Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Obnova zagrebačkog aerodroma je pri kraju, no može li zaista postati prvi u regiji? Usporedili smo ga s beogradskim

Drago Hedl detaljno je proučio uspjehe i mogućnosti dvije zračne luke

Pošalji Podijeli Tweetaj

Na izlasku iz Beograda, vozeći se autocestom prema Zagrebu, bili smo prilično iznenađeni brojem zrakoplova koji su tog popodneva, 2. veljače, iz pravca sjeverozapada slijetali u Zračnu luku Nikola Tesla. Takav prizor teško se viđa u zagrebačkoj zračnoj luci, koja sljedećeg mjeseca, otvorenjem svoje nove pristanišne zgrade futurističkoga izgleda, kreće u ambiciozan poduhvat preuzimanja vodećeg mjesta u ovom dijelu Europe, kad je o zračnom prometu riječ. Napuštajući Beograd, u nešto manje od pola sata, što vožnje, što zadržavanja na Lukoilovoj benzinskoj postaji, u neposrednoj blizini beogradskog aerodroma, izbrojali smo osam zrakoplova koji su, u niskom letu presijecajući autocestu, u razmacima od dvije-tri minute slijetali na pistu zračne luke u Surčinu.

Tako, za prilike zapadnog Balkana, neobično gust zračni promet – iako je dan bio sunčan i ugodan – naveo nas je na pomisao da je Zračna luka Nikola Tesla, iz nekih razloga, možda bila zatvorena, pa nakon što je ponovno otvorena, zrakoplovi slijeću mimo planiranog reda letenja. No, pogledavši iste večeri, na službenoj stranici beogradske Zračne luke Nikola Tesla, dolaske aviona ta taj aerodrom, uvjerili smo se da je sve bilo redovno. Zrakoplovi su slijetali tek s neznatnim odstupanjem u odnosu na planirani raspored: 16.03 Banja Luka, 16.06 München, 16.08 Tivat, 16.10 Skopje, 16.13 Podgorica, 16.16 Atena, 16.20 Solun, 16.31 Varšava…

Zagreb vodi u komforu, ali Beograd ima više letova i putnika

U istom vremenskom razdoblju, provjerili smo na službenoj stanici Zračne luke dr. Franjo Tuđman, tog popodneva 2. veljače, u Zagreb su sletjela samo dva zrakoplova: KLM-ov iz Amsterdama u 16.08 i Lufthansin iz Münchena, u 16.12. Toliko veći broj slijetanja koje je tog četvrtka u pola sata imala beogradska zračna luka, na žalost, nije bila iznimka: u Zračnu luku Nikola Tesla tog je dana sletjelo 60 zrakoplova, a u zagrebačku, dr. Franjo Tuđman, 41. Ili, za trećinu manje. Dva aerodroma, koja – stjecajem okolnosti – i jedan i drugi nose ime osoba rođenih u Hrvatskoj, znanstvenika svjetskog glasa Nikole Tesle i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, natječu se za primat koji će od njih biti regionalno zračno središte.

Borba za tu važnu poziciju dobiva na zamahu upravo sada, pred skoro otvaranje nove pristanišne zgrade u Zagrebu, koja svojim atraktivnim izgledom i komforom koji će pružati putnicima, nadmašuje beogradsku zračnu luku. Plan da se Zračna luka dr. Franjo Tuđman poveže izravnom željezničkom linijom sa središtem Zagreba, svakako je još jedna velika prednost u odnosu na beogradsku zračnu luku, kad je u pitanju komfor putnika. No, broj letova i broj prevezenih putnika, kao i zrakoplovnih kompanija koje lete u beogradsku, odnosno zagrebačku zračnu luku, u ovom je trenutku ozbiljno na strani Zračne luke Nikola Tesla.

