Počelo je suđenje ženama koje su ubile polubrata Kim Jong Una, a Telegramov reporter donosi pozadinu priče

U slučaju da budu proglašene krivima, prijeti im smrtna kazna

Pedestrians walk in front of a large video screen in Tokyo broadcasting a news report showing North Korean leader Kim Jong-Un, following a North Korean missile test that passed over Japan on September 15, 2017.
North Korea fired a ballistic missile over Japan and into the Pacific on September 15, responding to new UN sanctions with what appeared to be its furthest-ever missile flight amid high tensions over its weapons programmes. / AFP PHOTO / Toru YAMANAKA
FOTO: AFP

U ponedjeljak 3. listopada u Maleziji je započelo suđenje 25-godišnjoj Siti Aisyah iz Indonezije i 28-godišnjoj Doan Thi Huong iz Vijetnama, zbog ubojstva Kim Jong-nama, polubrata sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una, u zračnoj luci Kuala Lumpuru 13. veljače ove godine.

Obje žene dovezene su u sudnicu pod snažnom policijskom pratnjom, s licima na rukama, a nosile su i neprobojne prsluke. Izjasnile su se da nisu krive, premda su ih sigurnosne kamere snimile dok su žrtvi stavljale na lice krpu natopljenu otrovnim agensom VX, nakon čega je Kim Jong-nam vrlo brzo preminuo u bolnici.

Suđenje će trajati do studenog

Siti Aisyah i Doan Thi Huong izjavile su kako su ih angažirali nepoznati muškarci koji su im objasnili da će za honorar od po sto dolara sudjelovati u snimanju šaljivog reality showa. Siti Aisyah i Doan Thi Huong ponovile su kako nisu imale pojma tko je žrtva njihova napada te da nisu znale da je umro prije nego li su uhićene. Njihovi odvjetnici tvrde da su te dvije žene zapravo žrtve, a da su pravi krivci agenti sjevernokorejske tajne službe koji su ih obmanuli te im podmetnuli zabranjeno kemijsko oružje, nervni agens, VX. Sjeverna Koreja je međutim odbila bilo kakvu uključenost u ubojstvo.

Očekuje se da će suđenje trajati do kraja studenog te da će biti ispitano oko 40 svjedoka, a u slučaju da budu proglašene krivima prijeti im smrtna kazna. Policija je utvrdila da su četvorica od sedam sjevernokorejskih agenata, odmah poslije ubojstva pobjegli iz zemlje, dok su preostala trojica kasnije zamijenjena za malezijske diplomate u Sjevernoj Koreji. Inače, Aisyah je radila kao maserka u jednom spa centru u Kuala Lumpuru, dok je Huong bila konobarica u kaubojskom baru u centru grada. Sjevernokorejski agenti, za koje su mislile da su Japanci, obećali su im nagradu za sudjelovanje u snimanju spotova i zabavnih emisija u Maleziji i susjednim zemljama.

Kim Jong-nam ubijen jer su ga podržavali Kinezi

Objasnili su joj da strancu na aerodromu mora staviti krpu na ruke i lice natopljenom umakom od ulja i tabasca. Napad na jednoj od najprometnijih zračnih luka u svijetu bio je povodom SAD-u i drugim državama da pooštre sankcije protiv Pyongyanga.

Kim Jong-nam ubijen je zbog toga što je njegov polubrat, sjevernokorejski vlastodržac Kim Jong-un, bio uvjeren da su ga kineske vlasti odabrale za njegovog nasljednika. Dakako, i zato jer ga je kritizirao te jednom japanskom novinaru dao intervju u kojemu je kazao kako je uspostava dinastičkog sustava u Sjevernoj Koreji “bila šala” te da “režim Kim Jong-un neće dugo trajati”. Nakon što je 2013. naredio likvidaciju svog strica i političkog mentora Jang Song-thaeka, Kim Jong-nam, je druga žrtva iz najbližeg obiteljskog okružja Kim Jong-una.

