Papa Franjo je stigao u Čile koji potresaju skandali zbog svećenićkog zlostavljanja djece. Odmah se ispričao
Papa je kazao kako se osjeća '"dužan izraziti bol i sram za nepopravljivu štetu'
U utorak odmah po dolasku u glavni grad Santiago de Chile papa Franjo je, kako bi preduhitrio demonstracije i proteste, zamolio Čileance za oprost zbog “nepopravljive štete” koju su učinili svećenici Katoličke crkve seksualno zlostavljajući djecu. Papa Franjo je kazao kako se osjeća “dužan izraziti bol i sram za nepopravljivu štetu” nanesenu djeci od strane nekih svećenika. Zaključio je kako se “pridružio svojim biskupima u traženju oprosta, u pružanju potpore žrtvama te stvaranju uvjeta da se zlostavljanje ne ponovi”.
Papa Franjo prvi puta za svog pontifikata otišao je na put u inozemstvo pun zebnje. U Vatikanu, naime, ne kriju zabrinutost zbog mogućih prosvjeda u Čileu i Peruu koje će papa posjetiti, jer te dvije zemlje već duže potresaju skandali zbog optužbi da su neki svećenici seksualno zlostavljali djevojčice i dječake. Stoga postoji realna opasnost da 22. papino inozemno putovanje bude zasjenjeno prosvjedima i skandalima povezanih s crkvom te da padne u sjenu tih afera koje potresaju te dvije najkatoličkije države Južne Amerike.
Prijetnje vandala bombaškim napadima na papu
Uoči dolaska pape u Santiago de Chile vandali su napali pet crkava vatrenim oružjem, a u tri su crkve podmetnute manje eksplozivne naprave, koje su uzorkovale neznatnu štetu. Ipak najviše zabrinjavaju prijetnje papi da će slijedeće bombe biti namjenjene upravo njemu, kao poglavaru Katoličke crkve.
Za šestodnevnog putovanja 81-godišnjeg pape Franje aktivisti za ljudska prava u Čileu najavili su da će prosvjedovati svaki dan zbog imenovanja Juana Barrosa za biskupa u gradu Osornu, premda je on već ranije optuživan zbog prikrivanja seksualnih zločina koje je počinio svećenik Fernando Karadima. Uostalom, tog svećenika čak je i Vatikan 2011. proglasio krivim za seksualno zlostavljanje. Novi biskup Barroso također je već ranije optužen za prikrivanje seksualnog zlostavljanja koje su počinili njegovi svećenici od 1980. do kraja devedesetih.
Demonstranti su uvjereni da je papa pretolerantan prema zlostavljačima
Zbog toga je student Juan Carlos Claret, 24-godišnji organizator demonstracija izjavio: “Nismo uvjereni da je Papa doista preuzeo politiku nulte tolerancije prema seksualnom zlostavljanju. Umjesto toga pokazao je beskrajnu toleranciju, iako ima svu moć da nešto učini, ali on je ipak ostao dvosmislen.”
U Peruu će se pak papa susresti s optužbama da je Luis Fernando Figaria, osnivač nacionalnog katoličkog društva, seksualno i fizički zlostavljao vjernike. Problem nije riješen ni nakon što je objavljeno da je Vatikan imenovao povjerenika za nadgledanje katoličkog pokreta Sodalitium kršćanskog života koji ima oko 20.000 članova diljem Južne Amerike i SAD-a. Peruanski tužitelji najavili su uhićenje osnivača grupe Luis Fernando Figaria i još 5 njegovih suradnika zbog seksualnog, fizičkog i psihičkog zlostavljanja.
Papa će se susresti s žrtvama Pinochetove diktature
Papa će u Čileu primiti dvije žrtve vojne diktature pod generalom Augustom Pinochetom, no Greg Burke, glasnogovornik Vatikana, nije odgovorio na pitanje tko su te žrtve i zašto su baš one izabrane, ali je najavio da će oni donijeti važno pismo papi Franji. Deseci tisuća ljudi bili su ubijeni, mučeni ili zatočeni iz političkih razloga u Čileu tijekom Pinochetove vladavine. Glasnogovornik Vatikana Greg Burke izjavio je novinarima da postoji mogućnost da se Papa Franjo u Čileu susretne sa žrtvama klerikalnih seksualnih zlostavljanja, međutim do sada još nije potvrđeno da će se taj sastanak doista dogoditi.
