U nategnute odnose Hrvatske i Srbije uvukli su se i Amerikanci i Rusi. Donosimo pregled slučaja

2. Srpski premijer demonstrativno napustio Bruxelles

Baš kao što je ranije i najavio da će napraviti ako Hrvatska ne odustane od blokade poglavlja 26., srpski premijer Aleksandar Vučić napustio je Bruxelles. Nakon što ga je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini obavijestila da nema konsenzusa o spomenutom poglavlju, vidno razočarani Vučić napustio je u ponedjeljak kasno navečer Bruxelles. S vučićem je otišla cijela srpska delegacije osim ministrice za europske integracije Jadranke Joksimović koja je ostala kako bi mogla prisustvovati među vladinoj konferenciji na kojoj su otvorena poglavlja 5 i 25.

3. Zašto je sporno poglavlje 26.?

Poglavlje 26 odnosi se na obrazovanje i kulturu. Osim Hrvatske, primjedbe su imale i još neke zemlje članice,a ono što je Hrvatskoj sporno obrazovanje nacionalnih manjina u Srbiji. Konkretno, Hrvatska je imala primjedbe oko udžbenika na hrvatskom jeziku, jer je Srbija počela prevoditi postojeće udžbenike za osnovne škole na hrvatski, no ne i raditi na posebnim udžbenicima koji bi bili namijenjeni pripadnicima hrvatske zajednice. Što se tiče srednje škole, još ništa nije poduzeto po tom pitanju.

4. Vučić verbalno napao Hrvatsku (a malo i Uniju)

“Nećemo biti ona država niti narod koji će bilo tko ponižavati. Ponavljam svima u okruženju, Europi i svijetu, Srbiju nikad nećete moći gaziti, zgaziti niti ponižavati, jer vam to nećemo dozvoliti”, istaknuo je srpski premijer Vučić na press konferenciji koju je dan nakon dramatičnog napuštanja Bruxellesa održao u Srbiji. “Nemamo namjeru slušati predavanja onih koji misle da cijela povijest počinje i završava floskulom o velikoj Srbiji. Ti neka ponovno krenu u školu. Netko nam danas priča da nismo platili cijenu. Više nećemo plaćati tu cijenu”, rekao je Vučić, ali i dodao kako “preziru lekcije koje drže oni koji se boje srpskih čokoladica”, aludirajući pritom na priču o čokoladicama i hrvatskoj predsjednici.

5. Što kažu šefovi diplomacija?

Šef hrvatske diplomacije Davor Ivo Stier rekao je kako Hrvatska traži dodatna objašnjenja od Europske komisije koja u ime EU-a pregovara sa Srbijom u vezi spornog poglavlja. “Naš je interes poslati jasnu poruku da želimo da sve zemlje jugoistoka Europe provedu potrebne reforme i da na temelju postignuća postanu punopravnim članicama EU-a”, rekao je Stier, dodajući da je optimističan i da bi se “hrvatska rezerva mogla podići uskoro, možda već početkom iduće godine”, pisao je Dnevnik.hr.

Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić nije baš birao riječi komentirajući hrvatsku blokadu poglavlja 26. “Ako je Hrvatska ta koja će odlučuje o tome hoće li će Srbija u EU, onda mi je odmah nekako pao interes”, poručio je Dačić, dodajući da se Srbija neće uplašiti i da je blokada “sitna stvar”. Poručio je kako bi EU trebala više pažnje posvetiti tome što se događa u Hrvatskoj.

6. Znakovita poruka američkog potpredsjednika Plenkoviću

Američki potpredsjednik Joe Biden istoga je dana kada je Hrvatska blokirala otvaranje poglavlja 26. telefonski kontaktirao premijera Andreja Plenkovića. U službenom priopćenju piše da su Biden i Plenković razgovarali o važnosti euroatlanskih integracija svih zemalja na Zapadnom Balkanu. “Čelnici su se suglasili da će napredak prema tom cilju pridonijeti miru, stabilnosti i napretku cijele regije”, poručili su kratko iz Bidenova ureda. Kako je pisao Tanjug, srpski premijer komentirao je razgovor između Plenković a i Bidena, rekavši da je Biden u utorak poslijepodne razgovarao telefonom s hrvatskim predstavnicima, napominjući potrebu da se poglavlje otvori.

Plenković je pak novinarima u Pazinu potvrdio da je razgovarao s Bidenom, ali da se o blokadi Srbije raspravljalo “vrlo načelno”. “Nije bilo govora konkretno o blokadi, nego o procesu pristupnih pregovora, odnosno kako da u tom cijelom kontekstu odnosa Hrvatska svojim iskustvima bude od pomoći našim susjedima”, rekao je Plenković.

7. Merkel smatra da se treba raspravljati bilateralno

Premjer Plenković bio je u posjetu Njemačkoj ovog tjedna gdje se sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Dotakli u se i pitanja Srbije. “Stajalište Vlade, kao i moje stajalište, jasno je. Kao i sve zemlje koje idu prema EU, i Srbija mora ispuniti kriterije. Želio bih da u mandatu moje Vlade zatvorimo niz pitanja iz Miloševićeve velikosrpske agresije na Hrvatsku”, poručio je premije. Merkel je kazala kako podupire intencije premijera Plenkovića u velikoj mjeri, no dodala kako bi o tome trebale raspravljati Hrvatska i Srbija međusobno. “Što se tiče Srbije, mislimo da o bilateralnim pitanjima treba raspravljati na bilateralnoj razini. Gdje god Njemačka može dati podršku, to ćemo učiniti”, dodala je Merkel.

8. Jačanje rusko-srpskih veza

Dok s jedne strane dio Srbije negoduje, srpski nacionalisti imaju razloga za zadovoljstvo. Rusija je Srbiji ponudila produbljivanje gospodarskih veza i pomoć u jačanju obrane, želeći tako ojačati i vlastiti utjecaj u regiji. O jačanju rusko-srpskih veza pisao je i ugledni Bloomberg. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je bio u službenom posjetu Rusiji, sastao se s Vučićem i Nikolićem. Nekoliko su puta naglasili važnost jačanja odnosa dvaju zemalja.

“Spremni smo konstruktivno razmotriti bilo koji zahtjev naših srpskih prijatelja kako bi se osigurala sposobnost obrane njihove zemlje, naravno, u kontekstu osiguravanja ravnoteže snaga u regiji”, izjavio je Lavrov novinarima. Bilo je razgovora i o ruskoj donaciji oružja i vojne opreme Srbiji, prije svega za avijaciju. Kako zaključuje Bloomberg u svom tekstu, ovakav razvoj događaja navodi na zaključak da Rusija zapravo želi ojačati svoj utjecaj među zemljama balkanske regije.