Zbog toga je odmah nakon što je ubijen Kim Jong-nam, postalo jasno da je sljedeći na redu njegov sin 21-godišnji Kim Han-sol. I on je, kao i njegov otac, žestoki kritičar režima u Pyongyangu, pa ne čudi što ga treći izdanak dinastije Kim drži novom, velikom opasnošću.

Nećak nova meta Kim Jong-una

Stoga je skupina sjevernokorejskih disidenata, odmah po ubojstvu njegova oca, organizirala bijeg Kim Han-sola, njegove majke i sestre iz njihovog doma Macau na sigurniju lokaciju gdje ga neće moći pronaći elitna jedinica za ubojstva sjevernokorejske tajne službe. Međutim došlo je do nesporazuma između nekoliko skupina disidenata oko toga tko će organizirati njihov bijeg, a na kraju je odlazak pripremila skupina Cheollima Civil Defense. To je jedna od nekoliko skupina sjevernokorejskih disidenata i bjegunaca koje pomažu onima koji žele pobjeći od režima Kim Jong-una.

Članovi Cheollima grupe zatražili su pomoć nekoliko stranih vlada. No, nisu naišli na razumijevanje, pa u objavili da su SAD-a, Kina i Nizozemska odbile pružiti tajni smještaj Kim Han-solu i njegovoj obitelji. Dok Washington, Peking i Amsterdam nisu htjeli komentirati te optužbe, Kanada je objasnila kako nije mogla pomoći jer je u to vrijeme pregovarala s vladom u Pjongjangu oko oslobađanja njihovog pastora zatočenog u Sjevernoj Koreji. I zaista, ubrzo su vlasti u Pjongjangu oslobodile pastora Lim Hyeon-sooa i dopustile mu da se vrati u Kanadu.

Skupina Cheollima odlučila je stoga prebaciti obitelj u Tajpeh, glavni grad Tajlanda, ali ni tu nije sve prošlo baš glatko. Obitelj je provela napetih 30 sati u zračnoj luci čekajući da im tajvanske vlasti dopuste odlazak na tajno odredište. U posljednjih nekoliko godina Sjeverna Koreja dodatno je pooštrila granične kontrole, a svaka osoba koja pokušava ilegalno prijeći granicu ili pomaže u bijegu riskira teške kazne, uključujući i smrtnu kaznu. Od siječnja do kolovoza ove godine iz Sjeverne Koreje pobjeglo je 780 ljudi, što je 13 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Nogometni trener Guus Hidding gradi igrališta po Sjevernoj Koreji

Baš na dan kad je započelo suđenje u Kuala Lumpuru, objavljeno je da bivši nizozemski i južnokorejski nogometni izbornik Guus Hiddink planira sljedeće godine izgraditi 10 nogometnih igrališta u Sjevenoj Koreji. Izvor blizak slavnom treneru dodao je kako će zaklada Guus Hiddink organizirati dobrotvornu večeru za prikupljanje inicijalnih sredstava za tu akciju. Hiddink je za posjeta Sjevernoj Koreji 2015. obećao da će izgraditi nogometna igrališta u Pjongjangu, Gaeseongu, Wonsanu, Sinuiju i Hamheungu.

Inače, Hiddinkova zaklada već je izgradila 13 nogometnih igrališta za gluhe i mlade ljude diljem Južne Koreje, a taj broj sada namjerava povećati na 20. Novi predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in spreman je podržati tu ideju nadajući se da bi to moglo ublažiti napetosti između dvije Koreje. Također, u Seulu se nadaju da bi ta akcija možda mogla udobrovoljiti Pjongjang te da bi Sjevera Koreja mogla pristati sudjelovati na Zimskim olimpijskim igrama u PyeongChangu u veljači sljedeće godine.

