Nekad je nužno odabrati stranu

Okej, dogodio se Trump i dogodio se Brexit. Što bi moglo biti sljedeće?

Bloomberg analizira još neke zemlje koje bi mogle postati žrtve populizma

FOTO: Telegram

Nakon prilično iznenađujućih uspjeha u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, na meti populista nalazi se još pet država koje unutar godine dana očekuju izbori. To su redom Italija, Austrija, Nizozemska, Francuska, a onda i Njemačka. Osjećaj ogorčenosti zbog političkih elta, nezadovoljstvo zbog nejednakosti i migranata, sve će to utjecati na rezultate tih izbora, čiji je ishod sada još teže nego prije predvidjeti. No, sigurno je da takve nestabilnosti jačaju populističke stranke i pokrete.

“Mislim da smo sada počeli shvaćati da ankete gotovo uvijek pogriješe u vezi s ekstremističkim, nacionalističkim kandidatom”, kaže Bob Janjuah, viši savjetnik iz kompanije Nomura. Populistički val probio je barijeru još u lipnju, na referendumu u Velikoj Britaniji, a Bloomberg donosi kronologiju populizma od zadnjih uspjeha pa do izazova pred kojima će se naći u sljedećih deset mjeseci.

Brexit je bio prekretnica

Građani Velike Britanije 23. lipnja izašli su na referendum na kojemu su se morali izjasniti žele li da njihova država ostane ili izađe iz Europske unije. Većina ih je odlučila za ovo potonje i rekla ‘ne’ Europskoj uniji. Taj događaj bio je prekretnica, prvi put je jedna država odlučila izaći iz Europske unije, i zapravo nitko nije točno znao što sada. U svom tom kaosu, Velika Britanija je dobila novu premijerku. Dotadašnji premijer David Cameron podnio je ostavku, a premijerkom je postala Theresa May. Još i danas, nakon četiri mjeseca otkad je May preuzela vlast, u Britaniji vlada nesigurnost i nejasni su planovi Vlade i same May u vezi Brexita.

Da je populistima vjetar u leđa dala velika pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama najbolje govori izjava Nigela Faragea iz tvrdodesničarske britanske stranke UKIP i jedan od najzaslužnijih za Brexit. “Dva velika šoka u 2016. Vjerujem da griješno savezništvo krupnog kapitala, velikih banaka i velikih politika dolazi kraju.”

Prvi sljedeći test je referendum u Italiji

Prvi sljedeći test populizma je za manje od mjesec dana. Talijani će 4. prosinca izići na ustavni referendum za kojeg njihov premijer Matteo Renzi kaže da će učiniti vladu stabilnijom i pojednostaviti zakonodavstvo. Renzi je obećao da će, ukoliko referendum ne prođe, dati ostavku. Ako je vjerovati istraživanjima, Italija bi uistinu mogla ostati bez premijera jer se predviđa tijesan poraz Renzija. To bi dalo zamah populističkom Pokretu pet zvjezdica koja je žestoki protivnik establišmenta.

Također, takav razvoj događaja vodi prijevremenim izborima iduće godine, što bi značilo da će u više od 75 posto zemalja eurozone druga godina biti izborna. Jedan od osnivača stranke, bivši komičar Beppe Grillo, na svom blogu jučer je, očekivano, pozdravio Trumpovu pobjedu. Nazvao ju je “nevjerojatnom.” Pet zvjezdica, koji već imaju ogranke u nizu gradova, uključujući i Rim i Torino, zalažu se i pozivaju građane na referendum o talijanskom članstvu u eurozoni.

Bivši talijanski premijer Enrico Letta rekao je za talijanski list La Stampa kako izabrani dužnosnici moraju revidirati svoj odnos s biračima. Smatra da je, kako je to sam nazvao, Clinton model dugogodišnjih političara gotov zauvijek. “Tradicionalne stranke, kako ih mi poznajemo, su stvar prošlosti”, smatra Letta.

Predsjednički izbori u Austriji

Istoga dana kad će Talijani izaći na referendum, Austrijanci će ponovno izaći na izbore kako bi izabrali svog predsjednika nakon što je prethodni pokušaj bio poništen. Iako u Austriji, kao i u susjednoj Njemačkoj, stvarnu snagu zapravo drži kancelar, nije zanemarivo da bi ovi izbori mogli dovesti na vlast prvog tvrdodesničarkog lidera u zapadnoj Europi još od vremena Drugog svjetskog rata.

