Nekad je nužno odabrati stranu

Rohatinski pred Povjerenstvom rekao da su ga Todorić i Karamarko nagovarali da uđe u politiku

Pred Povjerenstvom će se danas naći i bivši ministar Borislav Škegro

FOTO: screenshot

Pred Povjerenstvom za Agrokor danas svjedoči Željko Rohatinski, bivši guverner HNB-a. Rohatinski je nakon prestanka rada u HNB-u pet godina radio kao savjetnik vlasnika Agrokora Ivice Todorića.

Rohatinski je ispričao kako je za Agrokor počeo raditi 1. travnja 2000. i otišao 12. srpnja 2000. “Nakon mandata 2012. sam se vratio u tvrtku, sukladno dogovoru s predsjednikom tvrtke još iz 2000. kad sam prvi put otišao iz tvrtke”, kazao je.

Govorio o svojoj funkciji u Agrokoru

Govoreći o svojoj funkciji u Agrokoru, rekao je da je obavljao posao savjetnika za makroekonomske analize. “Pratio sam makroekonomska kretanja u Hrvatskoj i šire od toga. Moj posao nije bio da na bilo koji način analiziram rad koncerna. Ja sam gledao svijet izvan tvrtke”, odgovorio je Rohatinski. Dodao je da su kratko u koncernu bili zaposleni njegova kćer i sin.

Zastupnik Mosta Nikola Grmoja je htio znati i je li Todorić potaknuo Rohatinskog da ide na funkciju guvernera. “Ne da o tome nije bilo govora kada sam odlazio iz Agrokora, nego me u 12 godina koliko sam bio u HNB-u Ivica Todorić niti itko od njegovih suradnika nikad nije nazvao da bi sugerirao nešto što bi koristilo Agrokoru.”

Velikodušna ponuda iz Agrokora

Na upit člana povjerenstva Ivana Lovrinovića je li nakon što je preuzeo čelno mjesto u HNB-u bio član NO-a Agrokora, Rohatinski je rekao kako je na web stranici firme i nakon njegova odlaska bilo navedeno da je član Nadzornog odbora, no da to ne odgovara činjeničnom stanju. “Nisam bio član nadzornog odbora, osim ova tri mjeseca kad sam radio 2000. godine. Iz PBZ-a sam otišao u Agrokor jer mi je ponuđena dvostruko veća plaća”, odgovorio je Rohatinski. Kaže da je odbio raditi za međunarodne banke zbog njihove uloge u izazivanju svjetske krize. “Odbio sam raditi za takve institucije, u zemlji je ponuda poslova bilo jako mala, a ova s Agrokorom se mogla realizirati u roku od nekoliko dana”, rekao je Rohatinski.

Rohatinski je rekao i kako špedicijska tvrtka njegove supruge, koja je otkupljena od Agrokora, nije imala veze s njegovim angažmanom u koncernu. Na upit koji je bio strateški razlog Agrokora da otkupi tu tvrtku, kazao je da je tvrtka kupljena za jednu kunu i da ne može govoriti o razlozima Agrokora. Na Grmojin upit zašto je prodala tvrtku za jednu kunu, obzirom da je ona vrijedila puno više, kazao je da je imala težih zdravstvenih problema pa se zato odlučila na taj korak.

Odnos s Todorićem tijekom obnašanja funkcije i kuća supruge

Grmoja ga je pitao i je li ga Ivica Todorić potaknuo da preuzme funkciju guvernera, pritom se nadajući da će imati koristi od toga. “Ne da o tome nije bilo govora kada sam odlazio iz Agrokora, nego me u 12 godina koliko sam bio u HNB-u Ivica Todorić niti itko od njegovih suradnika nikad nije nazvao da bi mi sugerirao nešto što bi koristilo Agrokoru.”

Miljenić ga je pitao za kuću koju je Agrokor kupio zajedno s tvrtkom koju je kupio od gospođe Rohatinski. “Kuća je u posjedu moje supruge i naša obitelj živi u njoj. Zbog zdravstvenih razloga moje supruge tvrtka više nije mogla poslovati. Zbog poslovnih veza te tvrtke i nekih tvrtki iz sastava Agrokora, da bi se to saldiralo, kupljena je tvrtka moje supruge za iznos vrijednosti kuće. Onda je moja supruga kao fizička osoba otkupila tu kuću od tvrtke za isti iznos. Novčani tok je bio praktički bila nula”, rekao je Rohatinski.