Vijetnam zatvara sjevernokorejske restorane zbog sankcija

Istodobno, Aziju je iznenadila vijest da su zbog zaoštravanja međunarodnih sankcija protiv Pjongjanga, dva sjevernokorejska restorana u Vijetnamu prestala s radom. Restoran Koryo, u Ho Chi Minhu, najvećem gradu Vijetnama, koji je otvoren 2014. i zapošljavao je 15 sjevernokorejskih građana, zatvoren je i već stavljen na prodaju. Isto se dogodilo i sa sjevernokorejskim restoranom u poznatom vijetnamskom turističkom gradu Da Nang.

Doduše, još dva sjevernokorejska restorana rade u Hanoju, glavnom gradu Vijetnama, ali se uskoro očekuje i njihovo zatvaranje. Time će, procjenjuje se, Sjeverna Koreja izgubiti ozbiljan prihod u devizama koje su joj neohodne. Unatoč bliskim odnosima sa Sjevernom Korejom, Vijetnam se tako na vrlo grub način pridružio međunarodnoj zajednici u osudi šestog nuklearnog pokusa i niza lansiranja balističkih raketa. Vijetnam je također nedavno protjerao ravnatelja i voditelja vijetnamske poslovnice sjevernokorejske banke Tanchon Commercial Banke koja je osumnjičena za pranje novca te ilegalnu kupnju oružja u inozemstvu.

Sjeverna Koreja ne vraća milijardu dolara kredita

U Seulu je pak objavljeno da Sjeverna Koreja ne može ili ne želi vratiti zajmove koje je dobila od Južne Koreje prije petnaestak godina kada su odnosi između dvije države bili na uzlaznoj putanji. Tada su Seul i Pjongjang postigli dogovor o zajmovima za hranu, kao dio napora za jačanje međukorejeske suradnje. Shim Jae-cheol, šef glavne oporbene južnokorejske stranke Liberty Korea (LKP), objavio je da je Pjongjangu došlo na naplatu u srpnju ove godine 142,5 milijuna dolara, a da ukupni dug iznosi čak 932 milijuna dolara. Upozorio je da od 2012. Sjeverna Koreja više ne vraća kredite te je stoga zatražio od vlade da učini sve kako bi naplatila ta dugovanja.

Odgovoreno mu je da vlada redovito obavještava Pjongjang putem Eximbanke o pristizanju njegovih obveza vraćanja kredita, ali da do sada nije dobiven niti jedan jedini odgovor. “Nema načina da naplatimo kredite, ali poduzimamo sve što možemo da se to dogodi. No, zbog pogoršanja međusobnih odnosa, od 2012. nismo o tom problemu razgovarali sa sjevernokorejskim dužnosnicim”, objavila je vlada u Seulu. Sjeverna Koreja je 2007. i 2008. isporučila raznih roba, uključujući i cink, u vrijednosti od 2.4 milijuna dolara, tražeći da se to računa kao vraćanje kredita. I to je bilo sve što je vratila od gotovo milijarde dolara duga.

Trump javno ponizio državnog tajnika Tillersena

Još jedna priča neizravno vezana za Sjevernu Koreju zabavila je, ali i zabrinula političke krugove u Washingtonu i u svijetu. Američki predsjednik Donald Trump na svom je twitteru, naime, upozorio državnog tajnika Rexa Tillersona da bi trebao čuvati svoju energiju, a ne “trošiti vrijeme” pokušavajući pregovarati sa Sjevernom Korejom. Ta neuobičajena reakcija uslijedila je nakon što je Tillerson izjavio u Pekingu da State Department ima izravan kontakt sa Pjongjangom, da je otvoreno nekoliko kanala za komuniciranje sa Sjevernom Korejom te da pregovaraju o početku razgovora o sjevernokorejskom nuklearnom programu.

Nakon što su javnost i suradnici Donalda Trumpa bili zgranuti neprimjerenom reakcijom američkog predsjednika, odmah je uslijedila reakcija Bijele kuće. Glasnogovornica Sarah Huckabee Sanders objasnila je kako Tillerson uživa puno povjerenje predsjednika, ali je odmah dodala kako je svima “jasno da sada nije vrijeme za razgovor”. Tako je Bijela kuća pokušala umiriti javnost i pokazati da nema nikakvog razilaženja između predsjednika i njegovog ministra vanjskih poslova, iako je jasno da su njihova stajališta o rješenju problema na Korejskom poluotoku poprilično različita.

