Počelo brojanje glasova u Turskoj, izlaznost preko 85 posto. Erdogan vodi, ali mu prednost pada
Ako nitko ne osvoji više od 50 posto glasova, dva kandidata s najviše glasova ponovno će se suočiti za dva tjedna
Birališta u Turskoj su zatvorena, a u tijeku je prebrojavanje glasova na parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Prema informacijama državne agencije, trenutno je u vodstvu aktualni predsjednik Recep Tayyip Erdogan sa 51.04 posto glasova, a njegov glavni rival Kemal Kilicdaroglu je iza njega sa 43.05 posto glasova. Međutim, Erdoganova prednost polako pada kako brojanje glasova ide dalje.
Ovakav razvoj situacije je očekivan zato što se glasovi prvo broje u Anatoliji, konzervativnom uporištu, a glasovi iz Istanbula, Izmira i drugih progresivnijih dijelova zemlje počeli su stizati kasnije. Još se također očekuju glasovi iz područja pogođenih potresima.
U Izmiru dominira Kilicdaroglu. U Istanbulu se vodi mrtva trka – u ovom trenutku Kilicdaroglu ima tek 0.19 posto prednosti. Na izbore je izašlo ogromnih 85.26 posto građana s pravom glasa. Rezultati će nastaviti pristizati tijekom večeri, ali njihova potvrda stiže za najviše tri dana. Važno je istaknuti da na ovim izborima nema izlaznih anketa.
Izbori jedni od najneizvjesnijih ikad
Ako jedan od kandidata osvoji više od 50 posto glasova u prvom, neće biti drugog kruga. Ako nitko ne osvoji više od 50 posto glasova, dva kandidata s najviše glasova ponovno će se suočiti za dva tjedna, 28. svibnja.
Ankete provedene prije izbora dale su malu prednost Kilicdarogluu, vođi sekularne opozicije. “Jako nam je nedostajala demokracija”, kazao je 74-godišnji Kilicdaroglu pred televizijskim kamerama dok je stajao pred glasačkom kutijom u glavnom gradu Ankari.
Otprilike 61 milijun ljudi u Turskoj ima pravo birati predsjednika i novi saziv parlamenta. Ovi izbori su jedni od najneizvjesnijih u 100-godišnjoj povijesti zemlje, a glasovanje bi moglo okončati Erdoganovu 20-godišnju vladavinu i odjeknuti daleko izvan turskih granica.
Rezultat važan za cijeli svijet
Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, zemlju članicu NATO-a od 85 milijuna stanovnika, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života te njezinu vanjsku politiku.
Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi. Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj.
S druge strane, to bi utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.
Novi kurs za zemlju
Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz megaprojekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju koju traže strane države.
Ali njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, smanjila mu je popularnost među biračima, a nije pomogao ni spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi.
Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na tradicionalne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.