlade Zorana Milanovića, početkom 2015., ministarstvo poljoprivrede raspisuje natječaje za dodjelu državne zemlje.

Centralizira se sustav dodjele državne zemlje u zakup koji je dotada bio pod ingerencijom jedinica lokalne samouprave. Uvjet je da poljoprivrednici moraju dobivenu zemlju upisati u sustav potpora, platiti zakup za godinu dana, kupiti stoku te s državom sklopiti ugovor čiju je regularnost provjeravao DORH. Uvjet za potpore je bio – jedna krava na 10 hektara zemlje. Tadašnji ministar Tihomir Jakovina ukida odredbu u pravilniku po kojem se bodovi za rangiranje dobivaju ako je stočar lokalni.

Claude Jambrušić tada, prema vlastitom priznanju u medijima, s partnerima ulaže 19 milijuna kuna u kupnju krava, izgradnju potrebnih objekata, zakup zemljišta… S četiri tvrtke drugih partnera upisao je 5200 hektara te, navodi, kupuje 750 krava. Napominje da je po tadašnjem pravilniku trebao imati 520 krava na 5200 hektara.

Jakovina 2015. odlučio da zakupci ne moraju imati stoku

U svibnju 2015. Jakovina mijenja pravilnik i propisuje da zakupci zemljišta ne moraju više nužno imati stoku da bi ostvarili pravo na EU potpore, nego mogu odlučiti hoće li pašnjake kositi ili će na njima pasti krave, koze i ovce. Produljuje rok, a kako su uvjeti sada manje strogi te su za upis prava na zemljište dovoljni potpisi dva svjedoka, upisuje se nekoliko tisuća novih poljoprivrednika. Dolazi do naglog rasta zakupa. U toj godini EU povećava potpore za pašnjake: skaču sa 665 kuna po hektaru na 2200 kuna za hektar.

Inače, u to se vrijeme, eksplozija potpora za zemljišta bilježi u svim zemljama Unije, a i moguće špekulacije. Primjerice, prošle su godine britanski mediji na temelju istraživanja organizacije Greenpeace pisali on neravnomjernoj raspodjeli poljoprivrednih potpora. Otkrilo se da milijunske potpore dobivaju najbogatiji, a popis primatelja poljoprivrednih potpora uključivao je zanimljiva imena: od engleske kraljice i britanskog plemstva, konzervativnih parlamentaraca koji su glasali za Brexit, saudijskog princa kojem EU plaća za zemlju u Engleskoj na kojoj uzgaja trkače konje, vlasnika H & M-a… Napokon, cijeli sustav Zajedničke poljoprivredne politike koji guta gotovo 40 posto budžeta cijele Europske unije ima, slažu se mnogi, puno kontroverzi. No, malo je zemalja čiji su ministri u samo tri godine pet puta mijenjali uvjete nekog natječaja.

I ministar Romić je značajno izmijenio pravilnik

U vrijeme tehničke vlade Tihomira Oreškovića resor preuzima Davor Romić i po njegovom pravilniku zakupci krških pašnjaka ne moraju imati stoku. No, nakon pet mjeseci uvodi značajnu restrikciju: ekološke potpore se dobivaju ako stočar ima pet krava na deset hektara pašnjaka. Najveći broj odustajanja od potpora događa se u tom razdoblju kada mnogi vjerojatno procjenjuju kako nemaju dovoljno stoke ili nemaju novca da ih nabave.

U jesen 2016. stiže novi ministar poljoprivrede, Tolušić, koji u ožujku ove godine kreće u kontrole krških pašnjaka koji dobivaju poticaje. Izvor iz ministarstva tada za medije sugerira kako su uredbe donošene u Jakovininoj eri bile priprema terena za veliku berbu novaca od poticaja: “Nema tu ništa nelegalno, ali to jednostavno nije normalno. Želimo li mi poticati proizvodnju ili davati novac tvrtkama koje su jeftino zakupile državne pašnjake, a nemaju dovoljno stoke.”