Pjongjang ne zanimaju mirovni pregovori

Burne reakcije pokušala je neutralizirati i glasnogovornica Tillersonova State Departmenta Heather Nauert koja je objavila kako sjevernokorejski dužnosnici “nisu pokazali nikakvu zainteresiranost ili spremnost za pregovore o denuklearizaciji”. Taj neobičan politički incident pokazao je da se Rex Tillersen, bivši izvršni direktor naftnog diva Exxon Mobila bez ikakvog iskustva u diplomatskim pregovorima, mora istodobno natezati ne samo 33-godišnjem sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, nego i s vlastitim predsjednikom koji otvoreno prijeti uništenjem Sjeverne Koreje.

Već se neko vrijeme nagađa da bi Švedska ili neka druga neutralna zemlje mogle posredovati između SAD-a i Sjeverne Koreje te da bi za uspješan početak pregovora bilo potrebno da obje strane ograniče svoje vojne aktivnosti. To bi onda možda moglo potaknuti Sjevernu Koreju, procjenjuju politički analitičari, da zaustavi barem na neko vrijeme svoje nuklearne i balističke raketne programe. Dio analitičara međutim uvjeren je da će Pjongjang započeti pregovore tek kad dovrši izgradnju nuklearne rakete koja može pogoditi SAD, jer će tada biti u puno povoljnijem položaju.Politički promatrači pak smatraju kako će Washington, ako mu je iskreno do pregovora, morati odustati od zahtjeva da Pjongjang u potpunosti napusti program razvoja nuklearnog oružja.

“Ako je naša početna ponuda potpuna denuklearizacija, onda je riječ o pukoj zapadnjačkoj fantaziji. Na to Kim nikada neće pristati”, zaključio je Vipin Narang, izvanredni profesor političkih znanosti na Massachusetts Institute of Technology. “Realnije je zatražiti zamrzavanje raketnih i nuklearnih testiranja”, smatra Suzanne DiMaggio, starija suradnica u istraživačkoj grupi New America koja je bila uključena u neslužbene razgovore sa Sjevernom Korejom. Za početak, ističe DiMaggio, kao pokazatelj dobre volje, Washington bi morao ponuditi odustajanje od zajedničkih vojnih vježbi s Južnom Korejom.

Sankcije neće slomiti Kom Jong-una

Dobri poznavatelji prilika u Sjevernoj Koreji upozoravaju da ta zemlja može izdržati sankcije i ekonomsku izolaciju jer je svojedobno preživjela i puno teži izazov, veliku glad koje je odnijela stotine tisuća života. Zbog toga smatraju da je za SAD bolje da se pomiri s tim da Sjeverna Koreja ima nuklearno oružje, nego da zaziva rat s nesagledivim posljedicama. Podsjećaju, uostalom, da se Washington svojedobno žestoko protivio odluci Pakistana da proizvede vlastitu atomsku bombu, ali se na kraju morao pomirio s tim da ta država danas ima bogat vojni nuklearni arsenal. I da susjedne države nisu ugrožene, premda se tamo neprestano događaju smjene i suđenja najvišim državnim dužnosnicima.

Trump, međutim, trenutno ima na umu samo dva rješenja: kapitulaciju Sjeverne Koreje ili vojni sukob s potencijalno katastrofalnim posljedicama. Ipak postoji i treći put, koji zagovara sve više političkih i vojnih analitičara. Riječ je o strategiji pod nazivom “zastrašivanje i suzbijanje”. A to znači prisiliti Sjevernu Koreju da se obveže kako nikada neće koristiti nuklearno oružje protiv SAD-a i njegovih saveznika te onda čekati promjenu režima.