Nekad je nužno odabrati stranu

Plenković je oduševljen vijestima iz Augsburga da Barišić nije plagirao. Izvukli smo kronologiju ovog slučaja

Najvažniji događaji o navodnom plagijatu bivšeg ministra

FOTO: Pixsell

“Drago mi je da je obavijest iz Augsburga potvrdila integritet prof. dr.sc. Pave Barišića i neutemeljenost političke hajke”, objavio je na Twitteru premijer Andrej Plenković. Na taj je način komentirao obavijest koja je iz Augsburga došla na adresu bivšeg ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića.

Barišić u Jutarnjem tvrdi kako je predsjednica te ugledne institucije Sabine Doering-Manteuffel obavijestila da je stručno povjerenstvo utvrdilo kako nije riječ o (auto)plagiranju njegova doktorskog rada. Barišić je za Jutarnji list izjavio kako je protiv njega bila provođena prava hajka.

“Prijetnja je bila usmjerena na premijera Plenkovića i zastupnike. Na sreću, premijer i većina zastupnika nisu nasjeli na tu priču”, izjavio je Barišić. Ovo je, zapravo, bio samo manji dio Barišićevih optužbi za plagiranje. Jutarnji list je danas, dakle, objavio kako je stručno povjerenstvo utvrdilo kako nema govora o (auto)plagiranju njegova doktorskog rada. To se sada zgodno može koristiti za zataškavanje činjenice da je Odbor za etiku ustanovio da je u svojim radovima plagirao ugledne autore. Izvukli smo osam ključnih točaka o navodnom Barišićevom plagiranju.

1. Kada se pojavila priča o plagiranju?

Bivšeg ministra znanosti i obrazovanja, Pavu Barišića, 2011. godine skupina kolega prijavila za plagiranje. Barišića, koji je profesor filozofije, prijavili su Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, tvrdeći da su plagijati uočeni u članku “Does Globalization Threaten Democracy” objavljenom u časopisu Synthesis philosophica. Barišić je tako, stoji u prijavi, preuzimao koncepte teoretičara Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa i Stephena Schlesingera koje nije spomenuo ni na jednom mjestu u svojem članku, dok je Roberta A. Dahla spomenuo vezano uz samo jednu rečenicu, iako je čak dvije stranice prije toga prepisao čitav niz njegovih ideja i formulacija.

Osim toga, optužili su ga da je prepisivao i s Wikipedije. Na primopredaji dužnosti u Ministatrstvu obrazovanja koje se održalo samo dan nakon što je javnost doznala o prijavama Barišića za navodni palgijat, ministar je održao živopisan govor u kojemu je demantirao sve optužbe na svoj račun. Rekao je kako je protiv njega upućena prijava zbog plagiranja, no “ona je odbačena”. Međutim, Agenciju za znanost i obrazovanje tvrdila je kako prijava nije odbačena nego se o njoj još nije raspravljalo.

2. Saborski Odbor optužio ga je za plagiranje

Sada već bivši predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Vlatko Silobrčić najavio je kako će Odbor kojim predsjeda raspravljati o nikad procesuiranoj prijavi za plagiranje protiv ministra znanosti Barišića. Nakon toga su na akademika Silobrčića krenuli prilično otvoreni pritisci. Akademik Silobrčić tada je podnio ostavku koju je detaljno objasnio u pismu koje je poslao javnosti.

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kojemu je predsjedao Ivica Vilibić, na posljednjoj je sjednici 21. prosinca 2016. raspravljao je o slučaju Barišić te donio odluku da je ministar ipak napravio plagijat. Isto tako, navodno je Odbor ocijenio da je postupak znanstvenika koji su podnijeli prijavu protiv Barišića bio neetičan iz razloga što su ga prijavili na više akademskih tijela, čime su stvorili neprijateljsku radnu atmosferu.

3. Oproba pokreće izglasavanje nepovjerenja ministru

SDP i tada oporbeni HNS najavili su sredinom siječnja ove godine kako u Hrvatskom saboru pokreću službeni postupak za izglasavanje nepovjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću “zbog dokaznog plagijata i činjenice da je lagao hrvatskoj javnosti”.

