Ovaj gospodin vrlo će vjerojatno biti Trumpov veleposlanik u Rusiji. I čekat će ga ozbiljno težak posao

‘Izuzetno dobar izbor’

Kao bivši izaslanik u Kini tijekom Obamine administracije, Huntsman ima puno iskustva s jakim državama koje često imaju suprotstavljene stave sa Sjedinjenim Državama. I premda je njegova stručnost dosad bila vezana za azijsko-pacifičku regiju, a ne Rusiju, on zna kako savezna birokracija funkcionira. Huntsman je nedvojbeno “izuzetno dobar izbor” u vrijeme kada američki stavovi prema Kremlju postaju sve podjeljeniji, kaže bivši američki veleposlanik u Rusiji Thomas Pickering.

“Mi imamo demonizirane kontakte s Rusijom”, izjavio je Pickering za CNN. “Mi smo uhvaćeni u velikoj dilemi, neki ljudi žele vidjeti Rusiju kao neumoljivog neprijatelja, bez mogućnosti suradnje s njima. Drugi žele slaviti Trumpa kao novog mesiju na sceni”, kaže dodajući da ni jedan od tih pogleda nije realan. “John Huntsman je osoba koja može donijeti osjećaj za stvarnost, on razumije međunarodnu politiku bolje nego bilo tko koga znam, a mislim i da je izuzetno dobar izbor za ovaj posao.”

Reakcije iz Rusije

Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov na upit o imenovanju Huntsmana odgovorio je uobičajenom floskulom. “Pozdravit ćemo za šefa američog veleposlanstva u Moskvi svakoga tko se snažno zalaže za ideju dijaloga s Moskvom”, rekao je. Drugi su bili manje gostoljubivi, pa je tako ruski senator Aleksej Puškov napomenuo da je Huntsman bio predsjednik think tanka Atlantsko vijeće “gdje je kritiziranje Rusije postalo norma.”

Huntsman je dobro svjestan iskustva svojih prethodnika. Michael McFaul, koji je bio veleposlanik između 2012. i 2014. dobio je zabranu ulaska u Rusiju nakon isteka mandata. Optužilo ga se za ono što su ruske novinske agencije nazvale “aktivnim sudjelovanjem u uništavanju bilateralnih odnosa i nemilosrdnom lobiranju u korist kampanje za pritisak Rusije”, pisao je Reuters. McFaul je na svom Twitteru pisao da se našao pod ruskim sankcijama zbog bliskih odnosa s Obamom. Što se toga tiče, Huntsman je čist po tom pitanju. Ovo su glavni problemi koji će prijeći preko njegovog stola u predstojećim mjesecima.

1. Rat protiv terorizma

Rat protiv terorizma je vjerojatno najlakše pitanje po kojem se SAD i Rusija mogu složiti, barem načelno. Interes obje vlade je iskorijeniti ISIS: U svom inauguracijskom govoru u siječnju Trump je obećao “ujedinjenje civiliziranog svijeta protiv radikalnog islamskog terorizma kojega će u potpunosti iskorijeniti s lica Zemlje.” U kampanji je više puta pitao”Zar ne bi bilo lijepo da smo zajedno s Rusijom? Ne bi li bilo lijepo da zajedno iskorijenimo pakao ISIS-a?” Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozdravio je Trumpov pristup vanjskoj politici. “Ako gledamo vanjsku politiku Donalda Trumpa, najvažnija stvar će biti borba protiv terorizma”, rekao je na press konferenciji u siječnju. “Mi to pozdravljamo”, dodao je i naglasio kako u drugom mandatu Obamine administracije odnosi dviju zemalja nisu bili prijateljski.

2. Situacija u Siriji

Kaos bi mogao nastupiti po pitanju suradnje oko Sirije. Ruski i američki ciljevi u Siriji su dijametralno suprotni. Sjedinjene Države su podržavale napade pobunjeničkih frakcija, dok je Rusija stala iza režima sirijskog predsjednika Bašara al Asada intervencijom u posljednje dvije godine. No, izgleda da je Trumpova administracija manje sklona poduprijeti pobunjenike i inzistirati na Asadovom odlasku, nego što je to bilo u vrijeme Obamina mandata. I ovdje postoji prostor za suradnju, Rusija želi pomoći u razvoju mirovnog procesa, a SAD želi manje iranskog utjecaja u Siriji.

3. Ukrajina i Krim

Diplomatski rat riječima oko situacije na Krimu i Ukrajini trenutno je u mirovanju. U predizbornoj kampanji Trump je čak sugerirao da bi mogao prepoznati Krim kao ruski teritorij, no visoki dužnosnici Trumpove administracije odbacili su takve ideje i izrazili snažnu potporu Ukrajini. I dok je Putinova aneksija Krima u najvećem dijelu svijeta prepoznata kao nezakonita, takav potez jako je popularan u Rusiji i nema šanse da Moskva promijeni mišljenje o tome.

4. Raketni sustav

BIjela kuća je zabrinuta zbog ruske implementacije novih projektila, što američki pregovarači smatraju suprotnim od desetljetnog sporazuma. U srijedu je general Paul Selva rekao kako rakete “predstavljaju opasnost za većinu američkih objekata u Europi” te da su “namjerno postavljene kako bi predstavljale prijetnju NATO-u i objektima na području NATO-ve odgovornosti”. Putinov glasnogovornik odgovorio mu je odmah u četvrtak. Rekao je kako Rusija “ostaje predana svojim obvezama” te da odbacuju sve optužbe po tom pitanju. Ispod ovog spora je puno agresivniji ruski stav prema proširenju NATO-a i implementacije sustava proturaketne obrane u Rumunjskoj.

5. Istrage ruskog hakiranja

Ovisno o tome kako američke istrage navodnog ruskog uplitanja u izbore 2016. završe, veleposlanik SAD-a u tom bi se području mogao naći u najvećem problemu. Američka je obavještajna zajednica u izvješću koje je naručio Obama još prije odlaska procijenila da je ruski predsjednik Putin osobno naredio uplitanje u američi izborni proces. Ruski ciljevi bili su potkopati javnu vjeru u demokratski proces SAD-a, ocrniti Hillary Clinton te poboljšati rejting Donalda Trumpa. Ruski dužnosnici to su negirali, no odgovor Bijele kuće i Kongresa na ono što bi istraga mogla pokazati će definitivno obilježiti odnose dvaju zemalja u narednih nekoliko godina. Huntsman će imati težak zadatak, dnevno upravljati tim odnosima. Kao i mnogo toga vezano za Rusiju, nemoguće je predvidjeti kako će to završiti.