U Peruu, Gisela Ortiz, koja predvodi skupinu članova obitelji žrtava iz devedesetih godina za strahovlade tadašnjeg predsjednika Alberta Fujimorija, kojega je vlada nedavno pomilovala, izjavila je kako se nada da će papa i prema peruanskim žrtvama pokazati sličnu “gestu solidarnosti” kao i prema stradalnicima Pinocheova režima. Stručnjaci procjenjuju da su skandali zbog seksualnog zlostavljanja među najvažnijim razlozima zbog kojih su se milijuni latinoameričkih vjernika posljednjih godina okrenuli leđa Katoličkoj crkvi. U prosperitetnim zemljama, poput Čilea i Urugvaja, društva su postala sve sekularnija.
Istodobno, i vjernici u siromašnim zemljama, poput Brazila, također se udaljuju od Katoličke crkve koju doživljavaju kao podupiratelja režima koji su glavni krivci za siromaštvo, nasilje i nepodnošljive društvene nejednakosti. Broj Čileanaca koji su sebe opisali kao katolike smanjio se s 74 posto 1995. godine na 45 posto prošle godine. Iako je izbor pape Franje oduševio Argentince, pad katolicizma zabilježen je i u toj zemlji. Još 1995. oko 87 posto Argentinaca izjasnili su se kao katolici, a 2016. taj je broj pao na 65 posto.
Argentinci frustrirani jer papa još nije posjetio svoju zemlju
Papa se u Južnoj Americi susreće s još jednim problemom: mnogi Argentinci frustrirani su zbog toga što nije posjetio svoju rodnu zemlju. Premda je Jorge Oesterheld, glasnogovornik argentinske biskupske konferencije, nedavno izjavio kako papa traži najpovoljniji trenutak” za povratak kući”, mnogi Argentinci kažu kako je bolno gledati kako papa leti preko njihove zemlje, a ne želi ju posjetiti. Papa je već bio u Brazilu, Boliviji, Paragvaju, Ekvadoru i Kolumbiji, a sada i u Čileu i Peruu, ali nije našao vremena posjetiti Argentinu.
Upitan zašto se Papa po šesti puta vraća u Južnu Ameriku, ali još uvijek nije bio u svoj rodnoj zemlji, Burke je odgovorio da su posrijedi “osobni razlozi”. Dodao je, međutim, da će Papin zrakoplov preletjeti preko Argentine te da se očekuje da će Papa uputiti “značajnu poruku” vjernicima i građanima svoje zemlje. Papa je još 2016. poručio svojim zemljacima kako je “svijet je veći od Argentine”, a mnogi smatraju kako on ne želi doći u Argentinu zbog prevelikih društvenih napetosti.
Papa moguće izbjegava Argentinu iz političkih razloga
Alfredo Miguel Abriani, viši dužnosnik ministarstva vanjskih poslova koji je zadužen za vjerske poslove, izjavio je pak kako je “papa pametan i mudar čovjek koji zna kad će biti najbolje vrijeme za putovanje u Argentinu. Moramo biti strpljivi”. “Ne sviđa mi se da se nije vratio”, rekla je Luisa Fernández, 73, ali je dodala kako se papa Franjo ne vraća kući zbog “ideoloških” razloga, ali i u znak geste “prosvjeda” protiv predsjednika države.
Mnogi u Argentini smatraju da papa iz političkih razloga izbjegava susret s predsjednikom Mauricioom Macrom, premda je imao i vrlo napete odnose s bivšim predsjednicom Cristinom Fernándezom de Kirchner i njezinim pokojnim suprugom i prethodnim predsjednikom države Néstorom Kirchnerom. Dok je bio nadbiskup Buenos Airesa Jorge Mario Bergoglio često je kritizirao vlasti zbog siromaštva i korupcije.
Za raliku od pape Franje, papa Ivan Pavao II. posjetio je rodnu Poljsku 1979., dakle za manje od godinu dana kako je postao poglavar Katoličke crkve. Njegov nasljednik, papa Benedikt XVI., odabrao je svoju Njemačku kao prvu zemlju koju će posjetiti nakon ustoličenja u Vatikanu. No, gotovo pet godina nakon što je postao prvi papa iz Latinske Amerike, papa Franjo još nije posjetio svoju Argentinu, što mnoge vjernika ostavlja, razočaranim i zbunjenim, pa i frustruiranim.