Par dana prije susreta predsjednice i Putina, Vlada je zatražila od EU da se obračuna s ruskim fake newsom
Hrvatska je potpisnica pisma Uniji u kojem traži rad na suzbijanju ruske propagande
Hrvatska je u pismu šefici diplomacije Europske unije Federici Mogherini zatražila da se pojača rad na suzbijanju ruske propagande, tojest da se uspješnije i s više kapaciteta bori protiv dezinformacija i hibridnog ratovanja koje stiže iz proruskih i proputinovskih medija, javlja Večernji list.
Pismo visokoj predstavnici EU za vanjske poslove potpisala je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, a potpisinici su i ministri vanjskih poslova Češke, Rumunjske, Poljske, Litve. Latvije, Velike Britanije i Švedske, piše isti list. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrdilo im je da je Hrvatska potpisnica tog pisma. Kažu kako je cilj potaknuti na jačanje sposobnosti strateškog komuniciranja.
Razbijači mitova
“Kad je riječ o jugoistočnoj Europi, strateško komuniciranje sagledavamo kao važan segment ukupnog djelovanja EU, kako u smislu promicanja vrijednosti, demokracije i vladavine prava, tako i u kontekstu odgovora na razne manifestacije hibridnog djelovanja i vanjskih utjecaja te u cilju jačanja i izgradnje otpornosti ovih država i njihovih sposobnosti da se sami nose sa sigurnosnim i drugim izazovima. Sve to smatramo važnim ulogom u sigurnost i stabilnost europskog kontinenta”, rekli su iz minsitarstva vanjskih poslova za Večernji.
Europska služba za vanjsko djelovanje na čelu s Mogherini 2015. je osnovala radnu skupinu nazvanu Razbijači mitova s fokusom na zemlje istočnog susjedstva Unije – Ukrajinu, Bjelorusiju i Moldaviju. Hrvatska tada nije bila zainteresirana za projekt.
Razvijaju EU narativ i agendu
Posao skupine sastoji se od provjera informacija i mitova te njihovog ispravljanja, a zaposlenici “rade na razvoju EU narativa i europske agende preko novinskih članaka, uvodnika i kolumni u novina, preko detaljnih infografika i statističkih podataka”. Tada su samo četiri države, Češka, Danska, Estonija i Latvija prihvatile poziv Bruxellesa, no sada su se stvari promijenile.
Hrvatska sada, ne samo da podupire inicijativu, nego i predlaže mjere za njeno jačanje. U pismu Mogherini države potpisnice se identificiraju se kao one koje su “na prvoj liniji sofisticirane i intenzivne kampanje koju provode vanjski faktori”. Cilj tih vanjskih faktora je, kako se navodi u pismu, “proizvesti nepovjerenje i nezadovoljstvo demokratskim ustrojem, diskreditacija Europske unije, transatlantske zajednice i naših partnera te slabljenje našeg jedinstva”.
Pismo je poslano 12. listopada, neposredno prije susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u Sočiju. Na taj put nije putovala Pejčinović Burić, a mnogi su to protumačili kao sukob premijera Andreja Plenkovića s predsjednicom.