Ovako izgleda prvi službeni policijski bonton: 'Nasmiješite se, držite se uspravno, ne igrajte se kosom...'

Prvi priručnik ove vrste, MUP razmatra uvođenje za sve postaje diljem zemlje

FOTO: Dusko Jaramaz / Pixsell, PU splitsko-dalmatinska

Splitsko-dalmatinska policija izdala je Komunikacijski podsjetnik za policajce, koji je, ističu, jedinstven u Hrvatskoj. Savjetuju službenike kako ostaviti prvi dojam na građane, na koji način s njima razgovarati i što ne trebaju činiti.

U podsjetniku se policajcima također objašnjava postupak razgovora u policijskoj postaji, kako voditi razgovor sa žrtvama nasilja, što kada im se obrati nezadovoljni građanin i kako reagirati kada situacija eskalira. Podsjetnik, čiji je autor načelnik trogirske policijske postaje Marko Doljanin, distribuiran je u sve policijske postaje u županiji, a može se pročitati i na stranicama policijske uprave.

‘Dobili smo pohvale zadovoljnih građana’

Doljanin za Hinu kaže da su komunikacijske vještine bitan element u uspješnosti obavljanja policijskih poslova. Smatra da se kroz komunikaciju stvaraju odnosi građana i policije, odnosno stvara se ili ne stvara odnos povjerenja, a povjerenje građana u policiju je nužan preduvjet uspješnosti obavljanja policijskog posla.

Što građani imaju više povjerenja u policiju ili što su uvjereniji da policija radi u njihovom interesu to su spremniji poštivati policijske odluke i zajedno s policijom raditi u nekom zajedničkom interesu, istaknuo je.

“Kolege na terenu kažu da im priručnik pomaže, a dobili smo pohvale i od građana koji su izrazili zadovoljstvo radom policajaca. Kada građanin osjeti potrebu da dođe kući i sjedne za računalo, te napiše nešto i pošalje onda znači da je stvarno dirnut odnosom i da je primijetio da je odnos bio profesionalan”, izjavio je Doljanin.

‘Podsjetnik na ispravna postupanja’

Glasnogovornica splitske policije Antonela Lolić rekla je da su shvatili da kolegama, a posebno mladim policajcima, mogu odmah na početku karijere s priručnikom pomoći jer smatraju da je komunikacija nešto što mogu uvijek unaprjeđivati. Rekla je da je prvi dojam koji građanin stekne o policiji onaj kako mu se pristupa, što ga se pita i kakav je interes pokazan.

Na ideju o Komunikacijskom podsjetniku za policajce Doljanin je došao promatrajući koje su mu najveće dileme i što bi se moglo unaprijediti da policijski posao bude još bolji, te da građani budu još zadovoljniji. “Prikupio je materijale iz svojih, ali i drugih iskustava, te sada imamo knjižicu kao podsjetnik našim policajcima na najčešće situacije u kojima se nalaze i ispravna postupanja u njima”, kazala je Lolić.

Komunikacijskim podsjetnikom za policajce, koji je financirao Odbor za sigurnost Splitsko-dalmatinske županije, zadovoljni su i u Ministarstvu unutarnjih poslova gdje su potvrdili da je to materijal koji ima potencijala ući u opću primjenu u hrvatskoj policiji, ujedno potvrdivši da je prvi takve vrste u Hrvatskoj.

‘Ne vrpoljite se i igrajte s kosom’

U priručniku policajcima savjetuju da je za ostvarivanje prvog dojma bitan osmijeh s upozorenjem da se mora paziti na kontekst kako taj osmijeh ne bi bio krivo protumačen. Službenicima savjetuju i da se sugovornicima predstave koristeći njihovo ime i prezime, da se rukuju ako to dopuštaju epidemiološke mjere i što prije objasne razlog posjeta, da se drže uspravno, gledaju sugovornika u oči i da budu uredni u izgledu i odijevanju.

Među savjetima, od kojih su većina sastavni dio bontona i uljudnog ponašanja ističu i što policajci ne bi trebali činiti. Pa tako poručuju da ne kažu “nije to moj posao”, “ne znam”, da ne daju obećanja koja neće moći ispuniti, da ne kritiziraju te da ne zauzimaju prijeteći položaj tijela i naglašavaju poziciju moći.

Kod razgovora sa žrtvama nasilja policajcima savjetuju da se ne vrpolje, igraju kosom ili nekim predmetom. “Nemojte dopustiti da vam oči lutaju ili raditi druge stvari kada razgovarate sa žrtvom. Pokazat ćete da ste nezainteresirani i da nemate razumijevanja za njezinu/njegovu situaciju”, naveli su. Između ostalog, savjetuju i da žrtvu ne prekidaju, upadaju im u riječ ili dovršavaju rečenice, da ne donose zaključke naglo, da ne uspoređuju iskustva žrtava sa sličnim slučajevima i da ne donose odluke umjesto njih.