Otkud Sjevernoj Koreji toliki novac za lansiranje milijunskih projektila? Samo ove godine ispalili su ih 35
Kim Jong-Un na razini države koristi razne ilegalne načine zarade. Kibernetički napadi samo su neki od njih
Nakon što je Sjeverna Koreja ove godine 35 puta lansirala projektile srednjeg i dužeg dometa, uključujući i interkontinentalne balističke rakete, svijet opravdano postavlja pitanje: od kuda jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta milijarde dolara za financiranje proizvodnje iznimno skupog nuklearnog oružja, najsuvremenijih raketa i oružja za masovno uništenje? Takav luksuz mogu si priuštiti samo najbogatije zemlje svijeta.
Kako je moguće da država u kojoj je BDP po glavi stanovnika 1300 dolara, a ukupni društveni proizvod ne prelazi cifru od 19 milijardi dolara, može najmanje dva puta tjedno lansirati rakete čija se vrijednost u prosjeku kreće između 5 i 10 milijuna dolara.
Godinama krijumčare razne vrste droga i lažnjaka
I još jedan paradoks: diktatorski režim u Pjongjangu uspijeva pronaći milijarde dolara za pokrivanje enormnih troškova za vojsku unatoč tome što je pod najvećim ekonomskim i političkim sankcijama koje moderni svijet pamti. Sjevernoj Koreji zabranjen je izvoz minerala, ugljena, željeza, olova, metalurških proizvoda, tekstila i plodova mora koji su nekoć bili najveći izvor prihoda.
Nešto od toga Pjongjang, doduše, uspije prošvercati u Kinu i Rusiju, no to je kap u moru potreba za održavanje skupe vojne industrije.
Zbog toga već godinama Sjeverna Koreja krijumčari u svijet razne vrste droga, lažnih marki najpoznatijih svjetskih modnih brendova i cigareta. Uz to ozbiljan novac zarađuje i ilegalnom trgovinom oružja, ljudi i divljih životinja te krivotvorenja valuta, od japanskog jena do američkog dolara, posebno novčanica od 100 dolara, nazvanih “superdolari.” Glavnina krijumčarenja odvija se uglavnom na pograničnom području između Kine i Sjeverne Koreje.
Kim krade od radnika koje šalje na prisilni rad
Najbeskrupulozniji je sjevernokorejski diktator Kim Jong-un kad otima veći dio zarade svojih radnika koje šalje na prisilni rad u Rusiju, Kinu i arapske države. Osim što su ti nesretnici mizerno plaćeni za najteže fizičke poslove, brutalni režim otima im između 50 i 75 posto plaće kako bi sjevernokorejska elita mogla uživati u luksuzu koji je nezamisliv za obične ljude.
Od početka 2021. godine, Sjeverna Koreja počela je još masovnije nego do sada regrutirati radnike za rad u inozemstvu, ponajprije u Kini i Rusiji, a neslužbeno se priča da se ti moderni robovi ne smiju se vraćati kući jer moraju nezasitni režim opskrbljivati stranom valutom.
Pljačka svoj narod prodajom mobitela
Još jedan primjer kako Pjongjang priskrbljuje novac: državna poštanska agencija uvozi mobilne telefone iz Kine po cijeni od oko 80 dolara po komadu, a zatim ih prodaje svojim građanima za više od 300 dolara po uređaju. Kada se uzme u obzir da u Sjevernoj Koreji ima oko sedam milijuna korisnika mobitela, onda nije teško izračunati da je država, samo po toj osnovi, opljačkala svoj narod za gotovo milijardu dolara.
Kako ipak sve to nije bilo dovoljno, pogotovo stoga što je sve teže prati novac od krijumčarenja kroz međunarodne financijske kanale, Sjeverna Koreja počela je razvijati sofisticirane kibernetičke programe uz pomoć kojih ostvaruje prihode kojima je teško ući u trag. Počelo je s cyber hakiranjem, da bi u posljednje doba razvili pljačku kriptovaluta do nevjerojatnih razmjera.
Kriptovaluta je vrsta digitalnog novca, koja djeluje na osnovi kriptografskih algoritama. Ima sve osobine pravog novca, a postoji samo u elektroničkom obliku. Najstarija i najpoznatija kriptovaluta je bitcoin koji je začetnik kripto i blockchain scene.
Sofisticirane metode i alati za kibernetičke napade
Bruce Klingner, viši znanstveni suradnik u Heritage Foundationu, upozorio je da je Pjongjang razvio “sveobuhvatan i sofisticiran arsenal alata i metoda kibernetičkih napada koje nadmašuje sposobnosti većine nacija.” Režim u Pjongjangu razvio je, otkrio je Klingner, “snažan, globalni niz razornih vojnih, financijskih i špijunskih sposobnosti koje pokazuju svu ranjivost međunarodnog financijskog, infrastrukturnog i korporativnog sektora.”
Procjenjuje se da je Sjeverna Koreja, uz Rusiju, Kinu i Iran, četvrta najveća kibernetička prijetnja SAD-u i međunarodnom financijskom sustavu. Sve je počelo sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad je tadašnji vladar Sjeverne Koreje Kim Il-sung, djed aktualnog diktatora Kim Jong Una, naredio svom sinu i nasljedniku Kim Jong-ilu da osnuje takozvani Ured 39, kojemu je bio cilj da švercom droge i cigareta, priskrbi režimu milijune dolara.
Praktički od tada su svi sjevernokorejski diplomati, službenici u trgovačkim i kulturnim predstavništvima u inozemstvu te špijuni uključeni u nezakonitu sivu ekonomiju koja je funkcionirala kroz složenu mrežu lažnih tvrtki, financijskih institucija, stranih brokera i organiziranih kriminalnih skupina.
