Fižulić: Odustajanje od poreza na nekretnine je loše; jesu li ljudi koji su potpisali peticiju znali što potpisuju?

Telegramov kolumnist o medijskom pritisku i premijerovom popuštanju

ZADNJA IZMJENA: Aug 15, 2017

Krajem listopada 2016. ministar financija Zdravko Marić predstavio je javnosti dokument nazvan “Reforma poreznog sustava”, čiji je sastavni dio bila i izmjena Zakona o porezima jedinica lokalne i područne samouprave. Tom izmjenom predviđeno je ukidanje komunalne naknade te uvođenje jednostavnog poreza na nekretnine počevši od 1. siječnja 2018.

Hrvatski sabor 2. prosinca 2016. donio je Zakon o lokalnim porezima, kojim je u članku 20. stavku 1. dozvolio jedinicama lokalne uprave da mogu uvesti prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor i porez na korištenje javnih površina, a po stavku 2. dužne su uvesti i naplaćivati porez na nekretnine.

Kako izgleda izračun poreza na nekretnine

Člankom 33. propisan je način izračuna poreza na nekretnine koji se utvrđuje po formuli: iznos komunalne naknade x koeficijent stanja x koeficijent dobi. Primjer dosadašnjeg obračuna komunalne naknade i budućeg obračuna poreza na nekretnine može se naći na 25. stranici gore spomenutog dokumenta Vlade RH “Reforma poreznog sustava”.

Tako je za stan u 1. zoni u Opatiji površine 100 m2 izgrađen 1985. godišnji iznos komunalne naknade i iznos poreza na nekretnine isti: 1044,00 kn. Ako je stan sagrađen 1940. porez na nekretnine manji je od komunalne naknade za 208,80 i iznosi 835,20 kn. Stan koji je izgrađen 2004. trebao bi imati porez na nekretnine veći od komunalne naknade za 104,50 kuna, a onaj iz 2008. za 208,80 kuna.

Koliko je građana potpisalo peticiju bez predznanja?

Bilo bi zanimljivo saznati koliko je građana stvarno upoznato s načinom obračuna poreza na nekretnine. Koliko je građana napravilo simulaciju izračuna razlike između iznosa trenutne komunalne naknade i budućeg poreza na nekretnine za vlastite kuće, stanove, vikendice, apartmane, poslovne prostore i građevinska zemljišta?

Koliko građana je potpisalo internetsku peticiju protiv uvođenja poreza na nekretnine bez ikakvog predznanja o smislu, svrsi i iznosu samog poreza te njegovim efektima na njihove kućne budžete? Zdravko Marić u uvodu spomenutog dokumenta napisao je da se Hrvatska nalazi među europskim zemljama u kojima je dojam porezne nesigurnosti najviši te da je jedan od ciljeva reforme izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava koji će biti stabilan, održiv i jednostavan.

Najnovija internetska i medijska ofenziva

Hrvatski sabor donio je Zakon o lokalnim porezima prije više od osam mjeseci, a prije dva tjedna Vlada RH usvojila je Smjernice ekonomske i financijske politike 2018. – 2020. prema kojima se izrađuje proračun za narednu godinu. Smjernice su se naravno bazirale na važećim zakonskim propisima te je u njih uračunat povećan prihod na osnovi poreza na nekretnine u odnosu na onaj iz komunalne naknade.

Kada je početkom kolovoza krenula najnovija internetska i medijska ofanziva protivnika uvođenja poreza na nekretnine ministar financija Zdravko Marić branio je gotovo svakodnevno svoj Zakon, a prošlog ponedjeljka i riječima: “Da je porez na nekretnine novi namet, ja bih prvi potpisao peticiju protiv njega, vjerujte mi.”

Jedini reformski pokušaj Plenkovićeve Vlade

Ali, nakon intervjua premijera Andreja Plenkovića dan kasnije u središnjem dnevniku nacionalne javne televizije, ministra financija više nema u javnosti. Zdravko Marić sigurno nije očekivao tako brzu, laganu i bespogovornu kapitulaciju premijera koja je uslijedila svega sedam dana nakon početka medijske difamacije zakonskog rješenja starog osam mjeseci.

Najavivši odgodu primjene poreza na nekretnine Andrej Plenković nije samo ponizio svog ministra financija, nego je doveo u pitanje i same razloge i ciljeve jedinog reformskog pokušaja svoje Vlade. U vrijeme donošenja paketa izmjena poreznih zakona napisao sam da je vrlo pretenciozno taj skup mjera nazvati cjelovitom poreznom reformom.

Sada premijer, doslovno bez ispaljenog metka, popušta medijskom pritisku i odustaje od ključnog elementa izmjena jer “osluškuje bilo naroda”. I tu dolazimo do ključnog problema. Svaki porezni model, pa tako i hrvatski, temelji se na zadovoljavanju raznorodnih interesnih grupa, kako onih koje pune tako i onih koje prazne proračun.

