Orbanov plan za transformaciju EU-a: notorni euroskeptik ne želi napustiti blok - cilj mu je okupirati Bruxelles i oblikovati ga iznutra

Orban se već dugo buni protiv Europske unije, populistički koristeći Bruxelles kao žrtvenog jarca kako bi dobio potporu masa dok tumačeći odnos svoje zemlje s EU kao bitku ‘nas protiv njih’ kako bi ojačao i proširio svoju ideologiju utemeljenu na nacionalizmu i tradicionalnim obiteljskim vrijednostima.

Orban pažljivo gradi utjecaj u Bruxellesu

Posljednjih godina – a posebice nakon njegova reizbora za peti mandat u travnju 2022. – došlo je do promjene u Orbanovom tonu i promjene u njegovom pristupu Europskoj uniji. Mađarski čelnik postao je nova vrsta euroskeptika – on želi napustiti blok, već ga umjesto toga pokušava preoblikovati.

Orban već dugo koristi novac i druge resurse kako bi u Bruxellesu nametnu sebi važne teme. Mađarska se za to vrijeme priprema preuzeti rotirajuće mjesto na čelu Unije u srpnju, manje od mjesec dana nakon izbora za Europski parlament na kojima bi Orbanu bliske opcije mogle ostvariti velike uspjehe, navodi magazin Politico u velikoj analizi planova mađarskog premijera.

Pojavio se novi oporbeni vođa

Zsuzsanna Szelenyi, bivša Orbanova saveznica koja je postala njegova kritičarka, rekla je da premijerovi napori u oblikovanju političkog narativa u EU, kao i uspostavljanje veza s istomišljenicima u Sjedinjenim Državama, odražavaju samopouzdanje koje je stekao otkad se više ne suočava s relevantnom opozicijom u Budimpešti. Za to su ključni bili izbori 2022. na kojima je osvojio dvotrećinsku većinu u mađarskom parlamentu.

Kao što je nedavno pisao Telegram, oporba je počela pokazivati znakove života kada se pojavio potencijalni novi vođa Peter Magyara, bivši dužnosnik stranke Orbanove stranke Fidesz. No, još nije jasno hoće li se on pokazati ozbiljnom prijetnjom nekadašnjim kolegama. Zasad se čini da je pritisak iz Bruxellesa, odakle čelnici EU-a prijete prekidom financiranja zbog zabrinutosti oko stanja demokracije i slobode tiska u Mađarskoj, veći problem za Orbana.

“Orban se više ne mora brinuti o gubitku vlasti kod kuće”, rekla je Szelenyi. “Već je neko vrijeme očito da je njegov cilj sada širi od Mađarske. On ne samo da želi zaštititi svoj režim, već želi i utjecati na političku kulturu u Europi. Bruxelles je kamen temeljac te ambicije.”

Dvorac kao središnja točka Orbanovih planova

Orbanovi planovi poprimaju fizički oblik u središtu Bruxellesa, gdje legija graditelja vrijedno radi na zgradi koja se nalazi u blizini američkog i ruskog veleposlanstva. Mađarska vlada žuri dovršiti renoviranje goleme vile iz 18. stoljeća koju je kupila 2021. Cilj je da bude gotova do početka srpnja, kada Budimpešta preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, institucijom u kojoj se diplomati, ministri i tehnički savjetnici sastaju kako bi definirali politike Europske unije.

Novi prostor u dvorcu u kojem je prethodno bilo smješteno belgijsko ministarstvo financija nadopunit će postojeća mađarska veleposlanstva. Trebao bi služiti kao mjesto za susrete i za kulturna događanja, rekao je mađarski veleposlanik u Belgiji i Luksemburgu, Tamas Ivan Kovacs. “Ponosni smo što smo jedna od najstarijih zemalja u Europi, s više od 1000 godina povijesti, te vrlo bogatom i vrlo jedinstvenom kulturom,” rekao je, spominjući skladatelje kao što su Franz Liszt i Bela Bartok te mađarske dobitnike Nobelove nagrade i književne velikane.

Nova generacija lidera

Dvorac, koji mađarski dužnosnici već nazivaju “Mađarska kuća”, samo je najnoviji dodatak rastućoj ofenzivi meke moći Budimpešte u Bruxellesu. Predvodnik tog ideološkog napada je Orbanu blizak think tank Mathias Corvinus Collegium (obično poznat kao MCC). Ta organizacija otvorila je podružnicu u Bruxellesu 2022., nudeći konzervativan pogled na pitanja europskih poslova.

