Od koga će država kupovati zemljišta za nove crkve u Zagrebu? HDZ-ov tajkun, utjerivač dugova i tvrtka koju je Bandić volio
Vlasništva nad zemljištima koja država namjerava otkupiti u korist Crkve prilično su raznolika
Vlada je prošlog tjedna na sjednici usvojila odluke o sklapanju dvaju Sporazuma o razumijevanju, jedan sa Zagrebačkom nadbiskupijom, a drugi s Gradom Zagrebom u vezi rekonstrukcije stadiona Maksimir te izgradnje ili rekonstrukcije crkvenih objekata na 10 lokacija u Zagrebu.
Kako je navedeno, lokacije sa zemljištima za buduće crkve ili crkvene objekte su Botinec, Sveta Klara, Jakuševec, Blato, Jelkovec, Sesvetska Sela, Sesvetski Kraljevec, Kajzerica, Špansko i Trnjanska Savica.
Od deset odabranih lokacija, koje Kaptol smatra primjerenom nadoknadom za zemljište u Maksimiru, a koje su GUP-om već definirane kao zone za izgradnju sakralnih objekata, pet je u vlasništvu Grada, četiri u vlasništvu privatnih osoba, a jedna lokacija u mješovitom vlasništvu Grada i privatnih osoba, objavljeno je prošlog tjedna.
Uvid u zemljišne knjige
Država je na sebe preuzela rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Vlada će Gradu ta zemljišta kompenzirati zemljištima u vlasništvu države, a privatnim osobama isplatit će se vrijednost nekretnina, objašnjeno je iz Banskih dvora.
I dok dogovor oko gradskih zemljišta zvuči logično, neka pitanja ipak se otvaraju kada su privatni posjedi u pitanju. Tko su vlasnici, zašto su odabrane baš te lokacije i tko ih je izabrao, te koliko će to sve koštati državu samo su neka od njih.
Kako iz Banskih dvora informacije o detaljima posla dolaze na kapaljku, Faktograf je istražio zemljišne knjige i došao do imena vlasnika zemljišta koje Vlada namjerava otkupiti i proslijediti Crkvi.
HDZ-ov tajkun Vlado Kolak
Pregledom katastarskih čestica, piše Faktograf, vidljivo je da su vlasništva nad zemljištima koja država namjerava otkupiti u korist Crkve – prilično raznolika. Dio zemljišta sastoji se od dvije ili više čestica, većinom različitih vlasnika. Od 10 parcela koje se sada navode u planu za otkup, prema podacima iz katastra, četiri su u vlasništvu Grada Zagreba, tri su u vlasništvu privatnih osoba (s ukupno pet vlasnika), jedno zemljište drži firma, jedno je mješovito privatni vlasnik – Grad Zagreb, a jedno je mješavina vlasništva privatne osobe, firme i Grada Zagreba.
Informacije o vlasništvu kolege su provjeravali preko službene internetske stranice Državne geodetske uprave Ministarstva pravosuđa “Uređena zemlja” i došli do podatka kako je bivši vlasnik katastarske čestice od 5.179 četvornih metara u Sesvetskim Selima, na kojoj bi trebala niknuti buduća crkva, tvrtka Phoenix Park. Riječ je o tvrtki koja je u stečaju, samo jednoj u nizu firmi iza kojih stoji bivši HDZ-ov tajkun Vlado Kolak, poznat po izvlačenju novca i imovine iz tvrtke Prigorka u Sesvetama, koju je stekao u kontraverznoj privatizaciji 1990-ih.
Kolak je pravomoćno proglašen krivim za utaju poreza i carinskih davanja te za protupravno izvlačenje 147 milijuna kuna vrijedne imovine iz Prigorke koju je nezakonito prebacio u vlasništvo svojih tvrtki Termoblok i Phoenix Capitis. S kamatama i ostalim dugovanjima državi, iznos se penje na 370 milijuna kuna. Osuđen je na četverogodišnju kaznu zatvora.
Na česticu sjeo B2 Kapital
Vlado Kolak se u rubrici Crna kronika prvi put pojavio još 1995. godine kada je na zemljištu u Sesvetama, oko kojeg se Prigorka sa starosjediocima sporila, ubio mještanina umirovljenika Vjekoslava Puđaka. Kolak je tijekom 12 godina suđenja dvaput bio proglašavan krivim, no na koncu te pravosudne sage je oslobođen jer se od pokojnog, odlučio je sud, samo branio.
Zanimljivo, zemljište u Sesvetskim Selima baš je ovih dana doživjelo vlasničku transformaciju. Naime, na česticu Phoenix Parka sjela je agencija za naplatu potraživanja B2 Kapital zbog duga od 5 milijuna eura kredita kod Erste banke. Taj dug je banka prepustila B2 Kapitalu koji se prije samo dva tjedna, 24. studenog, na temelju ovršnog rješenja upisao na imovinu Phoenix Parka pa time i na česticu koju država planira otkupiti za novu crkvu u Sesvetskim Selima.
B2 Kapital je tvrtka koju je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) kaznila s gotovo 2,3 milijuna eura zbog curenja podataka više od 77.000 građana.
Supruga HDZ-ova moćnika
Dosta je zanimljivo i vlasništvo jedne od četiri čestice u Blatu, gdje se također planira graditi nova crkva. Naime, prema katastru i zemljišnim knjigama, vlasnica parcele od 1.454 četvorna metra je Ljiljana Hrkač, inače supruga predsjednika HDZ-a Novi Zagreb-zapad i novog predsjednika Gradske četvrti Novi Zagreb-zapad Dražena Hrkača.
Građevinska tvrtka Munis je, prema podacima iz katastra, u vlasništvu dvije čestice u zapadnom dijelu Španskog. Jedna čestica je veličine 614 četvornih metara, a druga 93 četvorna metra. Obje se vode kao oranice. Tvrtka Munis često je poslovala s Gradom Zagrebom dok je metropolom vladao Milan Bandić.
Samo na stranicama Službenog glasnika Grada Zagreba postoje 64 dokumenta u kojima su, u periodu od 2001. do 2018. godine, evidentirani poslovi kupnje, prodaje, zamjene i nagodbe sa zemljištem na relaciji Munis – Grad Zagreb. Zemljište se u katastru još uvijek vodi kao vlasništvo Munisa, iako tvrtka službeno ne postoji od 2019. godine.
Povezani s tvrtkom Munis
Međutim, u drugoj evidenciji, zemljišno-knjižnoj, vezanoj uz ove dvije katastarske čestice kao vlasnici se pojavljuju Grad Zagreb i tvrtka GIP Pionir koja je i vlasnički i poslovno bila vezana s Munisom. Imala je i slične poslovne modele s Gradom Zagrebom, među ostalim i u Španskom. Vlasnik i osnivač obje tvrtke je Ranko Predović, aktualan direktor GIP Pionira, piše Faktograf.
Vlada i Grad Zagreb nisu Faktografu odgovorili na upite vezane uz zemljišta koja će pripasti Crkvi. Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša za sada je samo kratko komentirao da će se nastojati da gradnja novih crkava u Zagrebu krene što prije. Oba sporazuma trebala bi biti potpisana do kraja ove godine.