Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Okej, danas napokon počinju pregovori o izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Evo kako stvari stoje

Pred Britanijom i Bruxellesom je, čini se, razdoblje prepuno natezanja

Pošalji Podijeli Tweetaj

Neposredno uoči početka pregovora o izlasku Velike Bitanije iz EU, koji započinju danas, britanski ministar financija Philip Hammond izjavio je da nedavni neuspjeh Konzervativne stranke na parlamentarnim izbora nije promijenio pregovaračku poziciju Vlade premijerke Therese May. “Naše je stajalište jasno: Velika Britanija definitivno napušta jedinstveno tržište i carinsku uniju Europske unije. Moramo zaštiti radna mjesta u zemlji te osigurati gospodarski rast i prosperitet”, zaključio je Hammond i time prekinuo nagađanja da će London promijeniti strategiju izlaska iz EU.

Pristalice tvrđe varijante izlaska iz EU zahtijevaju još da se ukine nadležnost Europskog suda pravde te oduzme pravo građana EU-a da nesmetano ulaze, žive i rade u Velikoj Britaniji. Hammod je posebno oštro osudio financijske zahtjeve Bruxellesa, optužujući EU da postavlja neprihvatljive uvjete. Naime, dužnosnici EU inzistiraju da Velika Britanija morati platiti oko 55 milijardi eura prije nego što napusti EU, a u tom “zakonu o razvodu” uključen je i novac iz starih obveza koje London još nije podmirio. “Uopće ne razumijem iznose koji se spominju, tako grozan pregovarački stav već dugo nisam vidio”, razočarano je kazao Hammond.

Prvo moraju vratiti apsolutno sve dugove

No, iz Bruxellesa upozoravaju da EU neće prihvatiti početak pregovora o budućem odnosu s Velikom Britanijom “prije nego London plati sve dugove i troškove do posljednjeg centa”. Iako su dužnosnici Europske komisije izjavili da će pregovori biti bazirani na stajalištu da London želi kompletno napustiti EU, ipak ostavljaju mogućnost da se razgovora i o mekšoj varijanti izlaska ako premijerka May promijeni stajalište. Dva su ključna pitanja za Bruxelles: prava državljana EU u Velikoj Britaniji nakon Brexita i, dakako, koliko London mora platiti izlazak.

Tek nakon što se ta pitanja riješe, mogu započeti pregovori o tome kakav će biti budući odnos između EU i Velike Britanije. Inače, ranije je postignut dogovor da se pregovori o Brexitu, kako nazivaju planove za izlazak Velike Britanije iz EU, završe do kraja ožujka 2019. Tvrdo stajalište britanskog ministra vanjskih poslova iznenadilo je dio političkih krugova u Londonu i Bruxellesu jer je on bio poznat kao zagovornik mekše strategije prekida veza s EU. Također smatrao se jednim od najviše proeuropski orijentiranih članova Vlade. Londonski The Times objavio je da se Hammond zalagao da Velika Britanija ostane u Carinskoj uniji, što je trebao biti ustupak velikom broju birača koji se protive Brexitu.

Osnovna razlika među političarima u Londonu je u tome kakve odnose valja imati nakon izlaska iz EU: zagovornici zadržavanja mekšeg odnosa s EU smatraju da nakon Brexita Velika Britanija mora ostati usko povezana sa strukturama EU i njegovim pravilima kako bi se minimalizirale zapreke u trgovini sa svojim najbližim trgovinskim partnerima. Zagovaratelji potpunog prekida veza s EU zalažu se pak da Velika Britanija ima maksimalnu slobodu i fleksibilnost kako bi mogla izgraditi novi gospodarski model usredotočen na nove trgovinske aranžmane s ostatkom svijeta.

Zašto mnogi žele ostati u Carinskoj uniji

Nakon parlamentarnih izbora i promijenjenog političkog krajolika zagovornici zadržavanja tijesnih veza s EU tvrde da postoje samo dva izlaza: “mekši Brexit” ili “kaotičan Brexit”. Premijerka Theresa May, odlučila je očito međutim ne popustiti pred domaćim pritiscima protivnika Brexita, bojeći se da bi se to u njenoj Konzervativnoj stranci moglo protumačiti kao još jedna njena ozbiljna slabost i nesigurnost. A nakon potpuno nepotrebnih parlamentarnih izbora na kojima je Konzervativna stranka, zbog potpuno pogrešne procjene premijerke May, izgubila doduše malu, ali, ipak natpolovičnu većinu, još jedan kiks premijerke sasvim sigurno doveo bi do njene smjene.