Podružnica u Bruxellesu, s oko 20 zaposlenika, izdanak je privatno financirane obrazovne zaklade čije se sjedište nalazi u Budimpešti, kojoj je mađarska država dodijelila 1,4 milijarde eura tijekom pandemije COVID-a. Zanimljivo, baš je u tom razdoblju Budimpešta pojačavala pritisak na druge akademske organizacije u zemlji, uključujući Srednjoeuropsko sveučilište koje podržava George Soros.

Kako bi sljedeću generaciju Mađara prožela konzervativnim vrijednostima, organizacija nudi djeci stipendije za pohađanje obrazovnih centara diljem zemlje. “Dobre su šanse da će oni biti dio sljedeće generacije vođa Mađarske, ne samo u političkom području, već i u sferama kulture, gospodarstva, poslovanja”, rekao je Balazs Orban, pokretačka snaga ​​MCC-a i glavni savjetnik mađarskog premijera (s kojim nije u srodstvu).

Paranoja oko stvaranja SED-a

Na nedavnom događaju MCC-a u Bruxellesu, mladi službenici Europskog parlamenta družili su se s predstavnicima zemalja članica Unije, usput slušajući razne desničarske govornike kako, naizgled paradoksalno, govore o opasnosti od porasta populizma. Cilj udruge, rekao je prisutnima direktor Frank Furedi, bio je osigurati ljudima “intelektualne resurse” za suprotstavljanje dominantnoj kulturi koja želi “nagurati rodnu politiku u naša grla” i “uništiti našu prošlost”.

Prethodna okupljanja bila su usmjerena na aktualna pitanja, poput prosvjeda poljoprivrednika protiv zelene agende EU-a. U nedavnom izvješću, “Kako je LGBTQ preuzeo EU?” tvrdi da je “pitanje seksualnih prava oružje kojim se demoniziraju države članice EU-a iz srednje i istočne Europe.” Grupa će 9. travnja predstaviti izvješće u kojem upozorava na nastojanja da se stvore “Sjedinjene Europske Države”. “Ovaj događaj bit će prilika da se ‘podigne galama’ i otkrije što rade elite EU-a – i naočigled i iza leđa europskih građana”, objavila je skupina.

Nude konzervativniji kut gledanja

Balazs Orban kaže da će MCC ponuditi konzervativniji pogled na politiku i filozofiju Europske unije, kojeg, prema njemu, nedostaje još od izlaska Britanije. “Svi mogu reći da postoji puna suglasnost oko strateškog smjera Europe, ali to nije istina”, rekao je. “Naš cilj je utjecati na raspravu o tom pitanju.”

Budimpešta također financira The European Conservative, časopis i web stranicu na engleskom jeziku koja iz konzervativnog rakursa prati vijesti iz EU. “Imamo na što biti ponosni”, rekao je Kovacs, mađarski veleposlanik. “Važno je da imamo način preko kojeg to možemo izravno komunicirati. Nažalost, mnogi izvještaja to iskrivljuju i ne nude potpunu sliku.”

Pred nama su ključni mjeseci

Orban smatra da su idući mjeseci ključno razdoblje za političke promjene koje priželjkuje. Na izborima za Europski parlament u lipnju, građani diljem Unije izabrat će 720 članova Europskog parlamenta. Svi znakovi pokazuju da će se političko klatno pomaknuti udesno. Nedavna anketa koju je provelo Europsko vijeće za vanjske odnose predvidjela je pobjedu desnice i jačanje populističkih i nacionalističkih stranaka. Centrističke i lijevo orijentirane snage trebale bi izgubiti zastupnička mjesta. Ta će se promjena dogoditi nekoliko tjedana prije nego što Mađarska preuzme kormilo Vijeća EU-a.

“Već dugo nisam vidio tako dobru priliku da nacionalne, konzervativne, suverenističke i kršćanske snage postanu dominantne u Europskoj uniji”, rekao je mađarski čelnik u ožujku. Orbanova izjava objavljena je na njegovim računima na društvenim mrežama, popraćena snimkama na kojima se druži s desničarskim europskim čelnicima poput talijanske premijerke Giorgie Meloni, čelnice francuske krajnje desnice Marine Le Pen i slovačkog premijera Roberta Fica.