Air Serbia ima brojniju flotu od Croatia Airlinesa

S beogradskom zračnom lukom, uz matičnu Air Serbiu (bivši JAT – Jugoslavenski aerotransport) redoviti promet održava još 20 zrakoplovnih kompanija, dok u zagrebačku zračnu luku, uz domaću Croatia Airlines, u ovom trenutku leti još 15 zračnih prijevoznika. Za veći broj letova s beogradskog aerodroma, svakako je zaslužna brojnija flota Air Serbie u odnosu na onu Croatia Airlinesa.

Srbijanska nacionalna aviokompanija (pridjev srbijanski treba shvatiti uvjetno, bivši JAT, naime, kupila je zrakoplovna kompanija Etihad Airways iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i postala vlasnikom 49 posto dionica, dok Republika Srbija, sporazumom potpisanim u kolovozu 2013., drži 51 posto) ima danas 21 zrakoplov. Flota te kompanije u posjedu je jednog širokotrupnog zrakoplova (Airbus A330), 14 uskotrupnih (Airbus A 320, Airbus A318, Boenig 737-300), te šest turboelisnih aviona ATR.

Izravna, povoljna direktna linija Beograd – New York

Croatia Airlines, pak, u ovom trenutku raspolaže s flotom od 12 zrakoplova – šest Airbuseva (A 320-200 i A319-100) i šest aviona Dash 8-Q400.
Zahvaljujući Air Serbiji Zračna luka Nikola Tesla ima i izravnu interkontinentalnu liniju Beograd – New York, uspostavljenu u lipnju prošle godine. Na toj relaciji Air Serbia leti tri puta tjedno, ponedjeljkom, četvrtkom i subotom, a povoljne cijene (povratna karta može se kupiti za oko 600 dolara) i činjenica da Air Serbia ima izravne letove na relaciji Beograd – Zagreb – Beograd, čini da su dobar dio putnika na liniji za New York Hrvati. Velik broj putnika na toj liniji čine i Grci.

U siječnju ove godine kroz aerodrom Nikola Tesla prošlo je 329.714 putnika, a u cijeloj prošloj godini, 4,924.992. Zračna luka dr. Franjo Tuđman u siječnju ove godine imala je 188.788 putnika, a u cijeloj prošloj godini 2,766.087 putnika. Na prošlogodišnjoj razini zračna luka u Beogradu imala je od zagrebačke dva milijuna putnika više, ili točnije – čak 2,158.905 više. Što se broja letova tiče, u siječnju ove godine Zračna luka dr. Frano Tuđman bilježi 2.798 letova, a u cijeloj prošloj godini 40.796. Beogradska zračna luka, pak, i po tim je mjerilima značajno ispred zagrebačke. U siječnju ove godine imali su 4.196 letova, a u cijeloj prošloj godini 58.633 leta.

Beograd će premašiti brojku od pet milijuna putnika

Plan zračne luke Zagreb je da nakon otvorenja nove pristanišne zgrade u skorijoj budućnosti kroz nju godišnje prođe pet milijuna putnika. To je plan koji imaju francuski koncesionari Aéroports de Paris Management i Bouygues Construction, ne skrivajući ambiciju da upravo zagrebačka zračna luka postane središte avionskog prometa u regiji. Međutim, Zračna luka Nikola Tesla u Beogradu, najavljuje da će već ove godine premašiti brojku od pet milijuna putnika. To neće biti težak zadatak jer im je lani manjkalo 75.000 putnika da ga ostvare, a ove godine dobro im je krenulo.

U siječnju, koji je uz veljaču, u pravilu mjesec s najmanje prometa, imali su povećanje broja putnika, u odnosu na lanjski siječanj, od 13 posto. Zadrže li takav trend, ove godine mogili bi ostvariti 5,5 milijuna putnika, što je za Zračnu luku dr. Franjo Tuđman, u ovom trenutku još teško dostižna brojka. Izravna zračna linija Zagreb – New York, o čemu se već duže vrijeme govori, a koja bi prema nekim najavama mogla krenuti već ovog ljeta, sigurno bi pridonijela zamahu povećanja broja putnika i Zagrebu dala toliko važnu ulogu zračnog tranzitnog centra.

Podijeli 30 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani