Plenković, pored svoje goleme slike, ushićeno najavio ulazak Hrvatske u 'neformalni G7'

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da će članstvo u OECD-u, klubu najrazvijenijih zemalja svijeta u koji bi Hrvatska mogla biti primljena za koju godinu, biti dodatni instrument za provođenje reformi u zemlji i unaprjeđenje društvenog razvoja.

Članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) značit će “perfektuiranje našeg funkcioniranja”, poručio je Plenković na konferenciji „Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Govor je održao pored svoje ogromne fotografije na povećem ekranu.

‘Posebna dodana vrijednost’

„To je još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa“, ustvrdio je hrvatski premijer, dodavši da je tomu prethodilo učvršćenje „međunarodnog položaja Hrvatske“ čiji su odraz pristupanje šengenu i europodručju.

Kroz smjernice i programe OECD-a doći će do poboljšanja „svih onih segmenata hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u EU, a članstvom u OECD-u ćemo učiniti još boljim“, smatra Plenković. „Posebnu dodanu vrijednost“ OECD-a Plenković vidi u sustavu koji će „unaprijediti korporativno upravljanje“ tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu.

OECD je nastao 1961. u sklopu Marshallovog plana s ciljem poticanja ekonomskog razvoja, a danas ima 38 članica. Elitni je to klub u kojem su većinom najbogatije zemlje svijeta. Većina država Europske unije članice su OECD-a, s izuzetkom Hrvatske, Bugarske i Rumunjske. Članice su i Švicarska, Island, SAD, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan, Južna Koreja, Izrael, Turska, Čile, Kolumbija, Meksiko, Kostarika.

Najranije 2025. godine

Hrvatski je premijer naglasio i da OECD služi kao „neformalno tajništvo G7 i G20“ pa će Hrvatska članstvom u OECD-u imati bolji uvid u funkcioniranje foruma najmoćnijih svjetskih država. Hrvatska je vlada 2017. uputila pismo namjere za članstvo u OECD-u. Zahtjev za članstvom u OECD-u podnijeli su 2017. i Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru.

Plenković je kazao da će Hrvatska pristupiti OECD-u „najranije“ 2025., ali bi po tom pitanju „zadržao određenu fleksibilnost“. “Tada smo bili najdalje od članstva, a danas Hrvatska izgleda puno spremnija za OECD“ od drugih zemalja s tom ambicijom, kazao je Plenković.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je na konferenciji kako će članstvo Hrvatske u OECD-u biti „još jedno strateški važno članstvo za Republiku Hrvatsku“. „Kroz pristupni proces Hrvatska će provesti brojne reforme“ u području javne uprave, zdravstva, trgovine, obrazovanja, poljoprivrede, prometa, upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu itd., kazao je šef hrvatske diplomacije.

Rast standarda

Glavni tajnik OECD-a Matthias Cormann poručio je kako će pristupanje OECD-u biti „pozitivno transformativno putovanje“ za Hrvatsku. Smatra da će članstvo u organizaciji dovesti do rasta životnog standarda za Hrvatsku te približavanja prihodima i produktivnosti hrvatskog gospodarstva prosjeku OECD-a. „To nisu samo formalnosti, već će pružiti opipljivu korist stanovnicima“, istaknuo je Cormann.

Glavnog tajnik OECD-a prije početka konferencije primio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i kazao mu da je do idući hrvatski strateški vanjskopolitički cilj, nakon šengena i eurozone.

“Članstvom u OECD-u Hrvatska će postati dijelom zajednice najrazvijenijih zemalja svijeta koje čine oko 80 posto svjetskog gospodarstva i opredijeljene su za kontinuirano poboljšanje ekonomske i socijalne dobrobiti svojih građana”, kazao je Jandroković, koji današnju konferenciju smatra važnom prigodom da se hrvatskim građanima predstave dobrobiti i pozitivni učinci članstva u OECD-u.