Pred Merkel su najrizičniji izbori dosad, a ovo su prepreke koje će morati savladati želi li uspjeti
Prvi veliki izazov za njemačku kancelarku je stranačka konvencija
Zadnji njemački kancelar koji je uspio dobiti četiri uzastopna mandata bio je Helmut Kohl koji je bio na vlasti u vrijeme pada Berlinskog zida, trenutka koji se smatra trijumfom liberalne demokracije u Europi. Angela Merkel sljedeće će godine pokušati stati uz bok Kohlu, a izgledno je da to neće biti nimalo lagan zadatak. Merkel će se morati suočiti s nizom problema, kako vanjskih tako i unutarnjih. Bloomberg izdvaja nekoliko izazova i rizika s kojima će se njemačka kancelarska suočiti dok se priprema za savezne izbore sljedeće godine.
Nakon 11 godina na vlasti, 62-godišnja kancelarka mora se nositi sa skorojevićima rastuće populističke stranke, Donaldom Trumpom koji preuzima Bijelu kuću, oporavkom Rusije i izazovima koje sa sobom nosi migrantska kriza. “Atmosfera je nestabilnija, spornija”, smatra Carsten Nikal, analitičar iz londonskog Teneo Intelligencea.
Na posljednjim saveznim izborima 2013. Merkel je uživala veliku potporu građana, no sadašnje ankete ukazuju da ovaj put nije ni blizu rejtinga koji je tada imala. Svjesna situacije, njemačka kancelarka je rekla kako će izbori koji se očekuju sljedeće jeseni biti “teški kao nijedni prije.”
1. Hoće li stranka stati iza njene kandidature?
Politika otvorenih granica koju je tijekom prošlogodišnje migrantske krize zagovarala Merkel polarizirala je njenu Kršćansko demokratsku stranku (CDU). Jedan od članova ju je, samo tjedan dana nakon što je najavila da će se ponovno kandidirati na izborima, pozvao ju je da odstupi. S prvom zaprekom u stranci Merkel će se morati suočiti već u utorak, kada će je oko tisuću delegata na stranačkoj konvenciji u Essenu morati potvrditi kao predsjednicu stranke.
Prije dvije godine Merkel je reizabrana s 97 posto potpore. Ankete sugeriraju da je najava kandidature Angele Merkel bila udarac za bavarske saveznike CDU-a, Kršćansku socijalnu uniju. Prema istraživanju ZDF-a, 64 posto ispitanika izrazilo je zadovoljstvo njenom kandidaturom. Rezultat ovogodišnjeg stranačkog glasovanja, koje je preduvjet da stranka imenuje kandidata za kancelara, bit će najbolji pokazatelj eventualnog nezadovoljstva u stranci.
2. Može li Bavarska spriječiti njenu kandidaturu?
CSU, koji vlada Bavarskom još od vremena Drugog svjetskog rata, je suzdržan po pitanju podrške Angeli Merkel. Predsjednik stranke Horst Seehofer nezadovoljan je migrantskom politikom njemačke kancelarske, smatra da treba postaviti ograničenja, što ona odbija iz moralnih, pravnih i praktičnih razloga. Sestrinska stranka CDU-a sada ima 10 mjeseci koliko je preostalo do saveznih izbora da postigne dogovor s njima ili da naprave presedan i izađu na izbore s vlastitim kandidatom.
3. Može li Alternativa za Njemačku zaustaviti Merkel?
Antimigracijska stranka Alternativa za Njemačku (AFD) redovito govori o Angeli Merkel kao državnoj neprijateljici broj jedan, bilo na svojim skupovima ili na društvenim mrežama. CDU stoga očekuje kako će se ovaj put u predizbornoj kampanji suočiti s mnogo agresivnijim prosvjedima protiv njih nego u ranijim izbornim ciklusima, što je za Bloomberg potvrdio i jedan od dužnosnika stranke koji je želio ostati anoniman. Ako AFD odnese dovoljno glasova drugim strankama, za CDU bi mogao nastati problem da ne bude na čelu sljedeće vlade. Prema sadašnjim anketama AFD trenutno osvaja visokih 13,5 posto.
4. Tko joj je glavni konkurent?
Socijaldemokrati planiraju predstaviti svog kandidata za kancelara u siječnju. Ankete sugeriraju da je Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta koji se vraća u njemačku politiku, možda i bolji izbor od čelnika socijaldemokrata Sigmara Gabriela koji je trenutni ministar gospodarstva i zamjenik kancelarke Merkel u Vladi. Sve relevantne ankete ukazuju da je SPD trenutno na drugoj poziciji, što znači da postoji realna mogućnost da se ponovi situacija kakva je i sada; velika koalicija između CDU-a i SPD-a na vlasti.
Ipak, nikako ne treba zanemariti opadanje podrške CDU-a i uspon AFD-a što bi moglo dovesti do dramatično drukčije situacije i otežati sastavljanje vladajuće većine, smatra Manfred Guellner iz istraživačkog instituta Forsa. Socijaldemokrati mogu pokušati izbaciti Merkel iz igre i formirati vladu sa Zelenima i antikapitalističkom Lijevom strankom, ukoliko budu imali dovoljno glasova.
5. Je li Merkel u raskoraku s njemačkim glasačima?
Merkel poziva njemačke građane da prihvate globalizaciju kao izvor blagostanja, no s druge strane AFD koji se protivi tome raste. Unatoč masovnih demonstracijama protiv trgovinskog sporazuma između Europe i Sjedinjenih Država ona ga odbija pokopati. Zagovara i opstanak gospodarskih sanckija Rusiji, no ono što je stvorilo najviše oponenata prema njenoj politici je migrantska politika.
Ipak, njemačka ekonomija i povećana izdvajanja za socijalne programe idu u njenu korist: nezaposlenost je ostala nepromijenjena unatoč dolasku izbjeglica, u studenom je bila na razini od 6 posto, što je najniža stopa nezaposlenosti od ujedinjenja Njemačke, jednokratni prihodi rastu, a vlada očekuje da će rast u sljedećoj godini samo malo usporiti. Ono što joj može donijeti više birača je obećanje o smanjenju poreza.
6. Što je s utjecajem vanjskih faktora?
Merkel je ovoga tjedna preuzela jednogodišnje predsjedanje skupinom G20 koju čine razvijene zemlje, a to ju je stavilo u sam centar globalne pozornice. U srpnju iduće godine u Hamburgu će biti održan summit na kojem će sudjelovati svjetski lideri. To je samo dva mjeseca prije izbora što bi moglo i doprinijeti popularnosti njemačke kancelarke.
Na međunarodnoj sceni politici njemačke kancelarke otvorena je prijetnja američki predsjednik Donald Trump. Njegovi stavovi u potpunosti su drukčiji od onih njegovih. Razlikuju se po pitanjima sankcija Rusiji, slobodne trgovine, klimatskih promjena…
7. Gdje je još Merkel ranjiva?
Ponavljanje prošlogodišnjih seksualnih napada tijekom novogodišnje noći ili nekih terorističkih činova mogli bi potkopati Merkel jer su za njih većinom bili odgovorni migranti. Svi ovi faktori mogli bi ojačati AFD, a time i otežati Merkel da se domogne svoga četvroga mandata. “Ako ne bude velikih poremećaja, masovnih migracija ili nekih drugih remetilačkih faktora, mislim da popularnost AFD-a neće rasti nego opadati”, smatra Josef Janning, voditelj berlinskog ureda Europskog vijeća za vanjske poslove.