Mirovinskom sustavu nedostaje polovina prihoda

Svi porezni prihodi čine 58 posto ukupnog prihoda hrvatskog državnog proračuna, a samo PDV gotovo 38 posto ukupnih prihoda. Iznos PDV-a približno je jednak, slučajno ili ne, rashodu nazvanom naknade građanima, i ove godine iznosi 46 milijardi kuna. Hrvatska primjenjuje standardnu stopu PDV-a od 25 posto kao Švedska i Danska, a od članica Europske unije jedino Mađarska ima veću stopu koja iznosi 27 posto.

Budući da će HZMO iz naplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje ove godine prema svom planu prikupiti 21 milijardu kuna, a za mirovine isplatiti 37,4 milijardi kuna, prihodi od PDV-a služe, između ostalog, i plaćanju mirovina. Znači hrvatskom bankrotiranom mirovinskom sustavu nedostaje nešto manje od polovine prihoda za isplatu mirovina.

Uzgred budi rečeno, odnos između prosječne mirovine i plaće najniži je u Europi (aggregate replacement ratio), a država da bi i to osigurala, nespremna na bilo kakve reforme, mora zadržavati drugu najvišu stopu PDV-a. Samo za usporedbu, Mađarska ima najvišu stopu PDV-a, ali nakon Francuske i najviši odnos između prosječne mirovine i plaće, 0,67 prema hrvatskih 0,37.

Postavlja se pitanje: kamo ideš Hrvatska?

Ako tome pridodamo i najnoviju odluku Vlade da poveća veteranske mirovine i primanja za 500 milijuna kuna, uporno ignoriranje duga državnog proračuna HZZO-u od barem dvije milijarde kuna te ukupan dug zdravstvenog sustava od 8 milijardi kuna, postavlja se vrlo jednostavno pitanje: Kamo ideš Hrvatska?

Prema podacima OECD-a za 35 država članica u 2015. ostvareni prihod od poreza na nekretnine u odnosu na BDP bio je najmanji u Estoniji, svega 0,283 posto, a najveći u Francuskoj i Velikoj Britaniji, 4,065 posto BDP-a. Slovenija koja ima sličnu povijest otkupa društvenih stanova i gradnje vikendica ostvarila je porezom na nekretnine prihod u vrijednosti 0,625 posto BDP-a, a među državama OECD-a nema niti jedne bez poreza na nekretnine.

Plenković nema namjeru ništa mijenjati

Sve današnje članice OECD-a uvele su taj porez najkasnije do 1995. kada je to učinila i zadnja grupa ex-socijalističkih država. Andrej Plenković očito nema namjeru išta mijenjati. Šlepajući se na europskom gospodarskom rastu odlučio je ne uznemirivati one kojima položajna renta ili dosad stečeni kapital čine život dovoljno ugodnim.

Porez na nekretnine mogao je i trebao drugačije raspodijeliti porezni teret, ali je premijer stao na stranu onih koji bi trebali platiti više. To je potpuno legitiman stav jer je raspodjela poreznog opterećenja ponajprije ideološko i svjetonazorsko pitanje, zbog kojeg i postoje međusobno protivne političke opcije od kojih svaka ima dovoljan broj eksperata spremnih za stručnu podršku.

Narod su i podastanari u 10.000 iznajmljenih stanova

Samo njegova kapitulacija ne može biti motivirana “osluškivanjem bila naroda” jer taj narod čine i vlasnici stanova u Vukovaru koji plaćaju šest puta višu komunalnu naknadu u odnosu na onu vlasnika stanova u Dubrovniku, ako se ista uspoređuje s cijenom samih nekretnina.

Svu nakaradnost i nepravednost postojećeg modela obračuna komunalne naknade detaljno je opisao Josip Tica u subotnjem broju Jutarnjeg lista. Narod su i podstanari koji samo u Zagrebu unajmljuju 10 tisuća stanova, narod su i vlasnici 46 tisuća praznih zagrebačkih stanova, kako je precizno izračunala Maruška Vizek.

Rentijerska Hrvatska brani svoje interese

Narod su i vlasnici turističkih apartmana koji plaćaju paušalni porez na dohodak ostvaren iznajmljivanjem od najviše 300 kuna po ležaju godišnje, narod su i oni koji nemaju apartmane, ali imaju unajmljenu sobu u Dublinu. Rentijerska Hrvatska ne treba braniti svoje legitimne interese skrivajući se iza onih koji žive u svojoj jedinoj nekretnini.

Primjer izračuna razlike između komunalne naknade i poreza na nekretnine još uvijek je dostupan na stranicama Vlade RH. Ako je jedan od ciljeva porezne reforme „izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava“ odustajanje od poreza na nekretnine korak je u pogrešnom smjeru. Jer neće zbog toga država smanjiti svoje troškove i poreznu presiju. Samo će umjesto rentijerske Hrvatske račun platiti ona druga.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
1 članaka Više o autoru