Otkrivamo šokantni nalaz koji se skrivao mjesecima: 'U glavnoj uvali u Malom Lošinju izmjerene su opasne razine žive i bakra'
Grad tvrdi da je obavijestio inspekciju koja pak kaže kako će o svemu tek obavijestiti nadležna ministarstva
Grad Mali Lošinj još je lani dobio istraživanje Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji je potvrdio da je glavni gradski zaljev ozbiljno onečišćen – u njegovom sedimentu pronađena je živa. Stručnjaci kažu da to predstavlja opasnost za morske organizme u slučaju kratkotrajne ili kronične izloženosti.
Iako je grad o tome obavijestio Inspekciju zaštite okoliša u Rijeci ona nije poduzela ništa. Tek nakon Telegramovog upita poslanog ovih dana kažu da će rezultate istraživanja proslijediti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvu poljoprivrede na mjerodavno postupanje.
Kada će to biti te što će biti poduzeto, nisu nam odgovorili. Gradski vijećnici su s ovim nalazom, u kojem je opisano ozbiljno zagađenje, upoznati tek nedavno, no vidjeli ga nisu. Telegram ga je uspio dobiti na uvid.
Bajkovita uvala bogate povijesti
Na problem s onečišćenjem, za koje bi, prema riječima građana Malog Lošinja moglo biti odgovorno lokalno brodogradilište, ukazuje se već više godina. Odavno u planovima gradskih vlasti postoji ideja da ga se izmjesti iz glavne malološinjske uvale. Grad se proširio, kao i luka, te je brodogradilište sada tik do kuća.
Pitanje o potrebi analize mora javno je gradonačelnici Ani Kučić (HDZ) postavljeno još 2019. na sjednici gradskog vijeća. Uzorci na analizu sedimenta uzeti su tek tri godine kasnije.
Inače, ova uvala zove se Augusta. Ime je dobila po rimskom trijumviru Augustu, koji je u njoj pripremao svoju flotu za bitku protiv Antonija i Kleopatre. Ona je sada najveća zatvorena uvala ovog arhipelaga.
Tipično prebacivanje odgovornosti
Iz Grada Malog Lošinja sve prebacuju na inspekciju. Kažu, obavijestili su ih, no upute za daljnje postupanje nisu dobili. Inspekcija, podsjećamo, kaže da će obavijestiti ministarstva.
“Uzorci sedimenata uzeti su na četiri lokacije na području uvale Mali Lošinj: luka Mali Lošinj (ML-P1), brodogradilište Mali Lošinj (ML-P2), Velopin (ML-P3), točka između Koludarca i Poljane (ML-P4) te na lokaciji u području otvorenog mora (ML-REF). Provedena je analiza na arsen, kadmij, bakar, olovo, cink i živu, te sadržaj krizena, benzo(a)antracena, benzo(b)fluorantena, te benzo(a)pirena”, potvrđeno je Telegramu iz gradske uprave.
Ovi posljednji spojevi nazivaju se policiklički aromatski ugljikovodici, odnosno PAH spojevi. Nastaju u industrijskim procesima, te također onečišćuju okoliš.
Skrivaju li se rezultati analize?
Iz ureda gradonačelnice Kučić za Telegram su, iako ne sasvim precizno, citirali nalaz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita koji je proveo analizu. Telegram je u taj dokument dobio uvid, dok gradski vijećnici, kako su nam potvrdili, nalaz još nisu dobili iako su ga u više navrata tražili.
Prema nalazu koji smo detaljno pregledali, arsena, bakra, olova cinka i žive najviše je pronađeno u dijelu u uvale Augusta kraj brodogradilišta. Tu je nedaleko i pristanište trajekata, pa stručnjaci iz splitskog Instituta zaključuju kako je upravo to razlog onečišćenja.
“Povišene vrijednosti ovih spojeva u području luke najvjerojatnije su posljedica primjene zaštitnih premaza protiv korozije i obraštanja na brodicama, te aditiva za brodska goriva”, pišu dalje stručnjaci u nalazu.
Bakar ugrožava morski svijet
Zatim stiže najgori dio nalaza. Doduše, iz Instituta je navedeno kako na razini EU kao ni na nacionalnoj razini nema određenih kriterija za ocjenu stanja sedimenata, no kako bi se ipak ocijenila razina onečišćenja u ovom su slučaju korištene vrijednosti u skladu s norveškim kriterijima. Prema javno dostupnim podacima upravo ti kriteriji se i inače koriste u Hrvatskoj. Među ostalim, upotrebljava ga u svojim službenim izvješćima o onečišćenju i samo ministarstvo zaduženo za zaštitu okoliša.
Prema tim kriterijima količine bakra izmjerene u sedimentima u uvali Augusta, u predjelu luke i kod brodogradilišta, predstavljaju opasnost za morske organizme, stoji u izvješću. “Čak i kod kratkotrajne izloženosti može doći do toksičnih učinaka. Stoga stanje ovdje ocjenjujemo kao loše”, navode dalje.
Loše stanje i zbog žive
Ističu i opasnost od žive. “Povišene vrijednosti masenog udjela žive u sedimentu na postajama kod brodogradilišta i Velopina (koji se nalazi nasuprot op.a.) predstavljaju opasnost za morske organizme u slučaju kratkotrajne ili kronične izloženosti”, navode i upozoravaju kako je stanje sa živom kod brodogradilišta loše, dok kod Velopina predstavlja umjereno onečišćenje.
Kod brodogradilišta je utvrđeno i umjereno onečišćenje PAH spojevima. “Na ovoj postaji utvrđeno je umjereno onečišćeno stanje benzo(b)fluorantenom, te loše stanje sedimenata s obzirom na benzo(a)antracen. S obzirom na to može se zaključiti da ovdje postoji povećan rizik za zdravlje morskih organizama. Postaja ML-P3 nalazi se uz jugoistočnu obalu zaljeva, u neposrednoj blizini operativnog veza, što je vjerojatno uzrok povišenih vrijednosti PAH-ova na ovoj postaji”, zaključuje se u nalazu.
Stručnjaci kažu da se ovakve vrijednosti mogu naći u umjereno onečišćenim i vrlo onečišćenim pojedinim urbaniziranim područjima duž Jadranskog mora, te u Šibenskom zaljevu.
Evo što kaže inspekcija
“Inspekcija zaštite okoliša je od Grada Malog Lošinja zaprimila Izvještaj o stanju sedimenata u uvali Mali Lošinj koji je izradio Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. S obzirom da na razini EU ni na nacionalnoj razini nema propisa kojima su uređeni kriteriji za ocjenu stanja sedimenta, te da se za procjenu primjenjuju kriteriji navedeni u publikaciji Bakke i suradnici, ovo Izvješće će se dostaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvu poljoprivrede na mjerodavno postupanje”, poručili su kratko.
Izbjegli su odgovoriti kada su točno izvještaj primili i što su na osnovu podataka iz njega utvrdili.