Predložen je novi zakon, prvi korak do prodaje HEP-a; o kontekstu smo pričali sa stručnjacima

Analiziramo upravo predstavljene izmjene i dopune Zakona o vodama

ZADNJA IZMJENA: Aug 24, 2017

Simultano s današnjom odlukom da počne tražiti investicijskog savjetnika za mogući otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a, Vlada je u javnu raspravu uputila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama. Iako je riječ o ranim koracima zakonskog rješenja, najznačajnija predložena promjena Zakona tiče se Hrvatske elektroprivrede. Predloženim rješenjem vraća se vlasništvo nad hidroelektranama iz državnog u vlasništvo HEP-a.

Još otkako je početkom ove godine predsjednik Vlade Andrej Plenković objavio planove o djelomičnoj privatizaciji HEP-a putem inicijalne javne ponude, kako bi se otkupio udio Ine od mađarskoga MOL-a, bilo je jasno da, kani li Vlada ući u prodaju ove solidne državne tvrtke, mora još jednom mijenjati Zakon o vodama.

“Ako se netko odlučio prodavati HEP onda je promjena Zakona i reguliranje vlasništva preduvjet. Druga je stvar što je prodaja u potpunosti amortiziranih hidroelektrana koje su najveća vrijednost te državne tvrtke – apsolutno besmisleno”, komentirao je za Telegram sugovornik upućen u pitanja energetike.

Akumulacije i kanali ostaju u državnom vlasništvu

Podsjetimo, država se još 2011., sukladno Zakonu o vodama, uknjižila na zemljišta 26 hidroelektrana koje proizvode polovicu električne energije. HEP-u je tako oduzeto 80 posto vrijednosti svih hidroelektrana, a vlasnički prijenos svih vodnih građevina za proizvodnju električne energije (brane, akumulacije, dovodni i odvodni kanali, tuneli i druge građevine) izveden je bez ikakve naknade tvrtki koja je postala koncesionar na objektima u koje je sama investirala.

Država sada nudi polovično rješenje imovinsko-pravne zbrke. Kako je predloženo člankom 87. novog akta, Republika Hrvatska prenosi vlasništvo nad vodnim građevinama za proizvodnju električne energije u korist HEP-a, a u svom vlasništvu ostavlja akumulacije, dovodne i odvodne kanale.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u pisanoj su izjavi Telegramu naveli kako tom odredbom nude uspostavu pravičnijeg pravnog režima u odnosu na postojeći. “Republika Hrvatska bi zadržala vlasništvo na vodnom dobru, odnosno zemljištu, a HEP-u bi vratilo vlasništvo hidroenergetskih objekata. Akumulacije ostaju u vlasništvu države, a HEP-u bi se priznalo pravo upravljanja”, obrazložili su nam iz ministarstva Tomislava Ćorića.

HEP je prije 8 mjeseci vrijedio 18,5 milijardi kuna

No, stavljanje državnog vlasništva nad akumulacijama te dovodnim i odvodnim kanalima nije u potpunosti prihvatljivo HEP-u. “To se bitno razlikuje od prijedloga koje je u nadležno minstarstvo uputio HEP”, kaže Nikola Bruketa, predsjednik Nadzornog odbora HEP-a. U Upravi HEP-a kažu kako će u ovoj savjetodavnoj fazi zakona iskoristiti pravo da upute primjedbe državi, svom – istodobno vlasniku i zakonodavcu. U toj tvrtki suzdržali su se od iznošenja podataka koliko bi predložena formulacija umanjila poslovnu bilancu Hrvatske elektroprivrede.

Inače, prije osam je mjeseci Bloomberg procijenio da bi HEP na burzi vrijedio 18,5 milijardi kuna, a u tu je analizu bio uključen kreditni rejting tvrtke, podaci o EBITDA-u posljednjih nekoliko godina te imovina tvrtke u koju su uključene i hidroelektrane. HEP je još prije nekoliko godina, podsjetimo, Ustavnom sudu uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti važećeg Zakona o vodama radi kršenja Ustava, kojim se jamči pravo vlasništva.