Tajnoviti Ured 39 godišnje zaradi do milijardu dolara
Procjenjuje se da Ured 39 godišnje zaradi između 500 milijuna dolara i milijardu dolara godišnje na, među ostalim, krivotvorenju dolara i proizvodnji metamfetamina, opijuma i heroina.Kim Jong-il svojedobno je izjavio: “Ako je internet poput pištolja, kibernetički napadi su poput atomske bombe”.
No tek kad je 2011. vlast preuzeo njegov sin Kim Jong-un, kibernetičke sposobnosti zemlje počele su ugrožavati međunarodni financijski sustav. Mladi diktator je po preuzimanju vlasti kazao kako je cyber ratovanje, zajedno s nuklearnim oružjem i projektilima, “mač koji jamči na naša vojska može nemilosrdno napadati sve ciljeve”. Prvi veći međunarodni kibernetički zločin sjevernokorejski hakeri počinili su 2014. godine kad su napali producentsku kuću Sony Pictures kako bi spriječili prikazivanje komedije o izmišljenom pokušaju atentata na Kim Jong-una.
Uspjeli su blokirati računalnu mrežu produkcijskog studija, a potom su zaprijetili direktorima da će objaviti o njima neugodne interne dokumente. Iza većine kibernetičkih zločina stoji druga špijunska organizacija Lazarus, hakerska skupina sjevernokorejske vanjske obavještajne agencije. Postoji i Stonefly, treća hakerska špijunska organizacija. One se sada ponajviše bave krađom kriptovaluta.
Imaju više od 7000 vrhunski obučenih hakera
U tim špijunskim organizacijama radi više od 7000 vrhunski obučenih hakera koje režim regrutira među najtalentiranijim učenicima već u srednjoj školi. Potom ih šalje na najbolje fakultete te na usavršavanje u inozemstvo.
U srpnju je američka vlada ponudila nagradu od 10 milijuna dolara za informacije o članovima tih sjevernokorejskih špijunskih organizacija. Među ostalim, hakeri Lazarus grupe 2016. godine izveli su napad na središnju banku Bangladeša.
Provalili su u računalnu mrežu banke i vrebali godinu dana prije nego što su izdali upute Banci saveznih rezervi u New Yorku da skine 951 milijun dolara bangladeških rezervi. Novac je potom prebačen u banku na Filipinima, no kako su lopovi otkriveni na kraju su pobjegli s manje od 90 milijuna dolara.
Lazarus stoji iza razornog virusa WannaCry
Organizacija Lazarus pustila je 2017. godine razorni virus WannaCry koji je zarazio najmanje 200.000 računala u bolnicama, naftnim tvrtkama, bankama i drugim institucijama širom svijeta. Kreiran od strane Sky Mavisa, vijetnamskog studija za igre, Axie Infinity je online video igra koja nudi igračima borbe s čudovištima iz crtića nalik na Pokémone. Tako se zarađuju kriptovalute uključujući digitalni token igre Smooth Love Potion.
U jednoj fazi Axie je imao više od milijun aktivnih igrača. Početkom godine mrežu blockchaina koja podupire virtualni svijet igrica, napali su sjevernokorejski hakeri koji su ukrali kriptovaluta u vrijednosti od oko 620 milijuna dolara.
Hakeri su se infiltrirali u računalnu mrežu banke, opljačkali je te novac prebacili u banke u Manili. Tama su sjevernokorejski operativci nekoliko tjedana s ukradenim novcem u kockarnicama igrali baccarat kako bi oprali ukradeni novac. Čisti novac potom je poslan u Macau, a potom u Sjevernu Koreju.
Na cryptu zaradili približno milijardu dolara
Analitičari kažu da su opseg i sofisticiranost hakiranja Axie Infinity razotkrili koliko su SAD i savezničke zemlje nemoćne u sprječavanju sjevernokorejskih kriptokrađa velikih razmjera. Tvrtka za kripto analizu Chainalysis procjenjuje da je Sjeverna Koreja u prvih devet mjeseci 2022. godine samo od decentraliziranih kripto mjenjačnica ukrala približno milijardu dolara.
Prema tvrtki Elliptic, koja se bavi istraživanjem blockchaina, grupa Lazarus u lipnju ove godine bila je povezana s krađom kripto imovine od 100 milijuna dolara iz američkog blockchaina Harmony’s Horizon Bridge. Lazarus je izveo i kibernetičke napade na japanske tvrtke za kripto imovinu. U svibnju je Washington uveo sankcije Blender.io-u zbog pranja oko 20,5 milijuna dolara od gotovo 620 milijuna dolara koje je Lazarus ukrao iz Axie Infinityja.
Tko im pere novce?
CIA i Ministarstvo financija SAD-a optužili su u kolovozu američkog miksera kriptovaluta Tornado Cash da je oprao više od 455 milijuna dolara u virtualnoj valuti koju je ukrao Lazarus. Protumjere SAD-a, Južne Koreje, Japana protiv rastućeg kibernetičkog kriminala Sjeverne Koreje usmjerenog na kriptovalute, nisu učinkovite jer se kripto čišćenja događaju u djeliću sekunde, a do trenutka kad je otkrivena krađa, hakeri su već pobjegli s gotovinom.
Internet je toliko ranjiv i nesiguran zbog velikog broja korisnika, da je vrlo teško identificirati i pratiti metode koje koriste sjevernokorejski hakeri. Zaustaviti ih je još teže. Tako je siromašna Sjeverna Koreja, uz to što je u samom svjetskom vrhu po proizvodnji najsofisticiranijih raketa i nuklearnog oružja, postala i jedan od najopasnijih hakera i pljačkaša na Internetu na svijetu.