Ovo su tri scenarija u pregovorima Grčke i vjerovnika (i mnogi misle da je izlazak iz eurozone najizgledniji)
Ostaje za vidjeti hoće li doći do dogovora Grčke i njenih vjerovnika
Čelnik grčke oporbene stranke Potami Stavros Teodorakis rekao je danas kako smatra da će velika većina zastupnika u parlamentu večeras dati podršku predloženim reformama vlade za postizanje sporazuma s vjerovnicima. “Više nema prostora za pregovore, a grčki narod želi sporazum koji će okončati tjeskobu i gušenje koje osjećaju”, rekao je Teodorakis, a prenosi agencija AP.
Kazao je da je danas razgovarao s predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom te da je “osjetio da su međunarodni vjerovnici shvatili grčke prijedloge kao korak u pravom smjeru”. Međutim, grčka vlada i vjerovnici će, po njegovim riječima, morati precizirati još neke detalje, piše Tanjug.
Dok traju pregovori u grčkom parlamentu, približava se rok u kojem će vjerovnici i Grci morati donijeti definitivnu odluku koja će odlučiti sudbinu Grčke i eura.
BBC je objavio tri scenarija, a svaki od njih ovisi o tome hoće li Grci uspjeti uvjeriti vjerovnike da im pruže dodatnu novčanu pomoć u zamjenu za reforme.
Prvi scenarij – propast pregovora
Propast pregovora će zasigurno završiti izlaskom Grčke iz eurozone. Bez obzira na to što je Aleksis Cipras počeo s izradom novog programa štednje, bez obzira na to što grčki parlament u ovom trenutku raspravlja o najstrožoj štednji otkako je ekonomska kriza uništila grčko gospodarstvo, neki od vođa EU tvrde da je Europa spremna za Grexit. Štoviše, mnogi ekonomski i politički analitičari upravo ovaj scenarij vide kao najvjerojatnijim ishodom.
A što ako Grčka doista izađe iz eurozone? Jedna od mogućnosti je da grčke banke počnu radni tjedan s valutom koja nije ni euro ni drahma. Slično kakvi su bili hrvatski dinari, prije uvođenja kune. Druga mogućnost je da Grčka koristi euro, ali ne bude članica eurozone. Primjerice, Kosovo i Crna Gora koriste euro kao valutu.
Ostaje i treća mogućnost, da Grčka koristi dvije paralelne valute. Grci bi mogli kupovati robu i usluge u eurima, ali bi državni službenici bili plaćeni u nekoj drugoj valuti. Takav postupak grčke vlade bi zasigurno doveo do devalvacije te druge valute, a umirovljenici i državni službenici bi najviše bili pogođeni time.
Drugi scenarij – propast banaka
Grčke banke, doslovno, nemaju novac za isplatu. Ne dođe li do dogovora grčke vlade i međunarodnih vjerovnika, grčke banke neće moći isplaćivati gotovinska potraživanja vjerovnika. To znači da će banke vjerojatno propasti.
Propast banaka može prisiliti Grčke vlasti na prihvaćanje zahtjeva međunarodnih vjerovnika, ili na napuštanje eura kao valute. Kako god bilo da bilo, grčke banke će biti u velikim problemima ne dođe li do dogovora.
Treći scenarij – napokon dogovor
Da bi došlo do dogovora, potrebno je da članice eurozone prihvate grčke prijedloge, koji traže trogodišnji kredit iz Europskog stabilizacijskog mehanizma. Prvo Europska središnja banka (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska komisija moraju dobro pregledati grčki prijedlog, a zatim se ministri financija moraju uvjeriti da Grci planiraju stvarne reforme.
Kratkotrajno financiranje kojim se pokrivaju hitne ekonomske i kreditne otplate bilo bi dostupno Grčkoj, dođe li do dogovora. Grčki premijer Cipras govori kao da želi postići dogovor pod svaku cijenu.
U najnovijem prijedlogu Grčka je zatražila 53,5 milijardi eura kako bi pokrila svoja dugovanja do 2018. godine, preispitivanje postavljenih financijskih ciljeva i restrukturiranje dugoročnog duga zemlje. Ono što ostaje za vidjeti je koliki otpis duga će tražiti. Jedino što su rekli iz grčkog ministarstva financija je da traže da grčki dug postane dugoročno održiv i otplativ.
Koja god mogućnost se ostvari, nadolazeći dani će biti iznimno bitni za eurozonu i grčku ekonomiju.