Nekad je nužno odabrati stranu

Poduzetnici i ekonomisti raspravljali kako bi izgledao bankrot Hrvatske

Na Facebooku se razvila iznimno zanimljiva rasprava stručnjaka

Martina Dalić
FOTO: PIXSELL/PIXSELL

Jučer se na Facebooku povela zanimljiva rasprava o tome što znači ponavljanje grčke propasti u Hrvatskoj ili, kako je to nazvao poznati ulagač Nenad Bakić, odigravanje hrvatskog scenarija.

Nenad Bakić na svom je profilu postavio dobro pitanje: “Znam da vam možda zvuči naivno, ali većina ljudi uopće ne razumije što bi značio bankrot. Što bi to značilo za umirovljenike? Što za zaposlene u javnom sektoru? Što za nezaposlene? Što za zaposlene u nekim drugim djelatnostima: turizmu, financijama, telekomunikacijama…?”

— Izazov za Velimir Šonje i ostali: Kako izgleda ‘grčki scenarij’ u Hrvatskoj?Znam da vam možda zvuči naivno, ali ve…

Posted by Nenad Bakic on Monday, May 25, 2015

I u bankrotu postoje razlike između privatnog i javnog sektora

Nezavisna saborska zastupnica i Telegramova kolumnistica Martina Dalić napomenula je da i u pojmu bankrot države postoji razlika između privatnog i javnog sektora: “Činjenica da država ne može uredno i na vrijeme izmirivati obveze prema kreditorima, što je onda pokretač onoga što se naziva ‘bankrot države’, ne znači da prestaje privatno vlasništvo kao što je vlasništvo građana nad depozitima u bankama.”

Međutim, bez obzira na sve paralele koje novinari i ekonomisti povlače između Grčke i Hrvatske, ostaju neke krucijalne razlike koje naglašava Dalić: “Upravo zbog činjenice da je Grčka članica eurozone, u njezino je spašavanje uloženo puno truda na koje Hrvatska ni u kojem scenariju ne može računati. Hrvatska nema pristup niti Europskom stabilizacijskom mehanizmu osnovanom za pomoć državama u problemima niti Europskoj centralnoj banci. I zato, koliko god je grčka situacija instruktivna za nas, bojim se da nije dovoljno instruktivna jer bi se kod nas negativne posljedice na privatni sektor i privatno vlasništvo širile puno brže nego u Grčkoj.”

Postoji mogućnost za tihi bankrot ili moratorij na otplatu

Ekonomist Velimir Šonje, s kojim smo prekjučer razgovarali o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, rekao je da postoje dva ili tri scenarija državnog bankrota. Prvi je nešto što Šonje naziva tihim bankrotom, u kojem dolazi do malignog tiskanja novca koje bi imalo prorecesijske učinke. Kako Šonje kaže: “Padom deviznih rezervi i jakom deprecijacijom, slučaj švicarskog franka postaje univerzalan za sve dužnike, kućanstva i korporacije.”

“Drugi scenarij bi bio moratorij, ili odgoda, na otplatu. U toj situaciji nekoliko godina država ne bi vraćala dugove, ali istodobno ne bi bilo nijedne institucije koja bi bila voljna posuditi novac državi. Rezultat toga bi bio prilagođavanje rashoda prihodima države, što bi dovelo do pada svih oblika rashoda, što je popraćeno financijskim nepovjerenjem i deprecijacijskim pritiscima”, piše Šonje.

Eventualni treći scenarij bi, zbog sličnosti dvaju navedenih scenarija, imao elemente oba, u različitim omjerima. U raspravu se uključio i Goranko Fižulić, nekadašnji ministar gospodarstva: “U ne tako dalekoj prošlosti postoje primjeri država u bankrotu, nemogućnost otplate vanjskog duga te posljedično otpis dijela glavnice i kamata: Argentina 1998./2002. , SR Njemačka 1953.”, piše Fižulić.

“Daniel Loeb (Third Point, hedge fund) kupovao je 2012. grčki dug sa 65/70% diskonta i napravio u manje od 6 mjeseci profit od 500 milijuna USD prodavši ga natrag grčkoj vladi, tko je tjerao EU vlade da kupuju grčki dug po punoj cijeni od svojih banaka?”, pita Fižulić.