“Prvi put od referenduma o izlasku Britanije, postoji prilika da zadržimo neke veze s Europskom unijom”, izjavio je Roland Rudd, osnivač komunikacijske tvrtke Finsbury, inače žestoki protivnik Brexita.
I zaista, nakon neuspjeha konzervativaca na izborima, premijerka May suočava se sa sve snažnijim pritiskom da ublaži svoj pristup razvodu od EU-a. Na tomu inzistiraju mladi, obrazovani, urbani građani te poslovni ljudi. Oni su skloni tražiti dugo prijelazno razdoblje prije definitivnog izlaska iz EU te da se prihvati nadležnost Europskog suda pravde. Protivnici tvrde varijante izlaska Velike Britanije iz EU boje da će potpuni raskid s jedinstvenim tržištem EU-a, stvorio značajne probleme za britansko gospodarstvo.

Ostanak u Carinskoj uniji EU omogućio bi britanskim tvrtkama nesmetan pristup zajedničkom tržištu i pomogao bi im u integraciji s europskim gospodarstvima. Carinska unija jamči bescarinsku trgovinu unutar EU, ali zabranjuje članicama trgovinske sporazume s trećim stranama. No, premijerka Theresa May inzistira da Velika Britanija sklapa svoje vlastite trgovinske sporazume, ali želi osigurati sporazum kojim će se osigurati nesmetan odlazak iz Carinske unije te sklapanje novih aranžmana, s ciljem da se izbjegnu birokratske komplikacije pri ulasku i izlasku roba na EU britanskoj granici, s tim da se potencijalne tarife “relativno mali dio problema”.

Mogućnost norveškog, turskog i švicarskog modela

Sve to, međutim, pretpostavlja slobodno kretanje ljudi i roba, a protiv toga su i konzervativci i laburisti Jeremyja Corbyna. Zbog svega toga u Bruxellesu ne kriju frustracije zbog političkih previranja u Londonu. Dužnosnici Europske unije pomalo su razočarani takvim stajalištem jer su bili uvjereni da će nakon poraza premijerke May na izborima, na stolu biti blaže opcije izlaska iz EU.

Prema riječima dužnosnika Europske unije, u Bruxellesu je razrađeno više scenarija za radikalne zahtjeve Velike Britanije. Prema modelu koji se primjenjuje u odnosima EU s Norveškom, što je sada najprihvatljivija opcija u Bruxellesu, Velika Britanija bi i dalje mogla ostati u zajedničkom tržišta EU-a, ali bi za to trebala godišnje uplaćivati određeni iznos u proračun EU-a i prihvatiti nadležnost Europskog suda pravde.

Istodobno, više ne bi mogla utjecati na EU pravila i standarde. Takav prijedlog London ne prihvaća jer bi ograničio mogućnost Velike Britanije da kontrolira dolazak imigranata iz EU. Model sporazuma o Carinskoj uniji s EU, koji se primjenjuje u odnosima između EU i Turske, omogućio bi Velikoj Britaniji pristup tržištu Unije, ali u tom slučaju London ne bi mogao pregovarati o vlastitim povlaštenim trgovinskim ugovorima, što je neprihvatljivo za vladu premijerke May.

Davis i Johnson žele preuzeti poziciju od May

Prema švicarskom modelu, mogući su sektorski sporazumi o ostanku Velike Britanije na jedinstvenom tržištu, ali bi zauzvrat London morao godišnje uplaćivati značajna sredstva u proračun EU. No, protiv tog modela jednako su odlučno u Bruxellesu i Londonu. U Europskoj komisiji smatraju da bi takav model mogao potaknuti druge zemlje na odlazak iz EU, jer bi se kasnije mogli vratiti na jedinstveno tržište pod povoljnijim uvjetima.

Za premijerku May, nema jednostavnih rješenja. Ako promijeni, odnosno omekša strategiju izlaska kako joj je savjetovao njezin prethodnik David Cameron, to bi moglo izazvati pobunu zagovaratelja tvrdog Brexita među kojima su najglasniji David Davis, ministar zadužen za pregovore o povlačenju Velike Britanije iz EU te Boris Johnson, ministar vanjskih poslova. A obojica ne kriju svoje ambicije da što prije zamjene nedoraslu May i postanu predsjednici Konzervativne stranke.

Britanska premijerka već se suočavala s optužbama da je njezino robotsko javno ponašanje i nemogućnost povezivanja s običnim biračima upropastilo Konzervativnu stranku, a u međuvremenu, njezina nesposobnost da osigura parlamentarnu potporu sjevernoirske Demokratske unionističke stranke, otvara dodatna pitanja o njezinim političkim vještinama. A sva ta previranja događaju se upravo prije početka najtežih i najvažnijih pregovora Velike Britanije u njenoj modernoj povijesti, što dodatno frustrira javnost koja očekuje jasna pregovaračka stajališta.

Podijeli 0 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani