Plenković traži preraspodjelu cjepiva. Zašto bi ga članice EU spašavale od posljedica krivih procjena?
Na EU summitu sljedećeg tjedna razgovarat će se i o 'korektivnom mehanizmu' za distribuciju cjepiva koji traži hrvatski premijer i njegovih pet kolega
Nakon što je veći broj europskih država privremeno pauzirao cijepljenje AstraZenecom, Belgija je vidjela svoju šansu. Ako zbog ovog poteza bude viška cjepiva britansko-švedske kompanije, belgijske vlasti spremne su preuzeti i iskoristiti taj višak. U situaciji kada Europska unija nema dovoljno cjepiva protiv Covida-19, svaka se država snalazi kako zna.
Belgija je, po procijepljenosti, ispod prosjeka Europske unije, početkom tjedna imali su 10,6 iskorištenih doza na sto stanovnika. Ali ipak bolja od Hrvatske: po podacima sa stranice Our World in Data prije tjedan dana (to je zadnji podatak za Hrvatsku), Belgija je imala 10,17 doza na sto ljudi, Hrvatska tek 7,33.
Plenković i nezadovoljna petorka
Taj zaostatak, koji je velikim dijelom posljedica prevelikog oslanjanja na jednog proizvođača, Andrej Plenković nada se nadoknaditi manevrom na razini Europske unije: da se 27 država članica usuglasi s idejom da se zemljama koje su naručile više doza cjepiva AstraZenece zaostatak kompenzira tako da im se sada dodijeli više doza drugog cjepiva koje su naručile.
Uz Hrvatsku i Plenkovića, taj zahtjev za tzv. korektivni mehanizam podržava još pet država čijem se pismu europskim institucijama hrvatski premijer prošle subote iznenada priključio. Utjecajni Politico u svojoj ih je redovitoj dnevnoj rubrici malo ležernijeg tona “Brussels Playbook” nazvao “klubom nezadovoljnika”.
Portal citira i neimenovanog EU diplomata koji procijenjuje da prijedlog o korektivnom mehanizmu nema šanse. Premijer Plenković je ipak uvjeren da će nezadovoljna šestorka nešto uspjeti postići. Europski summit na kojem će se i o ovom prijedlogu moći raspravljati održava se krajem sljedećeg tjedna.
Delikatna situacija za EU lidere
Mogući su, naravno, nekakvi ustupci, da se spasi imidž europske solidarnosti, ali goleme pomake ipak ne treba očekivati. Okolnosti su politički osjetljive za svakog europskog čelnika. Brojke novozaraženih im rastu, građani im žive po strogim mjerama, cijepljenje ionako ide usporeno. Kako bi vlade, koje su – sretno ili spretno – rezervirale cjepiva koja imaju manje probleme u distribuciji, doma objasnile da su pristale na neku značajnu preraspodjelu?
Ljudima je dosta korone. Čak i u Njemačkoj, koja se dugo smatrala dobrim primjerom upravljanja krizom, birači su kaznili vladajući CDU na regionalnim izborima prošle nedjelje. Demokršćani su ostvarili dosad najslabiji rezultat u dvije savezne pokrajine, a ti su izbori lakmus-papir za “superizbornu” godinu, koja će kulminirati općim izborima u rujnu.
Razočaravajući rezultat CDU-a tumači se kao reakcija birača i na način upravljanja pandemijom (ne, naravno, isključivo), uključujući sporiji tempo cijepljenja i zamor javnosti od protuepidemijskih mjera. Izgledno je da će te teme dominirati političkim debatama u narednih pola godine, sve do rujanskih parlamentarnih izbora. Zato zvuči dosta optimistično da bi, na primjer, evo, baš Njemačka pristala na značajniju preraspodjelu cjepiva.
Što premijer ustvari predlaže
Treba, dakako, još vidjeti kako bi točno funkcionirao “korektivni mehanizam” koji zazivaju Plenković i njegovih pet nezadovoljnih kolega iz EU – bi li se nekima uzimalo da bi se drugima dalo ili postoji ipak neki politički manje delikatan način.
Premijer je to pokušao ovako objasniti: da se “jedan dio narudžbi koje idu u sljedovima za četvrti kvartal prebaci u drugi, da se to kompenzira i da idemo svi istim ritmom. Mislim da će za to biti sluha jer nije riječ o velikim količinama u apsolutnom broju”.
Večernji list, pak, piše da bi se taj mehanizam mogao oslanjati na dodatne doze cjepiva koje je naručila Europska unija “tako da se raspodijele državama koje su na dnu liste procijepljenosti, a ne onima na njezinu vrhu”. Radi se o deset milijuna dodatnih doza Pfizer cjepiva čiju je isporuku Europska komisija nedavno dogovorila s tom tvrtkom.
Jesmo li kupili dodatne doze?
Plenković je danas potvrdio i da je Hrvatska već sad naručila više Pfizera od AstraZenece, dakle, da je Vlada ‘podebljala’ narudžbe za cjepivo ove farmaceutske kompanije. Bilo bi, međutim, zanimljivo čuti jesu li iskoristili priliku i kupili doze koje druge članicu nisu htjele.
“Ako neka država odluči ne uzeti svoj dio doza, one se onda raspoređuju prema zainteresiranim članicama”, objasnili su u subotu iz Bruxellesa, kada su se Hrvatska i još pet država požalile na nejednaku distribuciju cjepiva. Dodatne doze kojih su se druge zemlje ‘odrekle’ (a trebale su/mogle su im pripasti po dogovorenom alokacijskom ključu), kupile su, primjerice, Njemačka i Danska, pisao je nedavno Irish Times.
Je li Hrvatska dosad koristila tu opciju – jesmo li, dakle, rezervirali doze koje su originalno bile namijenjene nekoj drugoj članici, ali ih ta članica (ili više njih) nisu trebale ili nisu htjele? Koliko i kojeg cjepiva je hrvatska Vlada na taj način rezervirala? Ta smo pitanja u srijedu poslali Vladi i Ministarstvu zdravstva. Osim nestašice cjepiva, zasad, eto, postoji i pomanjkanje njihovih odgovora.