Potrošili smo 44,6 milijuna kuna na liječenje u inozemstvu. Da nemamo tako rigorozan zakon, mogli smo se liječiti u Hrvatskoj

ZAGREB – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) lani je platio 44,6 milijuna kuna za troškove liječenja u inozemstvu, te pozitivno riješio 612 slučajeva pacijenata za odlazak na dijagnostiku ili liječenje izvan zemlje jer im potrebne usluge nisu mogle pružiti hrvatske bolnice u sustavu javnoga zdravstva.

Cilj je prijedloga novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji će uskoro u javnu raspravu, da pacijenti ne odlaze na liječenje u inozemne privatne ustanove ako istu uslugu mogu dobiti kod hrvatskih privatnika, doznaje se u HZZO-u koji je prošle godine zaprimio 696 zahtjeva za liječenjem u inozemstvu.

Posebne dozvole za privatne ustanove

Napominju da liječenje u privatnim ustanovama na teret HZZO-a neće biti pravilo, već iznimka, a HZZO će izdavati posebne dozvole kada procijeni da tu uslugu nije moguće dobiti kod njihovih ugovornih partnera.

U HZZO-u opovrgavaju medijske napise o nemogućnosti odlazaka pacijenata na liječenje u inozemstvo o trošku HZZO-a, te ističu da redovito pozitivno rješavaju zahtjeve koje prime iz Ministarstva zdravlja.

“88 posto zaprimljenih zahtjeva u 2014. riješili smo pozitivno, najčešće za kardiokirurška liječenja zbog prirođene malformacije srca i krvnih žila, transplantacije pluća i liječenje zloćudnih bolesti”, kažu u HZZO-u.

HZZO kaže da ne odlučuje o liječenju

Pozitivna rješenja dana su i za dijagnostičke, terapijske i operacijske postupke koje nije bilo moguće dobiti u državnim bolnicama u Hrvatskoj, te za bolničko i ambulantno liječenje, kontrolne preglede, dijagnostičke pretrage krvi i tkiva, kao i pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Odgovarajući na medijske prozivke, u HZZO-u ističu da oni ne indiciraju liječenje u inozemstvu, već samo podmiruje troškove tog liječenja, a ne odlučuju niti o izboru ustanove u kojoj će se osigurana osoba liječiti. Odluku o tome donosi liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a, uvažavajući prijedlog nadležnog referentnog centra.

Širenje djelatnosti HZZO-a

Nove zakonske izmjene trebale bi smanjiti pritisak pacijenata za odlazak na liječenje u inozemstvo, a jedna od novosti bit će uvođenje HZZO-ove liste lijekova, ortopedskih i dentalnih pomagala bez naznake – “osnovna”, “dopunska” ili “dodatna” lista.

To će im, kažu u HZZO-u, omogućiti više slobode u formiranju listi ovisno o osiguranim sredstvima, a predlaže se i mogućnost da HZZO osniva trgovačka društva, društva za upravljanje fondovima, odnosno investicijska društva, kreditne i financijske institucije i ustanove. Dobit ostvarena poslovanjem tih društava koristila bi se za poboljšanje sustava zdravstvenog osiguranja i prava osiguranih osoba HZZO-a.