Otkriva se i tko su najveći: podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuju da je 2016. najviše sredstava te godine dobila tvrtka Real Beef d.o.o. iz Zagreba sa 11,2 milijuna kuna, braniteljska zadruga Planina sa 7,4 milijuna, splitski Eco bos d.o.o. sa 5,9 milijuna, Bioplod Lika d.d. sa 5,5 milijuna, Farma Angus d.o.o. sa 4,5 milijuna i Ivica Ćubelić sa 3,7 milijuna kuna.

Agronomi se slažu da je Tolušićeva mjera besmislena

Tolušić mijenja pravilnik: ukida pravo košnje i uvjetuje poticaje s tri krave na deset hektara u krškim predjelima, te pet krava na deset hektara kontinentalnih pašnjaka. Računica pokazuje da po izmijenjenom pravilniku poljoprivrednik koji primjerice u zakupu ima 300 hektara pašnjaka mora imati 90 krava, a kako svaka košta oko 1500 eura, stočar mora uložiti oko 130.000 eura ili oko milijun kuna.

Agronomi koje smo konzultirali objašnjavaju kako je taj broj grla na krškim pašnjacima neodrživ te da uvećani broj stoke čini upravo suprotan učinak od onog za što Europa njihovo održavanje plaća – očuvanje ekološkog zemljišta. Procjenjuju da se prekomjernom ispašom može narušiti prirodna ravnoteža flore, a na područjima dalmatinskog krša i do devastacije okoliša. Napominju i kako naglo uvećavanje broja stoke obično u praksi znači i kupovinu škartnih grla.

Tomislav Tolušić šalje inspektore u kontrolu isplate poticaja koji utvrđuju nepravilnosti na pašnjacima, a u medijima izjavljuje da je bio neugodno iznenađen razmjerima drskosti zloupotreba pašnjaka. “Nije normalno da netko dobije 3000 kuna za hektar pašnjaka na kojem stoka uopće ne pase.” Nakon kontrola, uskraćuje isplatu potpora retroaktivno primjenjujući pravo. Iako je država do kraja 2016. dobila sredstva iz Europske unije za tu godinu i bila do 30. lipnja ove godine dužna isplatiti potpore, novac nije sjeo na račune.

Jambrušić optužuje ministra za enormnu štetu

Zbog toga Jambrušić, koji je najviše bio prozivan kao spekulant, na ljeto šalje pritužbu Europskoj komisiji koja traži od hrvatskog ministarstva detaljna obrazloženja. Jambrušić kaže za Telegram kako je ministar Tolušić pravilnikom kojim se uvjetuje broj grla nanio enormne štete, jer je onemogućio velikom broju poljoprivrednika koji su tijekom 2017. platili zakup da upišu veći broj hektara u sustav potpora u odnosu na broj grla koji su mogli kupiti vlastitim sredstvima.

Tvrdi i da je Tolušić pokrenuo administrativnu odmazdu kojom je zakinuo veliki broj poljoprivrednika u ostvarenju svojih prava na potpore što je uzrokovalo podizanje kaznenih prijava na djelatnike Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koji su, prema njegovim navodima, lažirali zapisnike. U tri se godine Arkod jako zazelenio: 2017. imamo upisanih čak na 93.268 hektara pašnjaka, iako je 2014. za potpore bilo prijavljeno 23.000 hektara pašnjaka.

Zakon koji je u 20 godina mijenjan 18 puta

Hrvatski poljoprivrednici i građani, s pravom očekuju maksimalne kontrole ministarstva i pravedno, pažljivo i gospodarski pametno dodjeljivanje državne zemlje u zakup. Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je u proceduri, raspolaganje zemljištem vraća u nadležnost općinskih samouprava, a uvodi se i pojam domicilnosti kojim bi se išlo na ruku lokalnim poljoprivrednicima i stočarima.

“Novim zakonom o šumama te zakonom o poljoprivrednom zemljištu namjera je spriječiti možebitne manipulacije državnim zemljištem te pomoći aktivnim poljoprivrednicima u sektoru stočarstva da dođu do zemlje koja im je potrebna za poljoprivrednu proizvodnju”, napominju u Ministarstvu poljoprivrede. No taj je zakon u posljednjih 20 godina bio mijenjan čak 18 puta. I svaki su se put poljoprivrednici osjetili izigranima. Možda nam zakoni i nisu tako loši, curi uvijek kod onih kod kojih ih moraju provoditi.