“To nije revolucija koja će se dogoditi preko noći”, pojasnio je tijekom intervjua na pozornici Antalya Diplomacy Foruma, turske konferencije o međunarodnoj diplomaciji. “Ali promjena bi mogla početi od lipnja. Tome se nadam i na tome radim. Pokušat ću odigrati ulogu u ujedinjenju desnice… i počistiti socijalističke, ljevičarske, progresivne, liberalne opasne momke.”

Širi se desna fronta u Europarlamentu

Dio nastojanja da se “ujedini desnicu” jest i Orbanova potraga za novim saveznicima. Njegova stranka Fidesz politički je beskućnik otkako je 2021. napustila Europsku pučku stranku (EPP) desnog centra. Sada kruže nagađanja da će se nastojati pridružiti desničarskim Europskim konzervativcima i reformistima (ECR), konzervativnijoj političkoj obitelji u koja je Talijanka Meloni najistaknutija politička figura.

Iako su krajnje desničarski Švedski demokrati i češki Građanski demokrati zaprijetili da će napustiti tu političku obitelj ako Fidesz bude primljen, ozbiljniji igrači u ECR-u, poput poljske stranke Pravo i pravda, otvorene su za tu opciju. Ankete predviđaju da bi ECR, ako se Fidesz pridruži, mogao postati treća najveća skupina u Europskom parlamentu nakon izbora u lipnju.

Pokazatelj sve bližih veza između Orbana i paneuropske desnice jest i posjet mađarskog čelnika Bruxellesu prošlog mjeseca kako bi supredsjedniku ECR-a u Europskom parlamentu, poljskom akademiku Ryszardu Legutku, uručio nagradu za “zaštitu europskih vrijednosti i slobode.”

Orbanova vizija Europe

Kada je riječ o europskoj politici, prevladava dojam da se mađarski čelnik i ljudi oko njega većinu vremena bore protiv nečega: protiv birokracije, migranata, “LGBTQ agende” ili pomoći Kijevu u ratu protiv Rusije. Usprkos tome, nikada nisu sugerirali da bi Mađarska trebala napustiti EU. “Možete prihvatiti pojednostavljen pristup i reći da je Mađarska protiv europskih napora, ali pogledajte stvarnost”, rekao je Zoltan Kovacs, međunarodni glasnogovornik mađarske vlade. “Mađarska politika je na liniji europskog mainstreama 85 do 90 posto vremena.”

Potpora Europskoj uniji u Mađarskoj je i dalje visoka, i Orban to zna. Nedavno istraživanje pokazalo je da 72 posto Mađara vjeruje kako je članstvo u EU dobra stvar. “Orban može kritizirati Europsku uniju”, objasnio je Andras Biro-Nagy, direktor Policy Solutionsa, think tanka sa sjedištem u Budimpešti. “Može reći da ona ide u krivom smjeru, ali ne može se igrati s članstvom Mađarske u EU-u. To je crvena linija čak i za birače Fidesza.”

Pitanje veta

Dakle, umjesto da nastoje napustiti EU, Orban i njegovi saveznici inzistiraju na tome da se ona mora preoblikovati, tako da više ovlasti ostaje u rukama nacionalnih vlada (što je njihovim rječnikom suverenizam), a manje institucijama u Bruxellesu. “Suverenitet je glavna ideja”, rekao je Balazs Orban. “Potreban nam je netko tko zastupa ideju suradnje pojedinačnih nacionalnih država članica, a ne federalnu nadgradnju. To je i bila temeljna ideju na počecima EU”

Najbolji pokazatelji mađarske vizije Europe su veta koja je Budimpešta uložila u Bruxellesu. Za mnoge odluke EU-a potreban je konsenzus svih 27 zemalja članica. Orban se nije libio uskratiti svoj pristanak čak ni kada se našao izložen nemalom pritisku drugih čelnika. Iskoristio je veto kako bi blokirao brojne odluke, od sankcija Rusiji do stajališta EU-a o globalnom oporezivanju i financiranja Ukrajine.

Orban je mnogo puta blokirao ili odgodio donošenje europskih odluka kako bi izvukao ustupke, ali je također koristio veto u ime načela da države trebaju imati veću kontrolu nad onim što se događa unutar njihovih granica. Primjer za to je nedavni Zakon o obnovi prirode, ključni dio programa Zelenog dogovora / Green deala osmišljenog kako bi se zaštitilo bioraznolikosti, koji se ozbiljno zamjerio poljoprivrednicima.