U svibnju, kandidat Zelene stranke Alexander Van der Bellen pobijedio je Norberta Hofera, kandidata desničarske Slobodarske stranke antiimigrantskih stavova. Razlika je bila 30 tisuća glasova, izbori se sada ponavljaju jer se Hoferova stranka žalila na rezultate. Ankete su sada prilično neizvjesne. Austrijski kancelar Christan Kers komentirao je izbore u Sjedinjenim Državama, smatra ih lekcijom za Europu. Kaže da je uvjeren da će izborna borba biti žestoka borba za srednju klasu.

Izbori u Nizozemskoj

Nizozemska će parlamentarnim izborima otvoriti izbornu 2017. koja je pred Europom. Izbori bi trebali biti 15. ožujka, a čak 13 stranaka moglo bi ući u parlament sljedeće godine. Geert Wilders, lider antiislamske Slobodarske stranke prema nekim anketama vodi mrtvu utrku s premijerom liberalom Markom Rutteom. “Ljudi uzimaju svoju zemlju natrag”, napisao je na Twitteru Wilders, koji, po uzoru na Brexit, želi Nexit. “Tako ćemo i mi”, dodao je.

No, Nizozemska, koja već više od desetljeća ima iskustva s populistima poput Pima Fortuyna, još uvijek ima vremena da zaustavi Wildersov nalet. Rutte je već odbacio koaliciju sa Slobodarskom strankom, pa je teško zamisliti kako bi Wilders mogao sastaviti vladajuću većinu nakon izbora. “S jedne strane, Trumpova pobjeda čini populiste prihvaljivijima”, smatra Kees Aarts, profesorica političkih znanosit na Sveučilištu Groningen. “No, s druge stranke, sve stranke i političari koji su možda još uvijek bili uspavani po pitanju izbora u ožujku, sada su se probudili”.

Neizvjesnost francuske situacije

Francuski birači već su dva puta izbjegli da na vlast dođe antimigrantska desničarska stranka Nacionalni front. No, Brexit i Trumpova pobjeda jasno pokazuju da se ništa ne može uzimati zdravo za gotovo, pa je neizvjesno tko će nakon Hollandea zavladati Francuskom.

S jedne strane tu je aktualni predsjednik Hollande koji je najnepopularniji predsjednik u francuskoj povijesti, a tu je i bivši predsjednik, omraženi Nicolas Sarkozy koji je najavio da će se ponovno kandidirati na izborima 2017. Tu je i čelnica Nacionalnog fronta Marine Le Pen čija popularnost raste i ima šanse u ovakvoj situaciji. Le Pen je bila jedina čelnica neke francuske stranke koja je podržavala Trumpa, pa ne čudi što je nakon njegove pobjede odmah izrazila zadovoljstvo. Čestitala mu je na Twitteru i napisala da je “Američki narod slobodan”, Le Pen je kasnije rekla kako vjeruje da će Francuzi uništiti sustav koji ih drži u okovima.

“Do sad se u Francuskoj govorilo, baš kao što je bilo i opće mišljenje svih informativnih medija u Americi: “Trump ne može pobijediti, Marine le Pen ne može pobijediti”, kaže Howars Davies, šef Royal Bank of Scotlanda. “Pa mislim da će sada biti puno ljudi koji se pitaju je li to stvarno toliko sigurno, i mislim da će Francuzi postati nervozni.”

Hoće li i Njemačka ipak pokleknuti?

Njemačka je jedna od europskih država koja je najotpornija na populizam. Savezni izbori koji državu očekuju u jesen 2017. pokazat će je li i Njemačka poklekla trendu koji nagriza Europu. Frauke Petry, jedan od vođa antiimigracijske stranke Alternativa za Njemačku, u Trumpovoj pobjedi vidi upozorenje za Njemačku. “Kao što Ameriknaci nisu vjerovali anketama mainstream medija, Nijemci također moraju imati hrabrosti ostaviti svoj trag na glasačkom listiću”, smatra Petry.

Kancelarka Angela Merkel, koja još nije otkrila hoće li se ponovno kandidirati, već je pretrpjela niz poraza na reionalnoj razini. Kao glavni uzrok smatra se njena politika otvorenih vrata prema migrantima, za što je prozivaju iz Alternative za Njemačku. I sam Donald Trump njenu je migrantsku politiku nazvao “suludom”. Upravo njegova pobjeda, koja je iznenadila svijet, mogla bi biti potreban poticaj za Merkel da ipak krene u borbu za svoj četvrti mandat.