Uloga Zdravka Marića u koncernu

Na Marasovo pitanje je li za vrijeme rada u Agrokoru upoznao Zdravka Marića, Rohatinski je rekao da ga je upoznao, no da nisu radili zajedno. “Općenito način funkcioniranja koncerna je bio takav da nitko ne treba znati ono što nije neophodni za njegovo obavljanje posla. Za vrijeme mog obavljanja posla kontakata s Marićem nije bilo. Moje spoznaje onoga što je on radio su bile čiste kuloarske ili s hodnika. Po tim informacijama on je bio zadužen za trgovanje na tržištu kapitala. Posao kojeg je, vjerujem, dobro naučio, još dok je radio u Ministarstvu financija kao državni tajnik”, rekao je Rohatinski.

Kada je Rohatinski rekao da je Marić bio zadužen za vanjsko financiranje i kreditiranje koncerna, upitao ga je znači li to da je Marić bio uključen u projekt financiranja od strane Sberbanke. “Ne mogu znati, ali pretpostavljam da je”, rekao je Rohatinski. “Moj je dojam, a ne dokaz, s obzirom na način na koji je koncern funkcionirao, da su poslovi računovodstva, bili na neki način izdvojeni od drugih poslova”, rekao je. Borić iz HDZ-a ga je pitao je li savjetovao Todorića u akviziciji Mercator? “Nije tražio moje mišljenje o tom pitanju, ali u jednom nevezanom razgovoru rekao sam da mislim da to nije dobar potez, da sinergijski efekti neće biti kako se očekuju i u tome sam bio apsolutno usamljen”, rekao je.

Nije htio otkriti imena

Grmoja je spomenuo inicijativu Rohatinskog da HNB pusti 6,5 milijardi kuna bankama kojim bi one kreditirale domaće gospodarstvenike, a koja je stopirana 2011. godine. “Obično neki misle da je centralna banka svijet za sebe, da je njena funkcija isključivo stabilnost tečaja. To nema veze sa stvarnošću. Monetarna politika je snažna poluga ekonomske politike. U tom smislu niz godina u kontaktima HNB-a i hrvatskih vlada bili su iznošeni stavovi o potrebi koordiniranog djelovanja. HNB je trebao emitirati novac ili osloboditi dio imobiliziranog novca. Stvar je vlasti, poslodavaca i banaka da se dogovore gdje će se novac usmjeriti. To je nekoliko puta urađeno, zadnji pokušaj je bio 2012. godine. 2011. je bio jedan takav pokušaj i to za iznos od deset milijardi kuna. Poslodavci i banke su u tome našli svoj interes, bili su u intenzivnim kontaktima s vladom i onda iz nekog razloga kojeg ja ne znam se vlada distancirala od svega. Na jednom sastanku su bila tri državna tajnika, nakon toga premijer izlazi s izjavom da je to igra guvernera zbog njegovih navodno političkih ambicija. Vrši pritisak na poslodavce da odustanu”, ispričao je Rohatinski.

Na pitanje koji su to državni tajnici bili, Rohatinski nije želio odgovoriti, rekavši da na sastanku nisu bili kao predstavnici Vlade, nego kao slobodni strijelci, no da su neki bili pozvani da svjedoče na Povjerenstvu. Na inzistiranje Miljenića i opomenu da krši zakon ako zna imena, rekao je da HNB nije bio prisutan na sastancima i da nije bio neposredni svjedok. “Kako je meni prenešeno, jedan od državnih tajnika je bio Zdravko Marić”, rekao je Rohatinski i dodao:

“Nije moguće da su državni tajnici djelovali na svoju ruku. Oni su poslani na sastanke kao predstavnici Vlade, a premijerka je za to znala. Pozvala me dan nakon i razgovarali smo o tome. Bitno je da se ideja o zajedničkom poslovnom djelovanju nije ostvarila.”

Kako su ga nagovarali da se politički angažira

Grmoja ga je pitao je li znao da da je Todorić naručio istraživanje njegove popularnosti kao političkog projekta. “Ne znam, ali vjerujem da nije 2012. gospodin Todorić zatražio takvo istraživanje”, rekao je Rohatinski i pojasnio, na Grmojino inzistiranje, da je točno da je bio na sastanku na kojem su bili Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić i Ivica Todorić koji su ga nagovarali na politički angažman, ali je odbio.

“Nakon toga su se počele događati čudne stvari. Jedan medij je objavio priču o poduzeću moje supruge i njenoj kući, dva dana nakon što sam na sastanku rekao definitivno ne”, nastavio je i podsjetio da su prve inicijative da se politički angažira došle iz nekih drugih stranaka i krugova. Osim Rohatinskog, pred Povjerenstvom bi danas trebali svjedočiti Josip Petrović, Borislav Škegro i Zoran Jašić.