Potraga za kapetanom Dinom još traje, a mi smo kroz detalje prošli s cijenjenim profesorom: najveća opasnost su valovi
Već više od 24 sata nema novih vijesti s Atlantika
Potraga za kapetanom Dinom Miškićem i još šest članova posade, koji su se s potonulog tegljača Bourbon Rhode evakuirali u tri splavi, i dalje traje. Prije dva dana pojavila se vijest kako je satelitom uočena splav, no ona je uskoro ispravljena u informaciju da je satelitom opaženo „nešto nalik na splav”. Premda je potraga smjesta usmjerena u područje gdje se nepoznati objekt navodno nalazio, već gotovo 24 sata nema novih vijesti s Atlantika.
Usprkos tome, od potrage se ne odustaje: jučer se maloj floti brodova koja pretražuje šire područje na kojem je tegljač potonuo priključio još jedan brod francuske obalne straže, dok su prijatelji i obitelj kapetana Miškića objavili da su prikupili gotovo 50 tisuća eura koje su spremni uplatiti za troškove francuskih snaga koje tragaju za brodolomcima, ili financirati potragu avionom. Stručnjak s kojim smo razgovarali, profesor Damir Zec, nositelj kolegija Sigurnost na moru na Pomorskom fakultetu u Rijeci i autor istoimene knjige, smatra da su šanse za pronalazak brodolomaca vrlo male, ali nada uvijek postoji.
Signalna raketa ostavlja mjesta nadi
Profesor ne smatra da je prekid potrage nakon tjedan dana bio pogreška s obzirom na informacije koje su tada bile dostupne. „Da je more bilo hladnije, potraga bi bila prekinuta i ranije. Kada su ljudi u moru bez zaštite poput splavi, od traganja se obično odustaje nakon 30 ili 35 sati. Bilo je korektno za njima tragati sedam dana, ali nitko ne može prigovoriti Francuzima što su ih prestali tražiti.”
Ipak, profesor smatra i da je nastavak potrage opravdan. „Ako su članovi posade spasilačkog broda zaista vidjeli signalnu raketu, naravno da to treba istražiti.” Zec kaže da je signalnu raketu vrlo teško zamijeniti za neki vremenski fenomen ili drugu pojavu. „To su rakete koje gore jarko crvenim ili narančastim plamenom, i lete minimalno 300 metara u zrak, i više ako su nove. Osim toga, sumnjam da bi raketu netko ispalio iz čista mira. Signalne rakete ispaljuješ kada nekoga vidiš, tako da svakako treba otkriti o čemu se tu radi.”
Nemoguće je procijeniti gdje su
Govoreći o opasnostima koje prijete brodolomcima na otvorenom oceanu, Zec je posebno istaknuo valove. „Visina valova u vrijeme brodoloma nominalno je bila deset metara, ali to znači da su se povremeno pojavljivali i znatno viši valovi, u teoriji i do 19 metara. Ljudi su u takvim okolnostima izloženi ekstremnim fizičkim naporima.”
Profesor se nije složio s teorijama koje su se pojavile u medijima, a kažu da je potragu trebalo usmjeriti na jug od mjesta na kojem je brod potonuo. „Struje ne idu uvijek u istom smjeru, a glavni faktor u pomicanju splavi u tim je okolnostima i tako vjetar. Zbog prolaska tropske oluje smjer vjetra je bio izuzetno promjenjiv, pa nitko živ zapravo nema pojma kamo je nosio brodolomce. Kada znate da tako mala splav može prijeći do 30 milja (50 km) na dan, te da traganje nije bilo moguće započeti neposredno nakon brodoloma jer je tamo bjesnio uragan, nemoguće je procijeniti gdje bi oni sada mogli biti”, smatra Zec.
Zašto je brod bio tamo?
Profesor je posebno kritičan prema stanju broda Bourbon Rhode, koje je, prema onome što je vidio na fotografijama, vrlo loše. „Izgleda krajnje neodržavano. Vidio sam sliku ulaza u potpalublje koji je potpuno izjeden korozijom. Nema gume kojom su se ta vrata mogla zabrtviti i spriječiti ulazak vode. Premda su takvi tegljači vrlo čvrsto građeni, ako je čitav brod bio u takvom stanju, nije ni čudo da je potonuo.” S obzirom na zapuštenost broda i prisutnost oluje, Zec smatra da se Bourbon Rhode nije smio zateći na mjestu na kojem je potonuo.
„Prije nailaska oluje kapetan i kompanija sigurno su imali informacije o tome što se sprema. Ključno je pitanje što je taj brod tamo radio? On tamo nije smio biti. Konačna odgovornost za to je na kapetanu, ali naravno, kompanije često vrše pritisak na zapovjednike brodova, tako da mi je teško reći zašto je brod bio tamo”, kaže profesor Zec.
Neupotrebljive satelitske snimke
Jučer je objavljeno da je Hrvatska ponudila Francuskoj da snosi dio troškova potrage za nestalim pomorcima kako potraga ne bi bila prekinuta zbog financija. U financiranju potrage spremna je sudjelovati i Ukrajina, čiji su državljani činili najveći dio posade, objavio je Večernji list.
Izvršna direktorica EMSA-e Maja Markovčić Kostelac jučer je kazala kako očekuje da će u sjedište te europske agencije stići nove snimke s te lokacije, zapisi terestrijalnih i optičkih radara. Nažalost, Markovčić Kostelac je jutros za 24 sata otkrila kako su nove satelitske snimke neupotrebljive zbog oblačnog vremena, ali i to da će se nastaviti sa satelitskim promatranjem.