Objavljen je Indeks ravnopravnosti spolova za EU; Hrvatska je opet, šokantno, pri dnu ljestvice
Institut zaključuje da je Hrvatska najviše napredovala u kategorijama moći i znanja, a najmanje u području posla
Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) objavio je Indeks ravnopravnosti spolova koji pokazuje trenutno stanje u Europskoj uniji. U poretku 28 zemalja članica Hrvatska je s 55,6 bodova na 22. mjestu. Lošiju indeks ravnopravnosti spolova od nas imaju samo Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Mađarska te Grčka – koja zauzima dno ljestvice.
Europski institut ove podatke objavljuje svake dvije godine pa se sadašnji podaci odnose na stanje 2017. Porazna je činjenica da je Hrvatska od 2005. u području ravnopravnosti na ljestvici skočila svega nekoliko bodova- od 50,3 (2005.) na 55,6 (2017.)
U odnosu na posljednje istraživanje Hrvatska je na ljestvici ipak skočila s 24. na 22. mjesto. No ono je s 55,6 bodova i dalje daleko iza prosjeka EU-a koji iznosi 67,4. Država s najboljim omjerom ravnopravnosti spolova u EU je Švedska, a prate ju Danska i Francuska. Valja primijetiti i da je Slovenija s 68,3 bodova zauzela visoko 11. mjesto.
Najravnopravniji u kategoriji zdravlja
Indeks ravnopravnosti spolova obuhvaća šest osnovnih područja: posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje te dva sporedna područja: nasilje nad ženama i neravnopravnosti koje se preklapaju. Žene su u Hrvatskoj najbliže ravnopravnosti u području kategorije zdravlja kojom se mjeri zdravstveni status, zdravo življenje i pristup zdravstvenoj skrbi. Hrvatska tu ima visokih 83, 7 bodova.
Nešto bolju ravnopravnost žene u Hrvatskoj mogu očekivati i u kategorija posla koja mjeri mogu li žene i muškarci imati jednak pristup zapošljavanju i dobrim radnim uvjetima. U radno sposobnoj populaciji (20 do 64 godine) zaposlenost među ženama iznosi 60 posto. To je 10 posto manje od muškaraca. Ipak u prosjeku žene u Hrvatskoj tjedno rade 39 sati, a muškarci 40 što je jedna od najmanjih razlika u EU.
Žene i dalje manje zarađuju
Iako je u kategoriji posla zabilježen blagi napredak, žene i dalje u prosjeku zarađuju 9 posto manje od muškaraca. Situacija je još gora u obiteljima s djecom gdje žena zarađuje čak 26 posto manje, a sličan postotak je i u razlici kod isplate mirovina.
Žene u Hrvatskoj ne mogu očekivati ravnopravnost na razini Švedske ni u kategoriji znanja. Tu smo na pretposljednjem mjestu u EU jer je broj visokoobrazovanih žena i dalje 11 posto manji od muškaraca. Najbolje ne stojimo ni u kategoriji slobodnog vremena. Tek 13 posto žena (u odnosu na 19 posto muškaraca) sudjeluje u sportskim, kulturnim ili drugim aktivnostima izvan doma.
Svaka treća žena pak provede najmanje 1 sat dnevno pomažući članovima obitelji dok je to slučaj s tek svakim petim muškarcem. Uz to, 62 posto žena provede najmanje jedan sat čisteći i kuhajući. Postotak muškaraca koji to svakodnevno rade iznosi mizernih 12 posto.
Odluke u muškim rukama
Najlošiji omjer ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj je pak u kategoriji moći kojom se mjeri ravnopravnost u području donošenja odluka na političkom ekonomskom i socijalnom planu (broj žena u parlamentu, vladi i lokalnoj vlasti, u upravnim odborima velikih kompanija, kao i u području medija, istraživanja i sporta).
Hrvatska je tu ostvarila svega 34,8 bodova. Prosjek EU-a iznosi visokih 51,9. Iz Instituta objašnjavaju da je tomu tako jer je u Hrvatskoj od 2007. d0 2018. postotak ministrica pao s 27 na 26 posto, a broj zastupnica s 22 na 20 posto. Zabilježili su i kako u Savjetu Hrvatske narodne banke više nema niti jedne žene.
Zabrinjavajuće je i što se Hrvatska prema nasilju nad ženama (u koje je uključen i femicid) nalazi na 23. mjestu. Institut zaključuje da je Hrvatska najviše napredovala u kategorijama moći (iako i dalje imamo loš rezultat) i znanja, a najmanje u području posla te da općenito znatno kaska za općim prosjekom EU-a oko ravnopravnosti spolova.
Ravnopravnost spolova u Hrvatskoj od 2005. do 2017.
2005. 50,3
2010. 52,3
2012. 52,6
2015. 53,1
2017. 55,6