Otkrivamo novu strategiju Josipe Rimac. Sumnja da ju je namamio agent provokator, traži snimke prisluškivanog razgovora
Prisluškivanje Banožićeve suradnice bilo je ključno za početak postupka protiv Josipe Rimac
Danas smo javili da je obrana bivše državne tajnice Josipe Čuline, koja se ranije prezivala Rimac, prozvala USKOK zbog sumnjivog prisluškivanja. Tvrdi da je ono bilo masovno, ali i da se Rimac počelo tajno nadzirati pod krajnje neobičnim okolnostima.
Iako odvjetnica Lidija Horvat nije željela potvrditi radi li se o prisluškivanju svojevremeno jedne od najbližih suradnica Marija Banožića iz perioda dok je bio ministar državne imovine, Telegram iz više izvora bliskih ovom slučaju, doznaje da je upravo riječ o toj osobi.
Zašto je to prisluškivanje važno?
Banožićevu prvu suradnicu i još dvojicu poduzetnika USKOK je, prema dostupnim dokumentima, tajno nadzirao zbog sumnji u korupciju. No, tri mjeseca kasnije, kako je navela obrana na sjednici optužnog vijeća, mjere su jednostavno prekinute. Točnije, nisu traženi sudski nalozi za daljnje tajno praćenje ove trojke.
Zašto se to dogodilo? Što je USKOK doznao prisluškujući Banožićevu suradnicu? Što su čuli u njezinim razgovorima s poduzetnicima? Kako je obrazložen odustanak od daljnjeg postupka? Pitanja su to na koja obrana želi dobiti odgovore od istražitelja. Iznijeli su to danas na sjednici optužnog vijeća.
U protivnom obrana drži da svi dokazi koji su proizašli iz prvih tajnih mjera ne mogu biti prihvaćeni kao zakoniti. U tom bi im se slučaju moglo nazvati ‘plodovima otrovne voćke’, što je jedan od pravnih termina o zakonski neprihvatljivim dokazima.
Od Banožićeve suradnice do Rimac
Kako je potvrđeno danas nakon sjednice optužnog vijeća, prvi sudski nalozi i prisluškivanje Banožićeve suradnice bili su ključni za početak postupka protiv Josipe Rimac. Telegramovi izvori pojašnjavaju da je Josipa Rimac u razgovoru s Banožićevom suradnicom spomenula vjetropark Krš Pađene. To je istražiteljima bilo zanimljivo. Kasnije će zbog guranja projekta ovog vjetroparka Rimac završiti pod istragom.
Doznajemo da je upravo taj razgovor istražiteljima bio okidač da zatraže sudski nalog i za tajno prisluškivanje Josipe Rimac. Drugim riječima, nakon što je s prvim sudskim nalozima USKOK tajno nadzirao Banožićevu suradnicu i još dvojicu ljudi, posumnjali su u zakonitost onoga što je radila Josipa Rimac, pa su tražili nove sudske naloge i počeli pratiti nju.
Je li netko namamio Josipu Rimac?
Budući da još uvijek nema informacija o tome što se doznalo prisluškivanjem Banožićeve suradnice, te kako je tekao sporni razgovor o vjetroparku Krš Pađene, Josipa Rimac i ostali okrivljeni traže od USKOK-a da ih dostavi sudu. Naime, ako je Banožićeva suradnica na neki način namamila Rimac na temu o vjetroparku, moglo bi se, smatraju odvjetnici, raditi o potezu ‘agenta provokatora’. To prema domaćim propisima nije dopušteno.
Je li moguće i da istražitelji nisu nastavili postupak protiv Banožićeve suradnice kako bi im ona omogućila da dođu do Josipe Rimac? Sva ta pitanja, po mišljenju obrane, moraju dobiti odgovore prije odluke o osnovanosti optužnice.
USKOK je sudu iznio i svoje argumente. Tvrdili su da je sve provedeno po zakonu, te da se ovdje radi o ‘potezima očajnika’ kako bi se pokušalo srušiti optužbe. Što će na kraju odlučiti sud, bit će poznato sredinom idućeg mjeseca.