Papa Franjo ponovno je porazio konzervativce u Vatikanu. Uspio je nešto što nitko nije već dva stoljeća
Smijenjen je Veliki meštar Suverenog vijeća Malteških vitezova
Nakon što je u subotu 27. siječnja 11 članova Suverenog vijeća Malteških vitezova, koji doživotno obnašaju tu dužnost, prihvatilo ostavku Velikog meštra Matthewa Festinga (67), bilo je jasno da je papa Franjo ostvario još jednu veliku pobjedu nad konzervativnom frakcijom u Vatikanu. Malteški vitezovi suverena su organizacija, formalno nezavisna od Vatikana, a vodeći čelnici tog reda nisu svećenici.
No, oni su se zakleli na poslušnost i odanost papi, pa su unatoč toga što su se mnogi od njih protivili takvom raspletu, prihvatili papinu odluku da Veliki meštar mora podnijeti ostavku. Slična, uznemiravajuća epizoda u povijesti odnosa Vatikana i Malteških redova posljednji puta dogodila se prije puna dva stoljeća.
Veliko poniženje za Festinga
Članovi Suverenog vijeća Malteških vitezova, kojima se neposredno prije sastanka u subotu obratio sam papa Franjo, uz to što su potvrdili ostavku Velikog meštra Matthewa Festinga, koji je također trebao ostati doživotno na toj funkciji, odlučili su da se Alberchta Boeselagera, kojega je Festing smijenio u prosincu s funkcije Velikog kancelara, odnosno predsjednika Vlade, smjesta vrati na tu dužnost.
Da poniženje za Festinga, bivšeg britanskog vojnika koji je na tu dužnost imenovan 2008., bude još veće, članovi Suverenog vijeća poništili su i sve odluke koje je kao Veliki meštar donosio od 6. prosinca kada je otjerao Boeselagera. Prihvatili su također prijedlog da Ludwig Hoffmann von Rumerstein, kojega je predložio papa, vodi Red te radi na njegovoj duhovnoj obnovi dok se ne izabere novi Veliki meštar.
Vatikanska struja koja se opire papi
Takve su papine odluke težak su udarac za američkog kardinala Raymond Leo Burkea, koji papinski izaslanik među Mateškim vitezovima i koji ujedno predvodi konzervativnu skupinu kardinala u kojoj su još Walter Brandmüller, Carlo Caffarra i Joachim Meisner. Oni su se suprotstavili papi potkraj prošle godine kada su mu otvoreno zaprijetili da će pokrenuti formalni postupak za ispravljanjih “teških pogrešaka” iz njegove postsinodalne pobudnice Amoris laetitia vezanom za obitelj i brak.
Ta četvorka predvodi vatikansku struju koja se žestoko opire reformističkom papi Franji pa su i u sukobu između Vatikana i Matthewa Festinga, stali na stranu Velikog meštra i tražili da ostane na svojoj funkciji bez obzira na pritisak pape Franje.
Sukob Svete Stolice i Velikog Meštra
Do sukoba Svete Stolice i Velikog Meštra došlo je nakon što je Festing 6. prosinca smijenio s položaja Velikog vijećnika Albrecht Freiherr von Boeselager pod optužbama da je dozvolio jednoj nevladinoj organizaciji, koja surađuje s Malteškim redom, dijeljenje prezervativa u Africi i Aziji radi spriječavanja širenja AIDS-a.
Iako je Boeselager tvrdio da nije znao za to te da je tu inicijativu zaustavio čim je za nju doznao, ipak je smijenjen jer konzervativci smatraju da se korištenje kondoma krši crkveni nauk. I to unatoč činjenice da su papa Benedikt XVI i papa Franjo ustvrdili da je upotreba kondoma opravdana u borbi protiv AIDS-a,
Incijativa za smjenu Boeselagera
Smjenu Boeselagera inicirao je, tvrde vatikanski izvori, poglavar Malteškog reda američki kardinal Raymond Burke. On je od pape zatražio dozvolu da smijeni Boeselagera, ali je papa odgovorio da se spor treba riješiti dijalogom. Kardinala Burkea prati glas tvrdog konzervativca kojega je papa Franjo zbog toga u Vatikanu posve marginalizirao.