Argumentirali su da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti ni oduzeti bez pravične naknade tržišne vrijednosti, bez obzira na to što je HEP u vlasništvu države, jer je to kršenje Zakona o trgovačkim društvima. Tvrdili su da je HEP postao praktički koncesionar na imovini u koju je ulagao. Javna rasprava o izmjenama Zakona o vodama (čiji kompletan tekst možete proučiti ovdje) traje do 9. rujna, a onda ulazi u saborsku proceduru, pa će parlametnarna rasprava vjerojatno anticipirati i moguće zamke odluči li se Vlada na djelomičnu privatizaciju HEP-a.

‘Zasad nije jasno koji je cilj prodaje HEP-a’

U međuvremenu je Vlada prestala glasno govoriti kako će novac od prodaje HEP-a iskoristiti za kupnju dionica Ine od mađarskog MOL-a, no mediji su ljetos objavili da plan za incijalnu javnu ponudu 25 posto dionica HEP-a nije “mrtav” te da će se idućih mjeseci intenzivirati. U najavama privatizacije HEP-a, komentatori su prepoznali najvažniju točku suradnje HDZ-a i HNS-a.

“Ovisit će sve o političkoj odluci, ali zasada nije jasno što je cilj te prodaje koja otvara spiralu nepoznanica. HEP je kvalitetna tvrtka, s bonitetom B+, boljim od države, što znači da se može jeftino zaduživati, a i zadnje su tri godine imali dobit po dvije milijarde kuna, doduše ipak više zbog povoljne hidrologije”, kazao nam je Ivica Jakić, stručnjak za energetiku zaposlen u švicarskom elektroenergetskom konglomeratu Alpiq.

“Zašto to prodavati, pogotovu ako nije jasno što se time želi. Hidroelektrane su zlatni rudnik: cijena struje iz hidroelektrane kreće se od 5 do 8 eura na megavatsat, a kupuje od 48 do 50 eura megavatsat. Ne bih žurio s prodajom, prije nego što se zna što će se njome dobiti.”

Mostu je sporno pravo građenja na rok od 50 godina

U Mostu nezavisnih lista pozdravljaju postupak kojim se regulira pitanje vlasništva nad ovim objektima i činjenicu da bi država ostala vlasnik akumulacija i kanala, no dodaju “ali”. “Kako je to pitanje dugo godina neriješeno može se općenito reći da ovaj postupak ide u smjeru njegova rješavanja te je s tog stajališta za pozdraviti. Ali naravno da se tu pojavljuje i opasnost jer najavljivana prodaja HEP-a se tada može jednostavnije i unosnije provesti.

HEP će time postati formalno bogatiji za brojne, odavno amortizirane hidroelektrane, koje u hidrološki izdašnijim godinama omogućuju iznimno komotno poslovanje.” U Mostu, čijeg smo bivšeg ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića zamolili za komentar, kažu kako najspornijim elementom spomenutog zakonskog prijedloga smatraju pravo građenja na rok od 50 godina, bez naknade.

“Time je roba za prodaju još poželjnija. Prepuštanje prava građenja na 50 godina ima smisla ako smo se opredjelili prema HEP-a kao subjektu od prvorazrednog strateškog značaja i da je njegovo očuvanje u hrvatskim rukama prvorazredno pitanje koje traži puni konsenzus svih čimbenika javnog života. Na primjeru HT-a i Ine smo naučili da ovo nije fantomska nego stvarna opasnost pa je važno da javnost bude svjesna o čemu se ovdje može raditi”, navode iz Mosta čiji su zastupnici poput Mire Bulja čak i pozvali na referendum oko HEP-a.

Za upravu HEP-a javilo se 70 kandidata

Dobar dio upućene javnosti misli kako premijer Plenković obrazlažući ideju o djelomičnoj prodaji HEP-a nije dosada dao dovoljno kvalitetnih argumeta zašto bi država krenula u operaciju privatizacije. Jedno od obrazloženja koje izlazi iz njegova kabineta glasi kako bi izlistavanje te kompanije na burzu povećalo transparetnost poslovanja.

Tako je potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala kako bi se time uklonio prostor za ‘uhljebljivanje’ jer bi uprava bila odgovorna ne samo prema državi već i ostalim vlasnicima. Što je, ako išta, prilično zanimljivo nepovjerenje poslodavca prema svojoj budućoj upravi za čije je preslagivanje na adresu Ministarstva državne imovine koje je objavilo natječaj stiglo više 70 prijava zainteresiranih kandidata.

Silvana Menđušić
Telegram autor
28 članaka Više o autoru