4. No, Ustavni sud je onda ocijenio kako taj Odbor nije trebao to razmatrati

Ustavni je sud ocijenio, kako stoji u tekstu Odluke, da Odboru nije dano ovlaštenje da “razmatra i rješava” kao tijelo završne instance “u predmetima nečasnih akademskih ponašanja” kako je to propisano osporenom odredbom Etičkog kodeksa. Također, takva ovlast nije mu dana niti jednom drugom odredbom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju”. Sud je ocjenom praktički potvrdio tezu ministra Pave Barišića, koju je u saboru ponovio i premijer Andrej Plenković, da saborski Odbor nije trebao raspravljati o optužbama za plagiranje protiv ministra Pave Barišića jer su prijave odbacili etički odbori u sklopu Sveučilišta u Zagrebu i Splitu.

5. Glasovanje o povjerenju u Hrvatskom Saboru

Početkom veljače ove godine saborski zastupnici glasovali su o povjerenju ministru Barišiću. Za iskazivanje nepovjerenju izjasnilo se njih 49 od potrebnih 76 zastupnika. Prijedlogu se usprotivilo njih 72, a među suzdržanima bilo je 15 Mostovih zastupnika koji su tada bili dio vladajuće većine, Goran Aleskić, Ivan Lovrinović i Ivan Sinčić. Dan prije glasovanja, oporbeni saborski klubovi u Saboru su žestoko napali Barišića, optužujući ga za plagiranje. Vladajući HDZ branio je svog ministra, tvrdeći da ga se etiketira bez dokaza te da je saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju odluku o plagijatu donio na temelju lažnih informacija. Barišić je tada govorio kako je žrtva medijskog linča.

6. Ivan Đikić prijavljuje Barišića zbog drugog slučaja, autoplagijata

Dok se u čekala saborska rasprava o povjerenju ministru Barišiću, u javnost je isplivala još jedna prijava protiv Barišića u Njemačkoj, u kojoj se navodi da je ministar autoplagirao vlastitu doktorsku dizertaciju “Svijet i etos. Hegelov stav prema propasti Zapada”. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je objavilo kako su prof. dr. sc. Ivan Đikić i prof. dr. sc. Jure Zovko optužili ministra Barišića da je prilikom izrade svoje doktorske disertacije na Sveučilištu u Augsburgu prekršio akademsku proceduru. Barišić je tada tvrdio kako je riječ o besmislenoj optužbi. Znanstvenik Ivan Đikić pozvao je premijera Andreja Plenkovića da zbog plagijata smjeni ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića.

Poslao je priopćenje s dokumentima koji “ukazuju na proširenu praksu plagiranja i neetičkih radnji koje je pronašao u znanstvenom radu ministra Barišića”. “Ministar je obmanuo premijera i javnost kada je tvrdio da se radi samo o jednoj tiskarskoj grešci u jednoj maloj fusnoti. Nakon opsežne dokumentacije koju sam prikupio utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih radnji, kopiranja rečenica i dijelova pasosa, te zataškavanja prijašnjih radnji”, napisao je Đikić.

7. HNS dolazi na vlast, Barišić odlazi iz Vlade

Sredinom lipnja HNS postaje dijelom vladajuće koalicije nakon što je Plenković raskinuo koaliciju s Mostom, a nova ministrica znanosti i obrazovanja postaje Blaženka Divljak iz kvote HNS-a. U tom trenutku Pavo Barišić ostaje bez ministarske pozicije i govori kako mu je ponuđeno da ostane u Vladi na dužnosti ministra rada. “Osjećam se počašćeno time što mi je ponuđeno da ostanem u Vladi na mjestu ministra rada, ali ja sam vezan uz ovaj resor i morao sam to odbiti”, odgovorio je Barišić na pitanje osjeća li se izdanim, koje su mu postavili novinari prilikom primopredaje dužnosti novoj ministrici Blaženki Divjak.

8. Je li Barišić plagirao?

Stručno povjerenstvo Sveučilišta u Augsburgu prema pisanju Jutarnjeg lista i Barišićevim izjavama utvrdilo je kako u njegovom slučaju nije riječ o plagijatu. No, saborski Odbor je, kao što smo napisali, Barišića optužio za plagiranje, na što je Ustavni sud odlučio kako o tome nije trebao odlučivati.