Po neovisnosti pravosuđa lošiji smo od Obale Bjelokosti, pa ne čudi da nam društvo i ekonomija propadaju
Područje pravosuđa jedno je od najslabijih točaka koje Hrvatsku vuku prema dnu
Prema doživljaju građana, ali i objektivnim pokazateljima, stanje u hrvatskom pravosuđu prilično je loše. Procesi dugo traju, ishod procesa prilično je neizvjestan, a to negativno utječe na ekonomski razvoj, ali i općenito na stanje u društvu.
Kada se pogleda ljestvice konkurentnosti, vidljivo je da je upravo područje pravosuđa jedno od najslabijih točaka koje Hrvatsku vuku prema dnu. Tako smo, na primjer, po neovisnosti pravosuđa u istraživanju konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma na 126. mjestu te su iznad nas zemlje kao što su Čad, Zimbabve, Obala Bjelokosti ili, ako ćemo geografski bliže gledati, Ukrajina i Turska.
Bezbroj primjera slabog funkcioniranja sustava
Najsvježiji primjer (ne)kvalitete hrvatskog pravosudnog sustava jest fijasko Državnog odvjetništva na suđenju bivšem vlasniku Agrokora Ivici Todoriću. Todorić je, naime, nepravomoćno oslobođen optužbe da je Agrokor oštetio za 1,25 milijun eura, bez da su uopće branio. Otkazao je punomoć odvjetnicima, a s obranom koju je dobio po službenoj dužnosti odbijao je surađivati. Očito je da su dokazi koje je Državno odvjetništvo podastrlo sudu bili toliko slabi, da Todoriću obrana nije ni trebala.
Osim ovakvih slučajeva, koji zbog poznatih aktera privlače pažnju javnosti, postoji i bezbroj primjera slabog funkcioniranja sustava s kojima se susreću obični građani. Od prilične neusklađenosti sudske prakse, pa su ishodi suđenja neizvjesni, do dugog trajanja postupaka, pa neki čekaju presudu desetljećima. Inače, zanimljivo je da je Hrvatska pri vrhu među zemljama EU po broju sudaca na sto tisuća stanovnika i izdvajanju za sudove prikazanog kao postotak BDP-a, što se vidi na priloženim grafovima iz EU Justice Scoreboarda za 2020. godinu.
Loše pravosuđe utječe na ekonomski razvoj
Osim lošeg utjecaja na društvo, jer kod građana stvara osjećaj pravne nesigurnosti, loše pravosuđe ima značajan utjecaj i na ekonomski razvoj jer koči pokretanje poslova.
Ekonomist dr.sc. Vuk Vuković, suosnivač i direktor britanske tvrtke Oraclum Intelligence Systems koja se bavi podatkovnom znanošću, kaže da su pravna neizvjesnost i nedostatak neovisnosti sudstva najgori scenarij za privlačenje investicija i općenito za poslovanje.
“Netko vas prevari u poslu i vi znate da se ne možete pouzdati u institucije pravne države da vas zaštite, odnosno da ne možete očekivati brzo rješenje u slučaju potencijalnog spora. Ta činjenica je jako veliki demotivator svih oblika investicija i pokretanja poslova u Hrvatskoj”, kaže Vuković.
Loše pravosuđe dovodi do erozije društvenih vrijednosti
Osim toga, loše pravosuđe, kaže Vuković, dovodi i do propadanja društvenih vrijednosti.
“Građani vide brojne nepravedne ishode s jedne strane i pad optužnica na tehnikalijama s druge (prije svega zbog loše pisanih zakona, ali često nesposobnosti i sudaca i odvjetnika) te vide da ljudi na pozicijama moći bez većih problema zaobilaze ikakvu kaznu u sudskim procesima”, objašnjava.
To, kaže, postepeno dovodi do erozije društvenih vrijednosti jer se šalje signal ljudima da možeš biti korumpiran ako si povezan s pozicijom moći jer čak i da te ulove vrlo vjerojatno nećeš biti kažnjen. “Ne postoji sustav kazni, što znači da je u takvom pravosudnom sustavu uspješna borba protiv korupcije gotovo nemoguća”, kaže Vuković.
Reforma je bila prevelik izazov svim dosadašnjim Vladama
Iako se već desetljećima priča o potrebi reforme pravosuđa, izgleda da je to bio preveliki izazov za sve dosadašnje Vlade. Vuković smatra da bi, za početak, trebalo definirati rokove u sudskim procesima i uvesti sustav nagrada i kazni za suce.
“Također, suci moraju imati ‘skin in the game’ – ako im više tijelo sruši presudu gdje su ustanovili teške pogreške sudaca nižih sudova, takvi suci dobivaju nižu plaću za svaku srušenu presudu do neke minimalne prihvatljive razine”, kaže Vuković.
Važna i transparentnost i digitalizacija na sudovima
Osim toga, smatra da je potrebna maksimalna transparentnost i digitalizacija na sudovima. “Konkretno, sve plaće sudaca i tekući troškovi sudova – plaće, javne nabave, svi troškovi – kao tijela javne vlasti moraju biti dostupni javnosti. Za početak bi to barem malo povećalo osjećaj odgovornosti sudaca prema građanima, jer i oni su sluge građana, a ne obratno”, kaže Vuković.
Najvažniji korak, prema njemu, jest potpuno odvajanje sudstva od politike. “Naprosto je nedopustivo da netko tko je bio aktivan u politici postane sudac bilo kojeg suda. Ovaj korak je najteži jer za potpunu neovisnost sudstva potrebno je promijeniti desetke tisuća ljudi duboko ukorijenjenih na svim razinama tijela javne vlasti, i unutar i izvan sudstva. A to je, bojim se, utopijski scenarij”, zaključuje Vuković.