Taj potez prilično je neočekivan, s obzirom na to da je mirovinski sustav, zbog nepovoljnog omjera radnika i umirovljenika, odavno neodrživ, pa se otprilike polovica iznosa potrebnog za isplatu mirovina nadoknađuje iz državnog proračuna, a ne iz doprinosa koje uplaćuju radnici, kako bi to u solidarnom mirovinskom sustavu trebalo funkcionirati.
Rasprave o mirovinskoj reformi
Zbog toga se već dulje vrijeme u javnosti vodi rasprava kako sustav popraviti. Jedni zagovaraju ukidanje drugog mirovinskog stupa, odnosno individualne štednje i povratak na prijašnji sustav isključivo državnih mirovina.
Glavni argumenti su im je da se novac za mirovine i tako dobrim dijelom isplaćuje iz proračuna, da su iznosi koje građani mogu uštedjeti u drugom stupu premali da zaista osiguraju mirovinu, pa će budući umirovljenici i tako ovisiti o državi i da onda cijela priča o drugom stupu nema smisla.
Sustav individualne štednje
S druge strane imamo one koji su za jačanje individualne štednje, kroz postupno smanjenje uplata u solidarni sustav i povećanje uplata u sustav individualne štednje. Oni pak smatraju da je sustav koji se bazira na solidarnosti dugoročno neodrživ, zbog već spomenutog omjera radnika i umirovljenika, pa da bi zbog toga bilo bolje da se štednja individualizira, umjesto da umirovljenici ovise o državi i broju budućih radnika.
Upravo zbog toga je zanimljiva ova najava smanjenja iznosa uplata u prvi mirovinski stup. Vlada je očito spremna razliku koja će nastati manjim uplatama pokriti iz proračuna, što znači da će se i postotak financiranja mirovina iz proračuna povećati. No, još uvijek nije poznato znači li to “diranje” u mirovinski doprinos ujedno i početak mirovinske reforme i ako jest, u kojem točno smjeru bi ona mogla ići.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Najava ukidanja prireza
Osim promjene doprinosa, u medijima se pojavila i informacija da se razmatra i ukidanje prireza, što je prihod lokalnih jedinica. Ni o ovoj ideji ne zna se previše detalja, ali je sasvim jasno da mnogi gradonačelnici i načelnici time ne bi bili pretjerano zadovoljni.
Pogotovo gradovi s višim stopama prireza, poput Zagreba, kojima su to značajni prihodi. Istovremeno, lokalnim jedinicama omogućilo bi se da samostalno, unutar nekih poreznih razreda, odlučuju o visini poreza na dohodak.
Takav sustav bi možda mogao pokrenuti konkurenciju među gradovima koja bi, barem u nekima od njih, vodila ka smanjenju poreza. Slično se dogodilo s prirezom u nekim gradovima, poput Bjelovara i Svete Nedjelje, koji su se kroz njegovo smanjenje pokušali brendirati kao nekakve lokalne porezne oaze.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenkovićeva najava smanjenja doprinosa izgleda kao početak mirovinske reforme
Vlada razmišlja o ukidanju prireza i smanjenju uplata u prvi stup mirovinskog osiguranja. Što bi to značilo
Vlada je očito spremna razliku koja će nastati manjim uplatama pokriti iz proračuna, što znači da će se i postotak financiranja mirovina iz proračuna povećati
Premijer Andrej Plenković najavio je nove izmjene u poreznom sustavu koje bi trebale na snagu stupiti s početkom sljedeće godine. Iako se za sada još ne znaju detalji, u medije su procurile osnovne konture tih izmjena. Vlada razmišlja o ukidanju prireza i – što je posebno zanimljivo – smanjenju obveznog doprinosa za mirovinu, odnosno uplata u prvi stup mirovinskog osiguranja.
Taj potez prilično je neočekivan, s obzirom na to da je mirovinski sustav, zbog nepovoljnog omjera radnika i umirovljenika, odavno neodrživ, pa se otprilike polovica iznosa potrebnog za isplatu mirovina nadoknađuje iz državnog proračuna, a ne iz doprinosa koje uplaćuju radnici, kako bi to u solidarnom mirovinskom sustavu trebalo funkcionirati.
Rasprave o mirovinskoj reformi
Zbog toga se već dulje vrijeme u javnosti vodi rasprava kako sustav popraviti. Jedni zagovaraju ukidanje drugog mirovinskog stupa, odnosno individualne štednje i povratak na prijašnji sustav isključivo državnih mirovina.
Glavni argumenti su im je da se novac za mirovine i tako dobrim dijelom isplaćuje iz proračuna, da su iznosi koje građani mogu uštedjeti u drugom stupu premali da zaista osiguraju mirovinu, pa će budući umirovljenici i tako ovisiti o državi i da onda cijela priča o drugom stupu nema smisla.
Sustav individualne štednje
S druge strane imamo one koji su za jačanje individualne štednje, kroz postupno smanjenje uplata u solidarni sustav i povećanje uplata u sustav individualne štednje. Oni pak smatraju da je sustav koji se bazira na solidarnosti dugoročno neodrživ, zbog već spomenutog omjera radnika i umirovljenika, pa da bi zbog toga bilo bolje da se štednja individualizira, umjesto da umirovljenici ovise o državi i broju budućih radnika.
Upravo zbog toga je zanimljiva ova najava smanjenja iznosa uplata u prvi mirovinski stup. Vlada je očito spremna razliku koja će nastati manjim uplatama pokriti iz proračuna, što znači da će se i postotak financiranja mirovina iz proračuna povećati. No, još uvijek nije poznato znači li to “diranje” u mirovinski doprinos ujedno i početak mirovinske reforme i ako jest, u kojem točno smjeru bi ona mogla ići.
Najava ukidanja prireza
Osim promjene doprinosa, u medijima se pojavila i informacija da se razmatra i ukidanje prireza, što je prihod lokalnih jedinica. Ni o ovoj ideji ne zna se previše detalja, ali je sasvim jasno da mnogi gradonačelnici i načelnici time ne bi bili pretjerano zadovoljni.
Pogotovo gradovi s višim stopama prireza, poput Zagreba, kojima su to značajni prihodi. Istovremeno, lokalnim jedinicama omogućilo bi se da samostalno, unutar nekih poreznih razreda, odlučuju o visini poreza na dohodak.
Takav sustav bi možda mogao pokrenuti konkurenciju među gradovima koja bi, barem u nekima od njih, vodila ka smanjenju poreza. Slično se dogodilo s prirezom u nekim gradovima, poput Bjelovara i Svete Nedjelje, koji su se kroz njegovo smanjenje pokušali brendirati kao nekakve lokalne porezne oaze.