Nekad je nužno odabrati stranu

Par dana prije susreta predsjednice i Putina, Vlada je zatražila od EU da se obračuna s ruskim fake newsom

Hrvatska je potpisnica pisma Uniji u kojem traži rad na suzbijanju ruske propagande

Russian President Vladimir Putin visits the KamAZ vehicle plant in Naberezhnye Chelny, in the Russia's region of Tatarstan, about 700 kilometers (450 miles) east of Moscow, on February 12, 2016. AFP PHOTO / POOL / ALEXANDER ZEMLIANICHENKO / AFP PHOTO / POOL / ALEXANDER ZEMLIANICHENKO
FOTO: AFP/AFP

Hrvatska je u pismu šefici diplomacije Europske unije Federici Mogherini zatražila da se pojača rad na suzbijanju ruske propagande, tojest da se uspješnije i s više kapaciteta bori protiv dezinformacija i hibridnog ratovanja koje stiže iz proruskih i proputinovskih medija, javlja Večernji list.

Pismo visokoj predstavnici EU za vanjske poslove potpisala je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, a potpisinici su i ministri vanjskih poslova Češke, Rumunjske, Poljske, Litve. Latvije, Velike Britanije i Švedske, piše isti list. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrdilo im je da je Hrvatska potpisnica tog pisma. Kažu kako je cilj potaknuti na jačanje sposobnosti strateškog komuniciranja.

Razbijači mitova

“Kad je riječ o jugoistočnoj Europi, strateško komuniciranje sagledavamo kao važan segment ukupnog djelovanja EU, kako u smislu promicanja vrijednosti, demokracije i vladavine prava, tako i u kontekstu odgovora na razne manifestacije hibridnog djelovanja i vanjskih utjecaja te u cilju jačanja i izgradnje otpornosti ovih država i njihovih sposobnosti da se sami nose sa sigurnosnim i drugim izazovima. Sve to smatramo važnim ulogom u sigurnost i stabilnost europskog kontinenta”, rekli su iz minsitarstva vanjskih poslova za Večernji.

Europska služba za vanjsko djelovanje na čelu s Mogherini 2015. je osnovala radnu skupinu nazvanu Razbijači mitova s fokusom na zemlje istočnog susjedstva Unije – Ukrajinu, Bjelorusiju i Moldaviju. Hrvatska tada nije bila zainteresirana za projekt.

Razvijaju EU narativ i agendu

Posao skupine sastoji se od provjera informacija i mitova te njihovog ispravljanja, a zaposlenici “rade na razvoju EU narativa i europske agende preko novinskih članaka, uvodnika i kolumni u novina, preko detaljnih infografika i statističkih podataka”. Tada su samo četiri države, Češka, Danska, Estonija i Latvija prihvatile poziv Bruxellesa, no sada su se stvari promijenile.

Hrvatska sada, ne samo da podupire inicijativu, nego i predlaže mjere za njeno jačanje. U pismu Mogherini države potpisnice se identificiraju se kao one koje su “na prvoj liniji sofisticirane i intenzivne kampanje koju provode vanjski faktori”. Cilj tih vanjskih faktora je, kako se navodi u pismu, “proizvesti nepovjerenje i nezadovoljstvo demokratskim ustrojem, diskreditacija Europske unije, transatlantske zajednice i naših partnera te slabljenje našeg jedinstva”.

Pismo je poslano 12. listopada, neposredno prije susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u Sočiju. Na taj put nije putovala Pejčinović Burić, a mnogi su to protumačili kao sukob premijera Andreja Plenkovića s predsjednicom.