Pozivanje na mađarsku iznimnost

Tijekom pregovora između institucija EU-a, Mađarska je podržala prijedlog zakona, ali uoči završnih pregovora Budimpešta je najavila da će mu se usprotiviti. Kao razlog za takvu promjenu pristupa Mađari su naveli zabrinutosti poljoprivrednika u drugim dijelovima Europe, kao i to što, prema njima, Bruxelles želi postaviti “iracionalne ciljeve” motivirane “zelenom ideologijom”.

Orbánova česta uporaba veta dovela je do zahtjeva, ponajprije iz Francuske i Njemačke, da se pravilo jednoglasnosti ukloni u određenim područjima odlučivanja EU-a, poput vanjske politike. Budimpešta se zarekla da će se suprotstaviti takvom potezu. Mađari “ne vole da im se diktira”, rekao je Balazs Orban, navodeći – kao i mnogi vladini dužnosnici – neku vrstu mađarske iznimnosti izgrađene na stoljećima otpora stranim utjecajima.

“Ne vidim nikakvu spremnost u Mađarskoj da se odrekne više suvereniteta, ni u vanjskoj politici ni u zajedničkim kreditnim projektima”, dodao je. “Gubitak suvereniteta događa se korak po korak. Želimo zaustaviti ovu beskrajnu federalizaciju.”

Što s pitanjem migracija

Dok se Mađarska priprema preuzeti kormilo Vijeća EU-a na šest mjeseci počevši od srpnja, mnogi u Bruxellesu pribojavaju se da će to biti iznimno problematično razdoblje. Država koja predsjeda Unijom trebala bi funkcionirati kao “pošten posrednik” i ostaviti po strani svoje nacionalne interese, ali malo tko vjeruje da Orban neće iskoristiti priliku da neke stvari okrene u svom smjeru.

Nimalo ne iznenađuje što je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da će pitanje migracija biti u središtu pozornosti predsjedanja njegove zemlje. Govoreći sa svojim austrijskim kolegom ranije ove godine, Szijjártó je rekao da je “potrebna oštra politička promjena u Bruxellesu kako Europska unija ne bi privlačila, nego zaustavljala ilegalne migrante”.

Drugi prioritet bit će proširenje Europske unije, ali pod uvjetima koji odgovaraju Mađarskoj. To znači da će se Budimpešta usredotočiti na težnje zemalja Zapadnog Balkana za priključenje Uniji, a ne na Ukrajinu čijem se ulasku u EU protivi. Značajno je i pitanje što će Mađarska izostaviti sa svoje liste prioriteta. Budući da je Orban protumačio nedavne prosvjede poljoprivrednika kao znak nezadovoljstva javnosti zelenom politikom Bruxellesa, dužnosnici EU-a ne očekuju da će tijekom mandata Mađarske naglasak biti na klimatskim problemima.

Blizak Trumpu, Putinu i Xiju

Zatim je tu pitanje vladavine prava. Europska komisija uskraćuje sredstva Budimpešti dok se svađa s Orbanom oko načina na koje je potkopao pravosuđe, medije i demokratske standarde svoje zemlje. Europski parlament donio je rezoluciju u kojoj se postavlja pitanje treba li uopće doći do predsjedanja Mađarske.

Usprkos tome, sve ukazuje na to da će Orban uživati u ulozi koja će mu omogućiti da udari svoj pečat na politiku EU i osigurati mu mjesto na globalnoj pozornici. Kako će to izgledati, pokazuju i činjenice da je Orban pozdravio kandidaturu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za reizbor i čestitao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na njegovoj očito namještenoj izbornoj pobjedi. Kineski predsjednik Xi Jinping nazvao je Orbana “prijateljem” Pekinga.

U svom godišnjem govoru u mađarskom parlamentu u veljači, Orban je istaknuo da će se mađarsko predsjedanje Europskom unijom preklapati s predsjedničkim izborima u SAD-u. “Učinimo Europu ponovno velikom!” izjavio je. “Pravu promjenu može donijeti nova europska desnica, čiji smo mi Mađari dio”, dodao je. “Dolje Bruxelles. Živjela Europa!”