Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Pobrojali smo korake hrvatske diplomacije otpočetka mandata. I izgleda da im nije krenulo najbolje

Plenkovićevi posjeti BiH i Ukrajini nisu prošli sasvim dobro

Pošalji Podijeli Tweetaj

“Hrvatska je kroz svoju povijest bila dugo čuvar nekih granica. Nama nije u interesu biti čuvar vanjske granice EU-a nego želimo da se granica stabilnosti i prosperiteta proširi. To je u hrvatskom nacionalnom interesu.” Bila je to jedna od glavnih poruka ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera kada je postao šef diplomacije.

Danas, nešto više od mjesec dana otada, čini se da stvari, u hrvatskoj vanjskoj politici, nisu krenuli najbolje. Premijer Andrej Plenković ovoga je tjedna bio u posjetu Ukrajini, a njegove poruke izazvale su oštru reakciju Rusije. Prvi posjet susjednoj BiH također je ostavio gorak okus. Samo dva dana nakon završetka posjeta, odjeknula je vijest kako je u Orašju uhićeno deset bivših pripadnika HVO-a. “Nažalost, to nije bilo poznato, da je bilo poznato sigurno je da bismo malo drukčije planirali sadržaj posjeta. No, evo, dogodilo se”, komentirao je premijer tada.

Treba naglasiti i da je Hrvatska vrijeme mandata ove Vlade po prvi put izabrana za članicu Vijeća za ljudska prava UN-a, na trogodišnje razdoblje od 2017.-2019. godine. Pobrojali smo i sve ostale diplomatske korake nove Vlade.

1. Plenkovićev prvi službeni posjet BiH zasjenila uhićenja

Premijer je za svoj prvi službeni posjet izabrao susjednu BiH. “Pošto je europski put BiH prioritet hrvatske vanjske politike, prvi službeni posjet premijera Andreja Plenkovića bit će u tu zemlju”, pojasnio je to tada šef diplomacije Stier.

Plenković je prilikom posjeta pozvao političke predstavnike u BiH da pronađu rješenja za napredak te naglasio kako Hrvatska podržava cjelovitu BiH, te je protiv svih mogućih napetosti koje bi vodile prema njezinoj destabilizaciji i na kraju svojevrsnoj dezintegraciji. No, dva dana nakon Plenkovićeva povratka iz BiH odjeknula je vijest o uhićenjima desetorice pripadnika HVO-a koja je, kako je on to i sam rekao, iznenadila i premijera.

2. Britanski ministar Johnson posjetio Zagreb

Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson jedan je od prvih stranih državnika koji su bili gosti novoizabrane Vlade. Johnson se u Banskim dvorima sastao s Plenkovićem gdje su razgovarali o poboljšanju odnosa dvaju zemalja,a Plenković mu je izrazio žaljenje zbog Brexita. U sličnim je tonovima prošao i Johnsonov susret s ministrom Stierom. Dvojica ministara razgovarala su o Brexitu, bilateralnim odnosima i pravima hrvatskih građana nakon izlaska Britanije iz EU-a, ali i o sigurnosti i situaciji na jugoistoku Europe.

3. Vučićeva stranka primljena u zajednicu Europskih pučana

Europski pučani su 15. studenoga primili SNS, stranku Aleksandra Vučića, u pridruženo članstvo. U obitelji europskih pučana je i HDZ, stranka čiji su vodeći ljudi premijer Plenković i ministar Stier. HDZ je na glasanju o tom pitanju bio suzdržan. “Stav HDZ-a je jasan – bili smo suzdržani u svibnju kad je donesena odluka na razini radne skupine, a to smo ponovili i 15. studenog”, odgovorio je danas Plenković na upit SDP-ovog Predraga Matića o razlozima HDZ-ova stava prema SNS-u.

“Eurozastupnica Šuica je poručila da Srbija mora riješiti niz rezidualnih pitanja iz doba velikosrpske agresije, koja se odnose i na nestale i na hibridni zakon o univerzalnoj jurisdikciji. Naznačili smo da moramo riješiti i bilateralne odnose, pitanja hrvatske manjine u Srbiji”, dodao je premijer i dodao kako je Srbija na dugom putu prema članstvu u EU, a SNS ima dug put do članstva u EPP-u.

4. Hrvatska poslala diplomatsku notu Sloveniji

Ministar Stier u ponedjeljak je izvijestio javnost kako je Hrvatska poslala diplomatsku notu Sloveniji. Razlog je što je Slovenija počela podizati žičanu ogradu na teritoriju koji je katastarski hrvatski. Radi se o području uz rijeku Čabranku.

“Čim smo saznali za to, 16. studenoga, uputili smo diplomatsku notu slovenskoj strani, a sada ćemo to, pošto nismo dobili odgovor, podići na ministarsku razinu”, rekao je Stier novinarima u Zagrebu, pisao je N1. Stier će za dva dana, 25. studenoga, otići u svoj prvi službeni posjet Sloveniji na kojem će problem pokušati riješiti sa slovenskim kolegom. “Neću prejudicirati kakav će biti ishod toga razgovara, o tome ćemo izvijestiti hrvatsku javnost i vladu”, rekao je Stier u ponedjeljak.

5. Stier za prvi službeni posjet izabrao Mađarsku

Ministar Stier za prvi je službeni posjet izabrao susjednu Mađarsku. U zajedničkoj izjavi s kolegom Peterom Szijjartom Stier je naglasio kako je svjestan da su odnosi dviju zemalja narušeni, te kako bi se to trebalo promijeniti. “Ne treba zatvarati oči. Postoji spor između hrvatske države i MOL-a.

Taj je spor negativno utjecao na odnose Hrvatske i Mađarske. Mi želimo danas promijeniti logiku i razvijati odnose između hrvatske i mađarske države, izjavio je Stier i dodao da e hrvatska vlada za nastavak arbitraže, no da treba biti komunikacije između Zagreba i Budimpešte. “Htjeli bismo da to ne bude nešto što truje naše odnose već da pozitivno utječe na njih. A za to je pak potrebno da se to pitanje depolitizira jer se previše ispolitiziralo, a to nije dobro za rješavanje problema”, rekao je Szijjarto u utorak na zajedničkoj pressici dvaju ministara.

6. Rusi nezadovoljni Plenkovićevim posjetom Ukrajini

Premijer Plenković bio je u dvodnevnom posjetu Ukrajini gdje je ukrajinskom premijeru obećao pomoć Ukrajini na njenom europskom putu, ali i istaknuo kako bi Hrvatska svojim iskustvom htjela pomoći u procesu postizanja mira i mirne reintegracije istoka zemlje. No, netom nakon završetka posjeta, stigla je reakcija Rusije. U priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova Rusi pozivaju Zagreb da se “umjesto besperspektivnih prijedloga o pitanju reintegracije”aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj”.

Poručuju da zabrinjava informacija da je pri hrvatskoj vladi formirana radna skupina za suradnju s Ukrajinom koja će u svom djelokrugu imati prenošenje hrvatskog iskustva “mirne reintegracije okupiranih teritorija” Kijevu, koje bi se moglo primijeniti na Doneck i Luhansk. “Sigurni smo da savjeti inozemnih “konzultanata” koji kod kijevskih vlasti mogu stvoriti opasnu iluziju da su u Donbasu mogući vojni scenariji, nipošto neće pomoći jačanju sigurnosti na jugoistoku Ukrajine”, stoji u komentaru ruskog ministarstva.

Podijeli 33 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani