Predsjednica je otišla kod Orbana vidjeti zašto nam blokira ulazak u OECD; izvukli smo bitno o slučaju
Uz Mađarsku, i Slovenija je najavila da neće podržati ulazak Hrvatske
Mađarska i Slovenija prošlog su tjedna objavile da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Takva odluka, pogotovo mađarske strane, prilično je iznenadila hrvatske političare.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je u radnom posjetu Mađarskoj, gdje je s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom pričala o razlozima zbog kojih je Budimpešta uskratila podršku Hrvatskoj po pitanju ulaska u OECD. Izdvojili smo nekoliko najvažnijih činjenica o cijelom ovom slučaju.
1. Zašto Hrvatska želi u OECD?
Hrvatska je početkom godine OECD-u uputila pismo o namjeri za punopravnim članstvom u toj organizaciji, koja okuplja 35 gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta. Odluka o dodatnom proširenju organizacije zakazana je za kraj mjeseca, a Hrvatska se nadala kandidaturi jer se radi o gotovo jedinoj preostaloj međunarodnoj organizaciji u kojoj nije članica. Premijer Andrej Plenković naglasio je kako bi članstvo u OECD-u bilo iznimno korisno i dalo Hrvatskoj konačni legitimitet u smislu stanja gospodarstva, fiskalne odgovornosti i funkcioniranja pravne države.
2. A otkad Hrvatska pikira na ulazak?
Hrvatska vlada još je u travnju 2014. godine osnovala Međuresornu radnu skupinu za jačanje suradnje Hrvatske i OECD-a. Koordinator te skupine je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, dok je njezin predsjedatelj zamjenik ministrice vanjskih poslova.
3. Kakva je uopće procedura za postati članicom?
Ulazak u OECD je specifičan, za punopravno članstvo postoji i lista čekanja zemalja kandidata. Postoje formalni kriteriji koje svaka država koja je kandidat mora ispuniti, no za odluku o upućivanju pozivnice zapravo je presudna volja država članica OECD-a.
4. Zbog čega je Slovenija blokirala Hrvatsku?
Vijest o slovenskoj blokadi hrvatskog članstva iznenadila je hrvatske političare obzirom da je Slovenija dosad podržavala takve hrvatske ambicije. No, obzirom da su odnosi između Hrvatske i Slovenije zategnuti još od odluke Arbitražnog suda o graničnom sporu, Slovenci su sada promijenili mišljenje. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec tako je prošlog tjedna stav Slovenije o uskraćivanju podrške Hrvatskoj iznio i glavnom tajniku OECD-a Joseu Angelu Gurriju. “Hrvatska ne poštuje međunarodno pravo i zato je opravdan potez Ljubljane uskratiti joj podršku za učlanjenje u u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj”, kazao je.
5. A što je s Mađarima?
U nimalo očekivanom potezu, i mađarsko ministarstvo vanjskih poslova u petak je objavilo da ni oni neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo u OECD-u. Kao razlog su naveli odnos Hrvatske prema MOL-u i predsjedniku uprave Zsoltu Hernadiju. Hrvatska je, naime, pokrenula postupak protiv Hernadija zajedno s bivšim premijerom Ivom Sanaderom optužujući ga da je podmitio Sanadera s 10 milijuna eura prilikom prodaje udjela Ine. Mađari su također o tome obavijestili veleposlanike država članica EU-a u Bruxellesu gdje je, pod jednom od točaka, Europska komisija države članice izvijestila o trenutačnom stanju u povodu budućeg širenja OECD-a.
6. Zašto je ovo mali preokret u odnosu Mađarske prema Hrvatskoj?
Obzirom da je mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto prošle godine govorio kako super surađuje s hrvatskom Vladom, a i tada je, kao i trenutno, na čelu bio HDZ, ovaj potez mađarskog vrha nije bio baš očekivan. Szijjarto je više puta hvalio suradnju s HDZ-ovom vladom. Tijekom 2015., recimo, kada se susreo s tadašnjim šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, pričao je kako su “odnosi Hrvatske i Mađarske na najnižoj razini dosad”. Tada je još trajao mandat SDP-ove Vlade i Milanovića.
7. Zašto je loše što su upravo sada blokirale hrvatski zahtjev?
Mađarska i Slovenija svoje su namjere o nepodržavanju hrvatskog zahtjeva najavile prošlog tjedna. Obzirom da će krajem rujna OECD odlučiti o početku pregovora za nove potencijalne članice, ovakav potez dviju naših susjednih zemalja dosta je loš za poziciju Hrvatske. Među državama koje sada apliciraju za ulazak u OECD su, između ostalih, osim Hrvatske, Rumunjska, Argentina, Brazi, Peru, Bugarska.
8. Kako su reagirale hrvatske vlasti?
Na najave dviju susjednih zemalja da neće podržati hrvatsko članstvo, reagirali su premijer, predsjednica i ministrica gospodarstva. Plenković je pozvao Sloveniju da prestane s politikom ucjena. Predsjednica Grabar Kitarović sličnog je stava. U intervjuu koji je dala za N1 u nedjelju rekla je kako arbitraža ne bi trebala određivati slovenski stav prema Hrvatskoj po pitanjima kao što je članstvo u OECD-u ili Schengenu. Otvoreno je rekla kako je neugodno iznenađena stavom Mađarske i kako će o tome razgovarati s mađarskim vlastima. Nezadovoljstvo je iskazala i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Ona je, komentirajući mađarsku najavu, rekla kako se nada da će se problem s mađarskom blokadom ulaska Hrvatske u OECD riješiti bilateralnim razgovorima s Budimpeštom.
9. Što predsjednica kaže nakon sastanka s Mađarima?
Predsjednica je nakon sastanka s Orbanom i mađarskim predsjednikom Aderom rekla kako Mađarska i dalje ostaje pri svojoj odluci da Hrvatskoj uskrati potporu ulaska u OECD. Rekla je i kako odluka Mađarske nema veze sa slovenskom odlukom, koja nas blokira zbog arbitraže, već da je “riječ o zaštiti mađarskih poslovnih interesa”. Dodala je da su je mađarski političari uvjerili da blokada nije ucjena, nego da se tu radi o zaštiti investicijske klime.