Nekad je nužno odabrati stranu

Assange prijeti da će pokopati Clinton i dokazati njenu tajnu vezu s Googleom (čovjek je, inače, godinama opsjednut Googleom)

Najavio je objavu milijuna dokumenata o ratu, oružju, izborima i Googleu

FOTO: AFP

Internet aktivist i osnivač Wikileaksa Julian Assange obećao je da će objavljivanjem milijuna povjerljivih dokumenata pokopati predsjedničku kampanju Hillary Clinton i otkriti niz uznemirujućih dokaza o tajnim odnosima vojske i naftne industrije, masovnom nadzoru, američkim predsjedničkim izborima i Googleu.

U utorak je trebala biti objavljena prva runda dokumenata, no to se nije dogodilo. Umjesto toga, Assange je održao press konferenciju i ponovio da će “materijali koji će Wikileaks objaviti do kraja godine… imati značajan utjecaj na tri moćne organizacije u tri različite države kao i na američke izbore”.

Kritiziranje State Departmenta i Hillary Clinton

Julian Assange postao je globalno poznat 2010. kada je Wikileaks objavio ogroman broj tajnih dokumenata američke vlade i vojna izvješća o kršenju ljudskih prava za vrijeme rata u Iraku i Afganistanu. Assange je nastavio s kritiziranjem američke vanjske politike, osobito nakon što je Hillary Clinton, koja je tada bila na funkciji državne tajnice, okarakterizirala Wikileaks kao napad na američke međunarodne odnose i prozvala ih zbog objave ukradenih dokumenata.

Julian Assange nikad nije volio ni Google. Tehnološki div mu je postao ozbiljno sumnjiv 2009. godine, kada se počeo baviti vezama između internetskog diva s američkom vladom. Svoje uvide objavio je u knjizi When Google Met Wikileaks 2014. godine. “Nitko ne želi priznati da je Google postao velik i zao”, napisao je. “Ali jest tako. Za vrijeme Schmidtova mandata Google se povezao s moćnim političkim strukturama i pretvorio u geografski invazivnu megakorporaciju.”

Kontroverzne veze s Googleom

Wikileaks je već objavio dokumente koji upućuju na povezanost Googleovih zaposlenika s operacijama u Afganistanu i Iranu, uključujući pokušaje prebacivanja afganistanskih telekomunikacijskih kompanija u američke vojne baze, iza kojeg navodno stoji dužnosnik State Departmenta (koji je kasnije prešao u Google). Veze između Googlea i State Departmenta počeo je pratiti 2010. godine, kada je Jared Cohen, jedan od zaposlenika State Departmenta koji je radio s Clinton prešao u Google. No objava tih informacija internetskom gigantu nije napravila nikakvu štetu.

Assange sa sada ponovno počeo baviti Googleom i tvrdi kako Eric Schmidt, bivši izvršni direktor Googlea i sadašnji predsjednik uprave roditeljske kompanije Alphabet već godinama usko surađuje s Clinton. Kako piše Re/Code, predsjednik uprave Alphabeta financijski je podržao startup Groundwork, IT firmu koja za Clinton radi analizu podataka.

Schmidt, osim što je predsjednik upravnog odbora Alphabeta, početkom ove godine je imenovan za predsjednika novooformljenog odbora za inovacije u Pentagonu. Njegovo bi iskustvo u Silicijskoj dolini navodno trebalo pomoći u kvalitetnijem iskorištavanju potencijala novih tehnologija u vojnim projektima. Ipak, postoji mnogi ljudi koje brine suradnja tajnih službi s velikim tech kompanijama poput Googlea i koji žestoko kritiziraju na ovaj način formaliziranu vezu između Schmidta, predsjednika uprave jedne takve firme, i Pentagona.

Spekulacije o povezanosti s Rusima

Osnivač Wikileaksa već je nekoliko puta optužen da organizacija svojim istraživanjem redovito napada Hillary Clinton. Sam Assange je priznao da je objava 20 tisuća mailova Demokratskog nacionalnog odbora u srpnju uoči održavanja Konvencije Demokrata bio pokušaj da se javnost okrene protiv nje.

Iako način na koji Assange dolazi do informacija koje objavljuje nije razjašnjen, zbog čestih napada na predsjedničku kandidatkinju Demokratske stranke, pojavile su se spekulacije da je Assange povezan s Kremljem. Vlasti Sjedinjenih Država prilično su uvjerene da iza hakiranja Demokratske stranke stoji ruska vlada, no Assange odbija optužbe o suradnji s Rusima i kaže da objavljuju samo ono što dobiju.

Assange se i dalje nalazi u veleposlanstvu Ekvadora, gdje mu je 2012. godine odobren politički azil. U Ekvadoru se sklonio radi izbjegavanja izručenja koje mu prijeti zbog optužbi za silovanje u Švedskoj, ali i od američkih vlasti koje mu silno želi postaviti nekoliko pitanja o objavi strogo povjerljivih dokumenata.

Na pitanje kako se osjeća nakon četiri godine zatočeništva u ambasadi, odgovorio je: “Blijedo”. Našalio se da bi bio dobar kandidat za provođenje kliničkih studija jer iako zdrav, više od četiri godine nije vidio sunca.