Kardinal Burke, među ostalim, govori kako političarima katolicima koji se ne suprotstave pobačaju ne bi dopustio pričest, napao je papu Franju da je previše popustljiv prema homoseksualcima i razvedenima, zaključio kako su za pojavu pedofilije u Crkvi krive žene jer su nakon feminističkog pokreta u 60-ima prošlog stoljeća u Crkvu ušli “feminizirani i slabi” muškarci.
Tvrdokorni konzervativac Burke
Kardinal Burke također tvrdi da je vođenje mise “muževan posao” te osuđuje što se djevojčicama dozvoljava da budu ministrantice. Iako je bio u Zagrebu te održao govor na na Tradefesta, Festivalu tradicije i konzervativnih ideja, gdje je govorio i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, kardinal Burke nije primljen na Kaptolu s objašnjenjem da Crkva nema veze s njegovim posjetom.
Veliki meštar Boeselager usprotivio se svojoj smjeni pa se obratio papi Franji za pomoć. Vatikansko državno tajništvo uputilo je zbog toga dva pisma Malteškom redu u kojima traženo da se taj problem riješi dijalogom. Papa Franjo je 22. prosinca osnovao odbor u kojemu su bili talijanski nadbiskup Silvano Tomasi, bivši stalni promatrač Svete Stolice pri U.N. u Ženevi, Isusovac Otac Gianfranco Ghirlanda, poznati kanonista i bivši rektor sveučilišta Gregoriana te laici Jacques de Liedekerke, Marc Odendall i Marwan Sehnaoui.
Otac sudjelovao u zavjeri za atentat na Hitlera
Njihova je zadaća bila utvrditi istinu u tom slučaju. Veliki meštar Festing dva puta je odbio nalog pape da surađuje s komisijom, pa je Vatikan 17. siječnja objavio oštro priopćenje u kojemu je upozoreno da unatoč toga što je Malteški red suveren, on je ipak katolička ustanova pod papinskom vlasti. Veliki meštar Festing odgovorio je kako unatoč toga neće surađivati s komisijom, objašnjavajući da su vitezovi Malteškog reda samostalna organizacija. Inače, brat Boeselagera, George Freiherr, imenovan je nedavno u Nadzorni odbor za Vatikanske banke, a njihov otac Philipp bio je poznat po tomu što je potkraj II svjetskog rata sudjelovao u zavjeri kojoj je bio cilj atentat na Adolfa Hitlera.
Suvereni jeruzalemski, rodoski i malteški vojni hospitalni red svetog Ivana, sa sjedištem u Rimu, kojega se inače naziva Suvereni malteški vojni red, osnovan je u 11. stoljeću kako bi se štitili hodočasnici u Svetoj zemlji tijekom križarskih pohoda. Uz to što ima status suverenog tijela, Malteški vitezovi održavaju diplomatske odnose sa 106 zemalja i Europskom unijom te imaju status promatrača u Ujedinjenim narodima. Malteški red ima 13.500 članova, 25.000 zaposlenika i 80.000 volontera diljem svijeta od kojih su većina medicinsko osoblje koje je angažirano u bolnicama u ratnim zonama te za elementarnih nepogoda.
Papino upozorenje disidentima
“Papa Bergoglio je, istini za volju, dobio ono što je želio, ali je morao upotrijebiti silu, kršeći zakon i zdrav razum”, zapisao je katolički povjesničar Roberto de Mattei, u kolumni objavljenoj na Rorate Caeli, konzervativnom web stranice. “Ovo će presuđivanje pape imati ozbiljne posljedice, ne samo unutar Malteškog reda, već i među katolicima iz cijelog svijeta, koji su sve više zbunjeni i zbunjeni načinom na koji papa Franjo vodi crkvu.”
U vatikanskim se krugovima procjenjuje da je smjenjivanjem Velikog meštra Malteškog reda, Sveta Stolica željela poslati upozorenje unutarnjim disidenatima da neće biti popuštanja onima koji na poštuju volju pape. Massimo Faggioli, profesor teologije i religijskih studija na Villanova University u Philadelphiji zaključio je pak da u Vatikanu postoji protivljenje papinstvu, ali ta opozicija je preslaba da zaustavi osamdesetogodišnjeg papu u naumu da modernizira i liberalizira Katoličku crkvu.