Novinari CNN-a ušli su u trezor sudnjeg dana koji bi mogao predstavljati spas za čovječanstvo

In the event of an apocalypse, this Arctic vault might be the key to saving humanity: https://t.co/USFKlFFiAy pic.twitter.com/Xfmbpu72ms

— CNN International (@cnni) October 23, 2015

Geološki stabilno područje

“Ovo je trezor izgrađen za čovječanstvo kako bi preživjelo”, objašnjava Michael Koch iz Crop Trusta, vodeći reportere duž tunela u Globanom skladištu sjemena, projektu Svjetske zaklade za raznolikost usjeva (GCDT)

Svalbard je izabran za trezor jer je geološki stabilan i, usprkos udaljenosti, redovni letovi su relativno dostupni.

https://www.youtube.com/watch?v=b79UhdSni3U

Mjesto za zaustaviti se i razmisliti

“To je poput svetog mjesta”, kaže Koch dok stoji u ogromnom prostoru urezanom u strani planine. “Svaki puta kada dođem ovdje osjećam se kao da sam u katedrali. Ovo je mjesto za zaustaviti se i razmisliti. To je jedinstveno mjesto, vrlo važno za čovječanstvo”.

'Doomsday Vault' — intended for catastrophe — opened to retrieve seeds for Syria: https://t.co/7BFNZI6p60 pic.twitter.com/WF6twclEsr

— CNN International (@cnni) October 20, 2015

Na kraju tunela nalaze se teška metalna vrata, a s druge strane spas za čovječanstvo u post-apokalitičnom svijetu. To je naša polica osiguranja: 837.931 uzorak, ukupno, procjenjuje se 556 milijuna sjemenki pohranjenih na temperaturi od -18 stupnjeva celzijusa koji spriječavaju njihovo propadanje.

Hermetički zatvorene vreće

Sjemenke se pažljivo pakiraju u hermetički zatvorene aluminijske vreće u tri sloja i zaključavaju u sanduke prije nego što su isporučene u Nigeriju, Indiju, SAD, Peru i gotovo svaku drugu zemlju na planeti.

Mnogi od 2291 naslaganih sanduka su od sive ili crne plastike s naljepnicama koje utvrđuju iz koje su banke sjemena poslani. Neki od njih ističu se u redovima metalnih polica: drveni s oslikanim naljepnicama, oni koji dolaze iz Sjeverne Koreje.

Kao sef u banci

Trezor funkcionira kao sef banke: jednom smještene unutra, kutije ne mogu biti otvorene ili uklonjene od bilo koga izvan institucije. Ranije ovog mjeseca, sjemenke pohranjene i nazvane “Sudnji dan” su povučene po prvi put, kao rezultat sirijskog građanskog rata.

Znanstvenici iz Međunarodnog centra za poljoprivredna istraživanja u sušnim područjima, koji su morali napustiti svoju bazu u Aleppu i preseliti u Libanon, zatražili su povratak svog sjemena kako bi ga mogli posaditi i regenirati ih, te nastaviti važna istraživanja koja su radili desetljećima.

Mora postojati plan B

Od kukuruza, pšenice, ječma do salate i krumpira, sjemenke pohranjene ovdje predstavljaju raznoliku kolekciju prehrambenih usjeva iz cijelog svijeta. Njihove genetske osobine mogle bi biti bitne, ako neke vrste budu nestale u budućnosti, zbog suše, rata ili polava.

Koch kaže da je potreba za plan B sve važnija i očitija. “Poljoprivreda se ne prilagođava tako brzo kako se mijenja klima oko nas”.

“Moramo se prilagoditi porastu temperature, vjetru, oluji i poplavama, novim bolestima i štetnicima, imamo slanu vodu koja dolazi u rižina polja što je također problem”, kaže Koch i dodaje da ne znamo što će nam trebati za 50, 100 ili 500 godina od sada.

Ako se dogodi najgore…

Ole Arve Misund sa Sveučilišnog centra u Svalbardu kaže da su vode oko arhipelaga četiri do pet stupnjeva toplije nego što su nekada bile. Prije su vode stalno bile zamrznute, a sada se to dogodilo zadnji put prije deset godina.

https://twitter.com/NCBeachcomber1/status/656298891659386880

Svjetski lideri i borci za zaštitu okoliša uhvatili su se u koštac s problemom klimatskih promjena, a sjemena budućnosti pohranjene su ovdje, u “prirodnom zamrzivaču” Arktika, protiv prirodnih ili umjetnih katastrofa.

Ako se dogodi najgore, kaže Koch, “možete se vratiti na Svalbard i ponovno pokrenuti svu poljoprivredu u svijetu.”