Plenković vadio tablice o rastu BDP-a i branio aferu s Ninom Obuljen: 'To su podmetnute teme, ajmo o plaćama'

“Naš rast je pet puta viši od prosjeka EU-a i europodručja. Da shvatimo gdje smo s rastom. Na naš rezultat su utjecale i mjere Vlade za ublažavanje inflatornih pritisaka, a to je djelovalo na rast osobne potrošnje”, istaknuo je. “A sve to u kontekstu izazova energetske krize”, dodao je.

Drugi najveći rast BDP-a, odmah iza Malte

Dodao je da ovakav rast pokazuje kako rashodi koje je Vlada provodila “nisu vođeni izbornim ili nekim drugim ambicijama, nego održivim ekonomskim politikama”.

Podsjetio je na Vladine pakete pomoći, rast plaća, rast trgovine na malo, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. “Hrvatska bilježi drugi najveći rast BDP-a u 2023. u odnosu na 2022., odmah iza Malte”, istaknuo je. Na pitanje koliko je ubuduće održiv ovakav rast, rekao je da je prognoza da će rast ove godine biti 2,8 posto. “Nije slučajno da mi imamo ovakve rezultate”, dodao je.

Zatim je pokazao nekoliko papira s grafovima. “Ovako vam to izgleda na tablici, da vidite gdje je Hrvatska, gdje su drugi…”, rekao je.

‘To je klasični medijsko-politički udar’

Na pitanje o tekstu Nacionala, koji danas piše da bivši suradnik Nine Obuljen Koržinek teško optužuje ministricu kulture i medija za sustavne pronevjere novca iz EU-a, rekao je:

“Ministarstvo je dalo priopćenje. Ona će o tome sve komunicirati dalje. To je klasični medijsko-politički udar koji dolazi u predizborno vrijeme. Sad je Nina došla na tapet, uvijek isti izvori, uvijek isti ljudi koji to objavljuju. Za mene ništa posebno novoga”.

‘To nije vrijedno mog komentara’

Nacional je dobio na uvid u dio prepiske neimenovanog svjedoka s EPPO-om i doznao detalje koje je ta osoba ispričala o “neposrednim saznanjima o spornom trošenju EU novca u procesu obnove od potresa u dijelu kojim je rukovodila Nina Obuljen Koržinek, u iskazu koji je još 15. veljače 2022. dala u uredu EPPO-a u Zagrebu”.

Upitan jesu li se namještali natječaji za pojedine tvrtke, kako se to danas navodi u Nacionalu, Plenković je postavio protupitanje “tko je dao to medijima, ima li ime i prezime?”.

“Te anonimizirane podmetnute teme nisu vrijedne mog komentara. ‘Ajmo malo o plaćama”, kazao je premijer. Za ministricu Obuljen je kazao da je “ona odradila sjajan posao i ministrice i u vezi obnove” i dodao da “je ona jedna od onih koji se ne izuzimaju od svog posla”.

Opet o nadležnosti EPPO-a

Ponovno govoreći o tome tko je nadležan u slučaju afere s Geodetskim fakultetom, koju je otkrila Telegramova Dora Kršul, rekao je: “Ovdje nije nikakav financijski interes EU-a oštećen. Da li oni žele sebi protegnuti nadležnost, pretpostavljam da žele. Mene više zanima zašto. Ako su vidjeli da nema financijskog interesa, mogli su to sami vratiti USKOK-u… Promislite malo”.

Komentirajuću ulogu EPPO-a u kontekstu sumnjivih poslova s Geodetskim fakultetom komentirao je da “imamo mi i svoj mozak, znanja i propise”. Premijer je i ranije u više navrata branio ministricu kulture i medija te tvrdio kako je posao s Geodetskim fakultetom platila hrvatskim, a ne europskim novcem.

O slanju vojnika u Ukrajinu

Plenković je rekao i da Hrvatska nije ponudila slanje svojih vojnika u Ukrajinu, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron poslije summita zapadnih saveznih Ukrajine u Parizu kazao kako “nije isključeno” slanje vojnika u Ukrajinu u budućnosti.

Premijer je podsjetio da su nedostajala četiri glasa u Hrvatskom saboru da se odobri sudjelovanje Hrvatske u misiji obučavanja ukrajinskih vojnika koja je bila “benignog karaktera”. “Budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, onda nismo niti nudili opciju o tome da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu”, kazao je Plenković.

“To ne znači da mi ne nastavljamo vojno podržavati Ukrajinu. To radi hrvatska vlada cijelo vrijeme, to ćemo i nastaviti”, dodao je.